naiiNTHHii
iBROl 15 GODINA n
SwkmpiMcn
brailS
utazi ledimn nexioo
ceulSO dioua
lidate I iUBip* NO .Foitib*
OOUR J^)KtikHi5«er
Botnd. Matedoasb 31
Td^ 324-191 lokali mM
Re(lakd)a320-SS2
Direktor NO JolioJa*
Albmte liWtwt
RuJEDvodilx OOm J^tbQtaii nn*
Nilulfiii
Clivni I od{DvoRii mtdnlt v.d
Streini tndojk
Staoko Foponi
Uitdaianteb
Ouu TepsTX. Jono Pumvit, Ncud
BaiiRi. Zoras Motonndci
UkovDo-rafttb opRou
DibwPolk
Lebor
Dviica Milaaonc
SekKtar r«iakci)e
DngMBTiaMti
1i|hD)il3 sandruk
Fitdn); Saakonc
Stnifaa tandaio; Vo)a Aotonk. Momir Pck
po*if, ms Udi(a PoponC, mr Neddjlco Matt
M. dr Vukaiin MasnikDai dr Nede^ko fm
rau^ Ruder )eoy. Ratko Bcikm-id. Ongos
lar (onoovii. Aidoandir Radonaovri. dr
Drafasa Popemc Nenad Duiqie, Ivu Gem
tir, Srdan Radmi^ Zoru Kapelan. Dude
Seni&j. Braoko Novak. Zoran Motonada.
Radjwp Grboni. mr Zorica }d><, 2aiio
Modnt. Saia VebCkodd. Aieisaodar Veljko-
vie. Zorao Kadont
Markrtini
Sni^Maritnkp
P oskdi^ taesed aaia nsmii^i^ sre m ieke asaataa aa pro-
i btme hip fmte da iMMt <i^ iimte koapietaske pitaeaoiti.
Svedod smo ai^aiovaha ikakJdb viasd a pnctsa tnvde^ n-
iaaaia i inhumatike aopite u aaie Hade, doa^ pruiwodad node
aaiiaeko^bi magic oi^ovoriti arm taihtknprhaiaiajnikofadka
stvamdu saftverske bate xa ora/ proces re£ sa aa/xav^aii itdavad
m rchm ptodokcpm popidamo-stniaib ii istc ohasd dha
svo/ doprioos obrawraipo .obiioog iareka*.
Ip^do$ada,ai/i>idogoabadadiostiahre&tent(imten/alni
i iatekktaalni} ^ aa tm .obiiBoa ioveka'k^/t oostahm
kucaiodoasoopeaoaalairaiuaaridooeouJagosiav^Naiaiotttai
oai iorek ama podstakaat da aastavi a istm partu. Vitoke
ceac domadb niaaara. /of vSe iaoftraaib araaiib prehi aaSib
vaddbka£ailmitimavTetbioftkoaip/ataakopgr»taaiaaioieli£oo
da uvcze(posh>oopotkl./aaiianSd.kadatepnaicmmdaost satis-
tiOtog iuiw diaan) uz rdUd izoos catiae. poaza i dtvgih dakhina (iz-
medu 44 i& pncenata vndaosd adman) sigtaao ae dehpu otrabni-
jute. PaadOKS/eda sa diepai kalkidatori osMjodeai poreza sa obaz-
hkea/mdasuSkalskaaiaAa, (iakooaiaikadauikodaisvpnbYakeaj
kao i^h). dok km p/u t e ri (a ikoii pribraieai kao aiih} aisu. MiStjc-
n/a smo da bi ora aepnvda uda/CBu mikxo-niuaaiv ovbah Sto pn*
ispnriti.Ita^taIismoseitaotoaieiaiskaadlciaiii9iJ)oveo<^ow
amicte aad aa stnaki s o^m /agoshreaskiai, teasana.
Kndhrd softvcra. sro/emai tapkaroS tudegzaaspai trnda, kod
ttasodauioitczraaipinti.kapsasaauahiciicoesposcimdaaapn-
vc Me shieoifiprognaidragasaopasoottza paces pnbvBtaida auk-
tv adman kao o^ae mhkoe korisae kako po/ediaai tako i drui-
tvu. ObexvTedu/od viSaaeseiai ad aaptedaiph progaaien prete da
potpuao ,agase’ ad aa azro/u sodrashb paJ^ aaatadeaib obn-
zoraa/u i setiozaim primeaaaia. V iadastr^ski nzri/eaim zembama
eyi biidi se odaedavao otroreao aazirapi ioporiau i podieiu veoaa
stTO^ sankci/ama akooa. Da b/eaaS zakoa a staipu da xaStiti stva-
noce sodrea draga /e doauia team o ke/of piieaio, i a kajo/ zeiuae
da ttpeato vaSe adD/ade. PiUte ■ stnake .Sreta km/duten'sa van
otvaaot
VA2N0’!*
Mali ogU$ ito 16 rtii plaa te SOO dioa-
n. Snu sMeda je SO dm. Za ook-
Tirtae oglase pla6a se 1J60 dm po
saotiiiietn <1 cm » priUiino IS r-
6), nalmai^ mota da bude 2
santimetra. Kod oha oglasa plaia sc i
adresa.
Upbta se Tiii na taltwima O^asnog
ode^eoia NO .Politika* ili podte. s tim
dto se peti ptiiiierak da^ Oglasnom
odelja^ (Makedonska 29. 11600 Beo-
grad) ili Redakdji 2iro-ratas:
60601-603-20790 (a ^vet komppite-
a'). Oglasi a sledeti mcsec ptimajo
se oaikasniie do 25. pretbodoog oiese-
ca.
Ddmwtdetet
SttkagpraMpa. ame*i UiJSimm.
ooMr dkobw it je adnear ,A(fB Aa>-
p/aa'. U « mmt pattO lekSdm
ItJlf Si$-SS2 sabdr abi nroAit' aaadKi
Staabmevi
Svt dosad broim .Sven k c B ytmers *
Doieie uititn] pouaOT aa adnsu: UG-
lEDNA ntC«)AVNia JOUmE-. Make-
doodu 3S. 11006 Beognd
PretpianHqna nodimo IS odsto popusta' Na
B) 0160 godiknie Miir 270 dutan. odnooio
dva prtn^ doixiaR be^ilatDo ObraRR k
idefonora iJi pmaon JViDCl' - Oddierqc
pcopiatt 29. aovembn H 11000 Beo^
Tdefon: (Oil) 326-776
Uplata iavriils ■ soaiji: iiro-tata
NO .FDlWha' - OWt Fradap bcij
6INl-<n-3972t
b iaortntn; deviai tafaa NO Jdilika*
kod Invest banke Beopad bnj
i001t-C2l-i3-2573N-«aS4
Aviooiki poiD^ K ptada poaebao • ocs-
viiBS od ctM kRa
Zukopisi I louga^ X oc rrai^. Hedikaji
oe o(bona a rmdoeopnst mbassaapi
ab fttb esii b u p/siemm optsiau Snedpat^
jv pnpasni 1 paJatOK hirdverskt pada/e
pdirm sa tesonm tli mtikap iK sode
pfeamadv^oneeufmituiloepiTjlilme
sastak pnlikom spbove ntkaait
.SO .FOUmCA* ■ FREIFUTA
BEOCR.AD
Tetefoo 324-191 kdol 749, 321-776
29 novembn 24. 3 1000 Beograd
Pretptata a rendru
)bt«
Smeseca
Omeseo
Igodina
Za loonrannvo
Ibroi
Imettca
6(Deseci
Igoduu
127^0
382 SO
765.00
3i30.0D
255.00
765.00
1530.00
3.060.00
MLADOST
PC BEOGRAD
M. Tita br. 48
NARUD2BEN1CA
Neopozivo narudujem kom. publikacije COMPU-
TER 198' po ceni od 550,00 din. kom. (bez poreza na promet).
Robu dll piatlti u zakonskom roku virmanom - pouzedem (ne-
potr^no preertati).
Naziv i lacna adresa narudioca:
Ime i prezime:
Adresa:
L. k. br.'
Pedal RO i potpis ovtaSdene osobe (za pojedinatne nanidibe
bro) iiCne karte)
tel: 32 OS S2
Beograd). IzroOt beiDo mjsreteii^ (a
oe oooga koji oas nqviie Imdi) i oa-
Pted vama ie kupoo u o ce s y a aiy gtaditi lepaiD tont^enkom kop-
tekstova n otob bn^ Popoie ga, gom. Hvala aam oa ponwd da .Svet
isedte i podaljiR oa otbi adresa (Sm bmppatera’ bode oaakav k^ vi
komptoicn. Makedooaka 31. 11006 klits da bode.
ine i pfeziflK -
Aditu
Svidamise —
Nesvidaouse-
I/O PORT
PAUCE
javliain te u nadi da 6u dobiti odgo-
vot na piQjije: kaJo) dod do palice QU-
lOSHOT ri ili KEMPSTON PRO
SOOO?
Molk) bih ns da pored adrese gde x
palica moie ludnviti date i maio fire
obiafiijeoje o mcffiidrasti nabavke.
!&i>bodan Nikolit
Javonka 12, 19000 Zafciar
Mb * «r oktiMe w aeto
ed skdedt admi:
AtMritStper€Ottnkrieplk^
AiMri Iwtmttkmti Ltd, Atari Hem,
RadwayTertm
SkmgkBahUnE^bed
tamUpefedimtippalkeraipe.Za
m i m enak tipen te takode
AMfere afintitf i aa ikdeia a^tta;
taste It,
DtbktedoSdtptlkeaigtatn-
bah bi date kike dedeitpncedm:
pmjepttiebaediaaaekaodpeiae-
aaaeiatkte
kfadii^
. . ttig-
had warn sliae ia6m (pn
fotaa iawke) trrbt n edete a tnfa
baaka i pkkhte derbe emke bake
toodfutataUBmaadkaiekapaie-
tep^jaajitliejepe t z t bmbenm
ke). Fetm ma etbie da itkate po-
itatadanatdaampakelidtpl^
tariaeMtasapaHuiekmeadm
ktt keiBn head Imt at pedtaatke
pakeh a metmana, akeanaaaeie
Mb' peakteasa Ceb era p tacedma
' ' ' ie dAe (tek da
GLAVOBOIJAOD
.VRUCEGIETOVANJA'
Pcdtonna redakdjo.
Nadam » da £e nie dtaoce inttre-
sovati Dodad o igri .Viure ietonnje*
jih sam dote ign^ je nedelju
daju.
Iza slike u daefnoj sobi oalazi k sef
kc^ X otvara ako inute fifru koja se
oalazi ispod tacne u kuhinji. Tacna x
oalazi isjmd saksije sa cvedem. U re^
je kedoa knpca. ali sa tijom jc^ ne
znam fia 6 l U band sa oje nisam us-
peo did none oi na koji nadn.
Kljuj od izlaznib vnta od kuM dobi
jate ako uhntite maSoi ko mje ni ma-
le lako jer k ooa stalno vriroa tamo-
-amo, 1 odete na tann gde saMkate
sttpdjtvo da X pojavi pacov i onda pus-
aSUm^VaitS,Nenide,Oldmh
aOB Ctareeat,
Wtstoe t m ^H att. Area, Eaghad
FRO
Kmpttaa, Mkre Bectnaix Ud, Sie-
ger Wap Webata Read badataidEt-
tm Ktaaptm. Redfetd MK 42 7AF.
tile ma£ku. Pacov £e tada ispustiti ctni
VerovatDo zoatt da je oovk u tafiii
u predsoUju. Dugo ga niMm
uzeti. dok oisam otipkao ,UZM1 NO-
VAC IZ taSne*.
Hraou u kuhinii dobijats svakog da-
na uju^ i uvebe bez pttenog napon.
Oovoljno je bib oa fnavom mestu a
pravo vreme. Medutim. cto ruda je
nt proUeiD. Odgledno je da Mill tre-
ba dab novae da bi spremla ruiak, no
posle toga ona viie da nema struje ko.
ako izuzn»mo EldttrodistnbucijD,
ukaztije da je elektridu inkalacija u
kud pokvarena ili da je.pr^oreo oagu-
rai. Kako ni u kud ni u gi^u po pro-
davnicama nisam ptonad osigu-
n£, zaidjudtjem da treba popraviti in-
staladju, ali kako?
Dosta (Kedmeta u kud uspeo sam da
Mkijucam i emrorim ali najvik mnla
mi zadaje sanduk u spavadoj sots. Zna
It neko ka je u Djemu i kako K otvara?
Dosta pmnod pri igranju pruzUo mi
je uputstvo X dc%i]a uz program i
kc^ mi svaidm dtanjem daje nove ide-
ie-
Moiim Vas da moje (nsmo objavite
da bib saznao kako dalje da igram.
Unafved zahvalan
Radisav Milijanovid
Beopad
Nedavno sam dobio nove ^ za ZX
Spectnm na^ ptoitvodaia SUZY. Od
s^ mi K najsnte svida .Svemiiska pti-
£a* jer X u nje^ osedtm bsd kao da sam
kapetu svemirelQ)g broda. 1 bfodski
kcmpjuter x ponaM kao pravi. Ono
ko mi X ne svida u ovoj igri jeste to ko
ima malo sUJa
Za igru .Vrude letovanje* motam re-
d da mi X svideia na prvi po^ jer
volim avanture u kt^ima sam ja giavni
junak. Medubm, kada sam ptoveo ma-
le vik vremena s njom poieo sam da
X nerviram: Sredm svakih pet minuta
umire od giadi (si|unKi je igru ptavila
neka velika gtadnica), pa onda mi radi-
oar kaie da vidi madru. a kada mu ja
napiAem da je uzme on mi odgovara:
.Tako neko ne vidim ovde!*, auto hit-
ne pomod nalece u gradu na TENK (a
noimalno bi bilo da to bude neki t^
kamion) i sve tako. Takode, sliio x po-
mera sa ispisom teksta i ako x mxo
duze zadrziA u neko] prostoriji tdet je
izgura sa ekrana - HobtRt nije takav.
Reienice bjje x pifii raduiaiu nepol-
rebno su duge i moraju imab sve red.
umesto samo ooih valnih.
Inaie, Babu' nisam ni ^ao jer
nijemojbp.
Mufco Poposii
odenlk IV raareda
Beograd
SHARP MZ-731
Caa^ redovno prabm od t
Posle dugog razmifijanja odludo
sam X da kupim radmai SHARP MZ-
-731 zajedno sa kolor moflitorom. Mo-
iim vas da mi odeovoritt na pitanja:
kqje su ojegove dote a koje lofe Stra-
ng kakve progiame nudi proizvodai.
gde ifa mogu nabaviti, ltd.
Miklea Maimd, 26216 Usdln.
M. rita 141
SHARP M2731 fa a attao ^ ^
Skaip^ia£aaarBaaiaiaeadd.Teje
artmtSUARPMZTMsam^de^
y pfater-plattam Oa-
U pat kad at^USe niaaar maate
aOtati pnpam a tkepat tete adit
^amapkajeokaTUiummtf.^
peegnm mate bit staadatdaa Skatp-
■er S-EASIC 3i Ha-BASIC (kafi Je
aaasobeBiedS-BAS^:-aiakoeatar-
faamJetlobedaeaetBei^aEeme-
fidaraadalStaaiafaibcdaniap-
tagaat bn/era da It"). Feeed AIST-
C-aaaekkeadtatPatiatpreteaorie-
HPatTRAfiaaeaMerkaekaigta.
Pakaaetafpngam^kdeaRAMh
kaa d enatba (aa pdmer, p ape a ri jat
k tefecggiyl Staadaidaaa Skarpera
naakK3faieStx9ttaiaka,diJea»egB-
ka reaakada (32tK2t8 taiaka). Odet-
taJk k an ta U b j
katampaikikaZtadaikab'ieobacB-
Je a adaear aaeato kaadabtaa. Od
aadtm a treba peaaaat tekst proce-
tarWORDFRO, ZIP mterpret a /kem-
pt0er. Derpee (Geos 3, Moos 3), F(Ht-
m Mdtkam (ebabedde aakita-
kiatJLaararae.aaoitre^aa(aada
aaaraaaepraBatdaSpeetTmiCem-
madart maja bolje i^). Fredataraki
Sbatpa a aata ae^ Je Coetd. H-
tends, flttd IpUJaaa. k^ Je pored
bardma pteateo i area tonreta, pa
JeaaJbobedaaearreattaleaiotaa-
dje obratite dhta.
SKAMRAip
Imam nefcoliko pitanja za Vas: kako
da skaoiram takaturu Spectrum Plus iz
mafinskog jezika, i zaka sluii naiedba
LD B, B i fiidM. Mislim da te naiedbe
nemaju nikakvog smisia.
Oiagan Knetevk,
Kariovac
AVnw i nn l r tartatate aa^adje Je da
: Tedkajte pet bb aa adtea
23tll (sateauka mijdda FLAGS) -
aba Je aeteraa, aada Je pekkaat aeki
taata, a kkd taatea adaa te aa adrt-
ti 23M (LAST K). Udor je da iabr-
rapt bade detre^
TataoJedareaaredbeLRrjaeke-
ite atsa tbeg tMiiifraikpL' oegaaia-
AfflEHC
Sigunto ste ve£ dobili dotta pofavala
kofim X sada i ja pridruiujem. Jedan
sam od novib dmlaca, a mud me sle-
ded problem. Udeoro dobijam Apple
DC pa me zanima nj^on progr ai^a
podiBa. Gde x inon kupib programi,
ImlikD ih je, ltd. 2te bib. talefA da
napiiere odd danak 0 Apple-u
kompabbilniffl radmarima.
Kailo Lefco
KoraCec Stiqpana 36,
Sesvete
Pedtoje eraj niaaeepetpeao koa-
pathdu a ~*irrrrmr APPLE B-e i
APPLE B + tri pngiaai kap tade
aa erim n/aaaaaa nkh i aa Af-
PLE-aB-e. PregaatkepkibSipitui
spedjdaoaetajaixaarikajibike-
Ikes are ajegere aagataaxi (t
aer I28kb RAM-a) aka kai i
Otim ko
VELEKT.OOVR
ZAGREB, Kieetxdy-er at Sa
(S41/23S-m
GALAKSIIA
Od pto^ broja ^vma Kompjute-
ta' dtaoci su posiali veliki broj progra-
ms za Galaksiju. Medu njima neko^
je zndovoijilo kriterijume za cdtjavlpva-
oje. Lista iekailja pofie paiijivog pre-
^edanja svih programa sada i^eda
ovako:
1. EPROM ftog nmX or (Borislav
Bokijak, Bac)
2. MMtaDie matrica (Branko Kno-
kc. Maribor)
3. Marti Tiiqii (Neven Svast, Rijeka)
A. Fotmda I (Danko Kiendf, Za^tb)
5. AsXnidi (Jasmin HalilovK. Rijeka)
6. Krtekaike utakwice (Boio Kevii,
7. Smndardne peike (Miodn^ Anbi.
Nis)
D (David Jakdii, Sibentk)
r (Miodrag Tra^tovic, Lek-
sovac)
10. Kaitatea (Geza Dudai, Osijdc)
11. Daevnik (Nikola ETuiovic, Beog^j
12. Skgaflje (Robert Slavedd. Zagreb)
13. ^ pM (Branislav Dordevic, Zn-
ojanin)
Pored t(ga ko je pokijno slab progra-
me tu kaseti, bilo bi dobro uz kasetu
priloiib i lisbng programa (makar oa-
pisan nikom) i, ako su u pitaoju {xo-
grami na mafincu. kontrdnu sumu
(cbecksum) programa. Takode je po-
tretoo u -fiuEaju Bake progtama, oa-
redbe pi«b cele, bez skradonja (u slu-
Mju k^ memorija nije problem).
Nenad Balint
4
SVET KOMPIUTER.A DSCFMRiJiiS.
TUKBO LOADER
Prognm .Turbo kuder' koji je ob-
)avl)en u pn^ioni hroju izazvao je veli-
to interesovai^ viasuika GaUksije. Ka
njihov zshtev obiavIjujeiDo Dcke dodat-
ne informacije.
PoAto otkucate nacedbu za uatara-
oje (QLOAD) i piitiSDete EhfTER slika
oece nestaci. Slika ie nestati tek kada
program za utitavanje detektufe poce-
lak lidera (leaded na trad. Ako vam
ovo smeta iziacitc Dniju MS iz progra-
ma i asemblirajte ga pcmovo. Sam pro-
gram mozete asemUirati od bilo koje
adr^, pa i od adrese manje od &40(I0,
prema uputstvu koje je dato uz pro-
gram.
Neoad Balint
TV I MONITOR
Boris PetrovK Pula
Kako da preradim rvoj tdevizor u
monitor? Televizor ima vrucu §asju
Pnpomit^aBO da to ae radite. Mtde
NOVOSniZ COMPUTER
SHOP-a
g) Programi za Spectrum, Commodo-
re, Gaiaksiju, Orla
h) Potrosni materijal i dodatna o^e-
ma koja se koristi u procesu AOP-a
SINCLAIR QL
NUk^ Narandzic, Zagreb
Zainteresovan jt da tortni radutar
Sinclair QL za rcAavaoje matematiekih
probiema te nas je zaroolio da nelto
napisemo o aritmetici o*og raciinara.
^adatr QL mS sa deset nafajndt
dbta (PC postop augtdoM ptoHie-
ipa tadtosti aa 16 daa) Hto/enk>
ialeitsantm iaa opaeg botjeva do
1^“. Algoritmi a ma&aavst^ hm-
kdja ai^ tako kiS kao aa SpetOmaa.
aJisaida^dalekoodooi^itobiBU-
tenatiSd od/entisaaom pngrameni
^poti^mo.
a) Snizenje cena programa Computera
za devize (uz ptomenu valute - pro-
daja za S)
b) Kompletan program Commodore za
dinare (iza nove godine)
PC- 10
C-64 sa kasetofonom
1702 mooitof kolor
MPS 803 stampai
1541 floppy disk
c) Mikrokompjuteri za obradu teksta
- Sistem za obradu teksta sastoji se
od;
1) mikrokompjutera Commodore
64
2) kasetofona ili floppy diska
3) monilora
4) AtampaZa
5) promma za obradu podataka
- twu
Prednosti sistema u odnosu na
elektronsku pisacu maSinu su §to
uz phblUno jednak tioAak.
mo^mo koristiti:
- 38000 znakova u jednom trenut-
ku (cca 30 kucanih strana)
- tekst se moie trajoo pohraniti
da bi se kasnije ponovo koristio
(na kased)
- po upisivaoju teksta moguce je
menjad tip I velicinu slova, fbnnu
teksta, vefibinu proreda, vrsta pis-
ma
- tekst se moh nakon upisivanja
u memoiiju kontrolisad na ekra-
nu i kodg^ti prema potiebi pre
samog Atampanja.
Cena zavisi o konbguraciji: od
SOO.000.00 do 1.000.000,00 din.
d| IBM, PC za dinare od 2.200.000,00
do 3.300,000,00 zavisno od konfigu-
radje
e) Stampad: Epson, PEL, Javor
n Monitori: dorenje, Rudi (^javec.
IDISKFTE
Pioizvodai Javor* Bitola*
(iicenca 3M) cena
J-2(llB8'jHinostrana 1.210.-
J-202 B 8’ jednostiana, dupli
zapis 1.210.-
J-203 B 5 1/4 jednostrana 1.210.-
J-204 B 6' dvostrana. dupii
zapis' 1.210.-
Proirvodai JUZ' Zgb. (Licenca .Ver-
batim")
FD 34-9000 8* jednostrana 1.196.-
FD 34-2000 B* .Sipi* dupli
zapis 1.485.-
FD 10-026 8* dvostrana, jedn.
zapis '1,485.-
MD S7701 5 1/4 jednostrana, jedn. za-
pis 1.485.-
Pioizvodad .Tehniiar* Zgb. (licenca
BASF)
601/lX 8' jednostrana, jedn.
zapis 1.920,-
601/2D jednostrana, dupli
zapis 2.770.-
52S/2D 5 1/4 dvostrana, dupli
zafris 2.345,-
525/HD dvostrana, dupli
zapis 2.985.-
BASF)
600 ft 4.950.-
1200 ft 7.240.-
2400 ft IIJOO
2400 ft TEL (S3 automatskim prste-
oom) 12.600.-
m DISKOVI
Proizvodad Javor* Bitola (Licenca 3M)
5MB0-24sektDra 56.000.-
58 MB 95.000.-
200 MB .Honywell* 4451, 4452, 4402
320.000.-
Proizvodad .Tetmidar* Zagreb (licenca
BASF)
80 MB 245.086.-
200 MB 456.940.-
300 MB 612.715.-
Prema vaAem inteiesu moAerno vam
obezbedid i diskove manjeg ili vedeg
kapaciteta od navedenih, sa rokom is-
poruke prema dogovoru
PEL
n MACNETNE TRAKE
Proizvodad Javor* Bitola (licenca 3M)
600 ft 4,032.-
1200 ft 5.995.-
2400 ft 8.900.-
Proizvodad RIZ Zgb. (licenca
Hofman)
600 ft 3.100.-
1200 ft 4,950.-
2400 ft 6.500.-
Proizvodad .Tebrndar* Zgb. (licenca
COMPUTERS
Publikadja COMPUTER 198' je prvi
prirudnik sa elemeniima diepnog ro-
Kovnika namenjen svima onima koji se
have,, zanimaju ill vole kompjutere i
kompjutersku tehniku, a posef^ oni-
ma koji imaju ili zele da nabave svoj
^asdtj mikro-racunar.
Svojim sadrzajem on vam omoguda-
va da na vrlo kmtak i jednostavan na-
cin saznate osnovne pojmove o mikro-
•radunaru, njegovim sastavnim delovl-
ma, principu rada, programiranju, kao
i da vodite Va§ lidni dnevnik, kartoteku
svojib programa te adrese i telefonske
brojeve svojih saradnika. Osim toga u
njemu cete naci korisne adrese I p^at-
ke - servisi, sajmovi i slidno.
COMPUTER 198' mozete naruditi
pojedinacno (pouzedem) Di u vecim ko-
lidnama za potrebe vale radne organi-
zacije narut^benicom u prilogu, a za
sva obaveltenja javite se na telefone;
Qll/645-785, 682-076.
OBJAVLJUTEMO. NA ZAHTEV (TTA-
LACA. ADRESE NEKIH SERVISA:
Aco Badarmki
Gradski zid - Kula II stan 40
91000 Skopje, tel. 091/239-551 (Spec-
trum)
Vinko Barbarid
55000 Slavonsld Brod
Tel, 055/236-702
Zagreb, tel, 041/529-849 (Spectrum 16,
48 K)
Nenad Cosk
Milarska 11
11000 Bec^, tel. 011/332-275 (Spec-
trum, O^mmodore)
ZeljkoDuliid
Senjak D-2/3S
75000 Tuzla, tel. 075/222-881 (Commo-
dore, Spectrum)
Elektroservii Milovan Kottid-Miia
Sime Dinica 19, Novo Seio
18000 Nil. tel. 018/62-322 (Sinclair,
Commodore. Amstrad, proizvodi El
Nil)
Marko Kodila
Breznica 45
64374 Zirovnica (Spectrum)
Zdravko Martao
J. Leskovara 1
42000 Varaidin, tel. 042/36-56 (Spec-
trum, Commodore)
S. Komar - D. Grebenar
Mihanovideva 10
42000 Vaialdin, te!. 042/4S-687 (Spec-
trum, ZX 81, Galaksija)
FraocRoji
Setvis radunalnilke i zabavne elektro-
nike
Tujsla 78
62000 Maribor, tei. 062/S13-995 (Mode-
li Commodore-a od pel 2001 do CBM
6096, C-64, ZX 81, Spectrum)
Spectrum Coffl|wtCT Service
55000 Slavonsld Brod, tel, 05S/24I-738,
231-344 (Spectrum)
Jozsef T(^
1. ustanka 17/a
24000 Subotica. tel. 024/44-293
TineTuniek
Elektronika Servis
Druitvena 35
61110 Ljubljana, tel. 061/319-539 (Spec-
trum)
Vladimir Vmod
Ranko Kneievid
Skerlideva 10 S
84210 Pljevlja, tel. 084/81-898 (Sped-
trum)
Vzdcievai^ elektrootklb radunaini-
kov
Igor Petandid
Mlinska pot 7
61000 Ljubljana, te). 061/375-893 (Com-
modore 64)
Sinclair Servis - Elektionika
•V. Nazora 3
51460 Buje. tel. 053/71-005
Servis .Zagreb* - Krelimir JuM i
Stanko V^dmar
(^ogovideva 10
41020 Z<^b. tel. 041/688-051
.Mkrauc*. Igor Vaiiek
I^jetkova 16
41000 Zagreb, tel 041/317-788
Pragii - Computer Studio
Gorjanska 6
41000 Zagreb, tel. 041/560-612 (Spec-
trum, Co^odore, Amstrad)
SVET KOfUPJUTlRA / DECEAfBAJfSS.
S
OPTKKI OBHOVI
Tok»
O ptiiki kompjuieri moMa su dale-
ka buductiQSl, ali optiiko skladiS-
ten|e podataka sada ie vei tu. Os-
nox-na kacakteiistilu kcHupakl
diska, na kojem je infoimacija zaptsana
i sa ko|eg se £ita pomocu laserskog zra-
ka. |cste da mozc pohcaniii desei do
peinacst puta vik p<^taka od svog
magnetnog .brata*. Ali. optiJki diskovi
uvek $e malo koriste za kompjulere.
Ova siiuacija de se, sigumo, pTcme-
nlH, a brzina promene ce zavisri od
vrstc uskladiStenih podataka i snage
kompjutcia. Prednost optiildh diskova
rui>^ dolazi do izrazaja za pohranjr-
vanje .inertnih" infomiacija do kojih
kompjuier ne mora bno dolaziti.
Edvard Rot$ild (Edward Rothcild).
savemik za optiOcu memoriju iz San
Franciska, navodi da bi nafine kompa-
ni|e bile prvi vclila korisnici. Oni sada
skiadiite veliki broj seizmidkih podata-
ka na kabastip koturovima magnetne
trake.
Zanteoa magneuiih diskova koji se
koriste kao aktivne spoljne.memorij€,
tj. cuva|u podatke kojc konsnik obra-
duje interaktivno, bice puno kompliko-
vanija. Za cesto korikenu pemoriju je
vazno koliko gusto su podaci pakovani.
od toga koliko brzo oni nu^ii biti napi-
sanl. prodtani ili izbrisani I koliko brzo
moze mfonnadta biti preneta do pro-
cesora koropiutera.
Men Bel (Alan Bell) iz IBM-ove raz-
vqne iaboratorije u San-Kozeu (San
Jose). Kalifomija. smatra da optidd sis-
leml skladi^enja ne« biti tako ntooii
za pronalaknje podataka. bo Sto su to
njihovi magneuki pandani, sve do sre-
dine devedesetih aodina ovog veb.
Prvo, opti£ki diskovi rrebalo bi da
dobi)u moguinost brisanja upisanih
podatab. Dva osnovna nacina reSenja-
ovog pcf^iema u fazi $u ispilivanja. li
lehnici upisa inforrnacije na opticki
disk, laser se koristi da izmeni stniktu-
ru legure telura iz kristalnog u amor-
fno stanje. Infonuaciia se belei^ razii
k^ u reflektivnosli ova dva stanja;
kiistalno reflektuje vise svetla od
amoifnog. Japanski koncemi Macu^ta
i Hiiafii (Matsushita, Hiuchi) rade oa
razvoju ove tehtiike za razliku od Soni-
ja (Sony) koji je odustao. Takao la$i
(Tabo Ihashi), voda Sonijevog progra-
ma razvoja disk jedinica. bie da je
problem u tome §to su poirebna dva la-
sera da izazovu promenu stanja i da je
proceoat greike nedopustivo visok dok
se disk okrede velikom brzinom.
Vecina kompanija ko^ razvija optiC-
ke diskove. ukdjudujuci i Soni. poku^-
va da umesto ovih razvije ma^etno-
-opticki sistem. Soni i KDD, japansb
ptekomorsb telefonsb kompwija,
naptavili su disk fiji je sloj za upis od
legure terbijuma, gvo2da i kobalta. La-
ser se koristi da zagreje malu tacku na
ovom siofu Sto stvara vertibino mag-
netno polje, koje se moze obrisati jed-
nostavno ponovnim zagrejavan)em te
iste tadke. Informadja se diia emitova-
njem zrab polarizovane lasers svet-
losti na disk, a ravan polarizacije ove
svetlosti pomera se na odredem nacin
svaid put bd naide na namagnetisanu
tadcu. Problem sa ovim resenjem je u
tome Sto je iegura nestabilna, a to uzio-
loije l^ne
Dnigo, veliki problem je kako pove-
cati brzinu kt^m se podad pronalaze i
prenose sa dt^ u kom^uter. Optidd
sistemi su pet puta sporiji od najboije
IBM-ove m!^netIle disk-j^nice u pr^
naiaienju podatab i de^ puta sporiji
u prenoSenju podatb u kompfuKr. Dr
Sc^ ^ (Sotaro Esho), istiazivad
memorije u NEC. navodi tri nedostat-
ka. Prvo, lasersb, glava koja se krede
ptelm optidkog disb da bi citata i pisa-
la po ojemu teza je od glave magnetnog
di^ i ne moze se tako brzo kirtati
loo ona. Dnigo. postoji daleko vik sta-
za na optid^ disku tako da je po-
trebno vik vremena da se pronMe
pravi. Najzad, ugao rotadje renektova-
ne svetlosti pres^ je mali da bi se s la-
kodom dtao. Dr Ek smatra da bi tre-
balo pronaci neki drugi melai umesto
tertzijuma.
Ovi (Hoblemi manje su ozbiljni za
mini i mikro kompjutere. Od dvanaest
miliona optidkih disk-jedinica koji ce
biti u upotrebi sredinom devedesetih
go^na, devedeset posto de Ixti vezano
za personalne radunare. Optidb me-
morija bi stvoriia uslove za neke novi-
ne u koriSdenju mikro kompjutera. jed-
no je .rudni' racunar (sliitio rucnom
sam). drugo spektakulami Jcorisniiki
jednoaavan' kompjuter, posebno ko-
riStes u kolor-gr^d. 1 mozda naj-
vaznije od sv^ kompjuteri bi nap<>
kon mogli zauzeti svoje mesto u ku^-
ma i Skolama jer bi se diave biblioteke,
zajedno sa igrama za razonodu.i dru-
gim programima mogle smestiti u jed-
nom optickom disk sistemu.
Prindiia
Bi^Vidk
VAM NUDi
BUDUdi VLASNICI. KLUB MISLI I NA VAS:
- rnternacionalnu £lansku kartu
- Slobodan pristup u AMSOFT-ovu banku podataka
- mogudnost da kao dIart kluba nabavile preko 300 usiuinih
programa na disku Ili kaseti (Codename Mat II. Wild Bunch,
Battle for Midway. Sorcery II. Tripods. Fortran. CoDol.
Pascal. Wordstar, Answord. Oevpac. Home Budget itd.)
- nabavku ediclje od 10 knjlga o kompjuterima CPC 464 i 664
na engleskom ili srpskohrvatskom jeziku
- udeAde na konkursu za najboiji YU Amstrad program: -
plasiranje nagradenih programa na zapadno titidte
- mogudnost pohadanja podetnog ili vi§eg kursa za rad sa -
kompjuterima Amstrad CPC 464, 664 Ili 6-128
- veliki bro| programa na llstinzima i jo§ mnogo. mnogo
povlastica^
- na osnovu ugovora o saradrtji sklopljenih sa vodedim evrop-
skim dilerima, MRA2 ELEKTRONIK-om. Schillerstr. 22/111,
MQnchen 2 i COMPUTER SHOP-om, Via P. Retti 6. Trieste,
dianovi kluba u ovim firmama mogu kupovatl sav hardware,
kompjutere i sve pripadajude uredaje i do 20% jeftinije od
vaiedlh cena u prodavnicama!
NE VERUJETE? PROVERITE!
AMSTRAD KLU8 .NIKOLA TESLA*, QOSPOOARA VU6t6A
182/11. 11000 BEOQRAD. YUG08LAVUA
TEL. 011/42$-181. SVAKIM DANOM SEM UTORKA I PETKOM
BR. 2lRO RACUNA: 60816-676-85683
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'SS.
ENGLESKI PRISTUP
OKSFORD
O xfoid Univnsity Compiling
Senrice baxiran na glavnom
univmitetskom raiunaru -
la 2968 Oa en^ IBM). R^uDar
je koBtrolisan sa VME c^)oativDjto sia-
temom. a podrzava i (Multi Se-
as Omipu(ing) tj. rad sa vikstruJdm
pristupom. Por^ ICL-a (u su i (ri Di^-
t^a VM-a 11/780, kontroiaaii VMS
opnativnim listemofn i, uglavnon, is-
mereni na ioteiaktmii rad. Usiverzitet
takode jeupuje* none na ra£unarima
aadomliuh centara u Loadona i Man-
eeficni. Inaie, Londonsid centar raqx>
laie sa AMDAHL V8 i CRAY IS laeuna-
riina. dok su Manfesterovi ,aduti' po
jei^ AMDAHL VS. CDS 7600 i CDC
Cf^ 20S (imm dovotjpo povote). Sa
svirn navedemiD la^unarima veza je 06-
traiena preko ICL-a.
Vaija napemenud da je Centar pre-
vashodno Daznenjen radu istrazivaia i
postdiplomaca. Tetminali. raqx»edeiu
iirocn UDiverziteta, ponzani su preko
GANDALF PAa IV (Private Automa-
tic Computer Terminal Exchange - tj.
pakm za razmenu izmedu pojKltoaca
putem terminala) i dalje sa ICL-oo
2W I VAX-ovima. Medudm, zahvalju-
juti PAD-u (Packet Asaesibler/Disas
semto), veza posti^i i sa svim ostalim
siamima udruieoim u joint Acade-
mic Network (JAN^ - za)edni£lixq
univerzttetskoj mie2i Ei^eske.
Postoje bne lioije za trafism ^jk>-
va’ izmedu VAX-r^unan i 2988, omo-
gii£ava|uci lazmemi poslova izmedu
ovih sisiteiDa. Tdtode, nije im strano ni
^reiono listanje i ^ampuije podataka
sa VAX-ova na udaijenim ICL-ovim li
nijskim prinietima i piottrima.
Ctafiiid .output' tnoic st ostvariti
na Calcomp 1051 .^nun' f4oterima na
% ili 10 inborn papiru, a za posebne
primene koristi se ICL Perq. jednoke-
nsniild onjentisan ta^unar.
Arhivitaiije podat^ koji se rede ko-
riste yr# se iwdio lednog fXlP ll/M.
(880/1600 bpi trake. 8 ineni fkipi disko-
vi i Digitai. RUH hard diskovi).
jedan od ioteiesantiujih ured^ za
unos podataka je KDEM (Kurzweil Da-
tas Entry Madiine). Pre oo ito dettdpii-
je optktDO ovaj OCR (Optical Charac-
ter Reader-c^£ki iitai kacakKia) da
pofDCiemo nefce od zammljivijih sof-
tversldh paketa ki^ w inqtiementiraiii
na la I VAX racunarima. Od pto-
eram^h jezika .oa ICL-u zastupljeni
siu BASK, PASCAL, FORTRAN. FOR-
TRAN 77, a»OU SPTTBOL i' ALGOL
68 a na VM-u svi navedeni izuzev
FORTRANA 1 CCfflOLA. Tu je joi i
lako Oksford po svojoj reputadji u
oblasti prirodnih nauka zaostaje za
Kembrid)k>in, to se ne bi moglo red i
za primenu racunara.
MACRO. Sav softver |e svrstao n slede-
6e grape-, grafika, statistika, nauka, ma-
temMiluk aoaliza ek«a. uredenje tek-
aa i razmena irdonnadja. S obzirom
na sku£enost prostora ne moiemo ime-
Dovad sv^ ^ paketa.
Vradmo se ytt poouKtuftom
KDEM-a On je u stanju da iita teksro-
ve nap«ne r^fitim setovima slova, i
to tako da svz latuuina i nelatiniCDa
(nekutzmia) dova pretvara u fennu
pt^odnu za n^nusko ocitavai^ tj.
ma^ietni z^ na trad.
Izuzetnost ovt^ OCR-a je u vdikoiD
broju razlidtifa tipova ^a koje |ve-
poziuje { kop po omoj rezedudji vaii-
raju od 6 do 24 tadee, $to znad da je u
stanju da dta kako ki^ tako i kucane
3. Centralna jedinica je 16-bitnj .PO-
INT-4* - mini kompjuter {.NO-
VA'-kotnpatibilan) sa la Kb meinoTi-
je-
4. Disk jedinica sa 10-12.S Mb.
5. Magnetna traka je kooaiao niedi'
juffl na kt^ se smeda odtani tekst
KooceptualDO. rad KDEM-a sasK^
se iz dve fan:
- a ptvoj maSna ud da identifikuje
siova i to tadi kroz kalibradju i ne-
niog.
- dniga fan je stvarno .dtaiqe' i
unos podaaka.
Db bi .^vatio tek^ KDEM-u su po-
trelme ndee preUminanie iafonDadle
0 oUiku Jtampe. To se zovc kalUndja
1 nS je operator odgovai^ud na niz
matengale. Poseban dodatak ENGLES-
KI LEKSIKON od 34000 red,
pttai^ 0 liampi kota treba tnti Citana.
U ovom modu softver detenniniie gde
idtrzava ptoces dtaoja. Ova konkretna se jedan karaiaer zavriava. a gde d^
imi^emenucip KDEM-a sastoji se iz podsie. Kalitoadja se posie pcepouu-
pet zna£ainih kompooenau:
vanja 32 lazlidta karaktera anatia zi
l.KDEMskenet^rasenauredaju vrleoom. Zatim se sistem sam prebacu-
koji usmerava snop svetloai na
ovu. odbiteou, korKxntriie sto-
jeu trening mod.
Sada KDEM ud da prepoznaje set
sodn i o^edala na fdto-osetljive karaktera. Iz^ed postal kroz sfcener
■poviSne.
2. Hewtet Packardov terminal kdo-
^lava operatoru da edituje dranirani
teka. PtaktiCBO, to ^ KDEM-ov kon-
sadrkati 400 razlidtib tq»va, i ukujmo
do 25 ovakvih tabda moee triti smi^-
00 na disk. Ova faza tieniniga traje
15-90 minuta u zavisnosti od samc^
leksta.
Poito je uveibavanje zavrieno, mad-
na mote da radi u modu za upis poda-
taka bfzinom od 250-300 ted u minuti.
Operator madnu snabdeva stranama
Mjeitog teksta, i u toku .dtanja' vifi
analiziri se po obi^, zatvortnim kri-
vama, udub^eiqima. s^mentima Unija,
vdidm, pcKictji i sL Kada operator «e-
rifikiije svaid karakt«, analiK se sadi-
Oqo do je vaino napomenuti jesK
da. tm i sv^ OCR. tako i KDEM ne
tZKb sasvim bez gieSala Zato je na kn-
ju Djegovog rada pozeljna verifikadja
dtaojem.
Materi|al nepogodan za dtai^ je:
1. Dovine, tekstovi sa lodjih printera.
foto-ki^je.
2. ja^odd. Idoeski, arapdd I slidii
kuiztvni tekstovi.
3. slabo i nqediiakooditampaiu idr-
stovi i pozuttle strane,
4. slilm i pafike.
Uobidtieni problera su:
1. variranje intenziteQ otidia
2. stiuie sa neporavnatim (taotian-
talnim) limja^ teksta
3. sf^na i jdcmljena' slova
4. fusnote
5. imjige rudw slozene i sa neravnim
marginama; strane oddampane po
stupcima (to se prevazilaii seienjm
stiana ili prdcrivarueffl potedinifa stu-
haca).
Kucani nutehjali moraju bio izIad^
ni na kvatitetDim, elektridiim [HS^m
majbnama ; isd oUik slova mora biti B
celom tekstu; redovi se »e smeju dodi-
rivad; priniedbe i ispravke utactene
rudm moraju se izbegavati.
Uduge na jednom ovakvom uTedaju
koji ima znaiajnu .^moui u onim
obUstima gde je potrebno izbeci uno-
lenje velil^ btoja podataka bm ve£
H^oje u danpaooj formi (filologiji,
iektura, istorio^ja. statistika) pru-
ticno su dostu^ vedtu sstanova. Tu
su iak uktjuiui i strani univerziteti ko-
ji usluge dofaijaju po ceni od 12 fund po
5asu rada operatora, plus U fund za
traku i podarinu. Ovo su cene, kako bi
se reklo, samo na .velike*. Adiesa na
l^u se treba obradti za eveuualne ui-
lugeje;
n^smiee
Oxhfd Unnenity Conpatiag Satvlet
tiolni centar koji se sastoji iz dva takva vaju u memoriji radmara kao tabde
terminala od kojih je jedan potdnien
drugoiii radi editovania teksta.
informadp 0 svakom od kuakterar
Svaka de^qa - opis karaktera n
OXFORD Ox 2 6NN
Phredio
Dorde SeaXif
SVET KOMP^UTERA DECEMBAJl'SS.
■7
NOVIATAM
Sef Atarija Dick Tianiel (Jack Tta-
mid) prire^ Je ukupno tri iznenade-
na nedavrx) odriimom ujmu ku£'
oih i li^ih raiunaia u Londonu. Prvo
je bita novi ATARI 26??r. >Ialt sve-
tac*. kako je odnuji popuiaroo nazvan,
ima ugndenu 3.S ininu dtdxtnu )edi-
nicu i leve stiaiK kutije i jnUa* kao
obavezou ^jnu jedinicu. Sve ostale
kanfcleiutike ^veca* ostaju iste kao i
kod S29^. Cena nove maiine it biti,
kada $e oa pn^ pojavi u ptodavni-
fama oko 500 (uiiti bcz irKMiiBKa.
Slede^ iznenadenje trill ai moddi
52?^ $a po 1 Mb RAM memorije. pi
Jemu se u Aiariju gorotka i o .mon-
strumima' sa po 4 fto! L najiad. treie
iznenadenje bilo je to $to se na Sajmu
pojavilo 9$ pto^amsldh pakeu kc^i su
radili na ST-ima. bai kdiko |e Diek ra-
nije i obe£ao.
U isto vreme Atari je izazvao novi
haos na trSAtu ku£nih raduiaia nuded
svq za samo 70 funti zaiedno sa
dzc^kom i kertrid2om na kojem se
nalazi igra po ielji. Plus model, Atan
13(KE, sa 128 Kb RAM-a prodaje se po
ceni od 140 fund, odnosoo sa disket-
nom jedinicom za 256 fund.
POBEDNIQ1985.
E.TO i kDmpjuteia pob^ka evrop-
skog iz^ godine lu^ se vei tradido-
SKOg Lzoun 5l«iire au)i a*,
naln n bita u otganizaciji nemaiki^ ia
sopisa CHIP, a u kojem ueestvuju Ptac-
tica] Computing iz En^edce. Pemoal
Computing ii WD, Micro 7 is frai^
ke. 0^ iz Waije, CHIP Micros iz Spa-
-nije i Micnmiia iz Hcriadnije.
U kiasi kudiih taiunara pobednik je
Jcotektivni': Amstradova CPC potodi-
a (464, 664. 6128). Medu peisonalnim
fnatinama prvi je (zai ste mislili da bi
to mogao bid neko dnigi!) oedavno
lansiratu ATARI 328^.
Poftalri ratunar 1985. je profeaona!-
ni COMPAQ 286 kompjuter s Izvanred-
nim ^86 mikiopKnsorom, dok je u
kategoriji tzv. prirutnih (hand-held) ra-
funara EPSON PX-4 najbolji.
U isto vreme birani su i pro^ama go-
dine. Razultati ^asanja. redakaja naj-
poznatijih evtojskih taxDpjutcrdoh ta-
sopisa, pcri^i su sledete pobednike:
- komadjaini - fiamwoi*
- niuka/UbniJa - Sdeota
- laxtsniad ■ Tuiio Pascal
SINCLAIR 128
Tlabvaljujud Spanskom ogranku ser
Wajvovog mikroracunarsl^ caistva
(koje se u zadnje vreme popri!i£no lju-
Ija), dobili smo j(^ jedan plus na Spec-
trum Plus. Rei je 0 siarom Spectrum-u,
ali ovog puta sa 128 Kb RAM-a, Ugra-
denim muziCkim Opom (AY-38910),
RS-232 portoro i neCim ito Iri tirtak)
da bude mil Sve to (osim miia) nalazi
se u ve£ poznatoj kutip Spearum-a
Plus, Predvidcno je da serijski port
mo^ da posluzi i kao MIDI inierfep za
vezu sa muzi£kim instnimenlima, ali
bi to prvo trebalo dobro proverid.
Maiina j(^ nije dovtrijno tesdrana,
tako da je preuranjeno davad konaine
ocene, ali se ipak postavlja pitanje fta
se dobija ovakvom koncepdjom. Izvan-
redna softvttska podrika obitnof
Spectnim-a se prenosi na oovu maJi-
nu. ali d programi sasvim dobro tade i
u starom Spectrum-u. Za potpuno isko-
riSeei^e veie memorije potrebno je na-
pisad i potpuno novi strftver. Program-
ske loice dotvo paze da ne bac^ yte-
me uzalud, pa je veliko iritanje da d 6e
triti fcvalitetnih programa za novu ma-
§inu. Velika stvar tri bila kada bi viAak
memorije mogao da se tretin kao
RAM-raikrodrajv.
Ser Klajy za idudu go^nu najavljuie
ffiatinii sa 1 Mb meitiMije, dve disk je-
dinice od 3 i po inJa, tarior monitotom.
mikm. Radni naziv je Enigma, a cena
se [HOcen)uje izmedu SOO i 1000 fund.
Da se mi pitamo, pie bisrao se kladui
na Enigmu nego na Spectrum 128.
FROGRAMABUNl
SEIKO
Oataka mu je RC 1000 a smiAtjen je
za vlasnike Commodora C 64 koji ne
znaiu Au bi sa 499 DM Za toliko para,
doduk, dobija seikatriza vezu saC 64
j |nt^ softer.
SHARP PC-7W
ideja da se posdgne kompatibilnost
sa IBM PC-csn. Izxleda da na kiaju
padne na pamet svakom proizvodadu -
medu pt^ednjima je i kompanija
SHARP. Firmaje uprvo lasnirala svq
prcDosni K-TM sa 8(186 procesorom i
ugradetKxn LCD (plavim ili zelenim)
ekranom.
PC-7WII ima AT kompatitriinu tasta
turu. sa 19 funkdonalnih dpld. 320 Kb
RAM-a, dve S.2S indoe disketne jedini-
<x i ugn^ne R5-232C i Centronics pii-
kljudke za vezu sa sptrijnim svetom.
Memorija se mok Airid do 704 Kb, a
na glavnu ptodu moze bid ubadena i
koloT kaitica. Oalja probrenia zahteva-
ju ekspanziiwu j^nicu sa tri siota L
ako ielite, hard diskom od 10 Mb.
Sh^-ov PC radunar ^apa se u
kompaktnu ceiinu dimenzija 41x15x22
cm k(^ tezi oko '8.5 kilog^ma. NLQ
termalni Atampad mok se pripojid
komplM i tada je ukupna teiina nt&o
veda od 12 1$.
PC-7010 treba da se pojavi u prodap
tokoft decembta. a ki^de oko 2000
fwd (plus puez).
Konakt adresa:
SHARP
Thorp Road, Newtcm Heath
Maochester M10 9BE
Englaod
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'8,
SNAZNIIIM-24
Performanse IBM PC kompatMno|
M-24 s ugndenim WM procesorora bi-
le su vei toliko Wlskc onima koje pose-
duje AT verrija .plavog diva* izgraderta
oko modnog (prosek u Ben-
(mark testovioa 7.2 sec prema 6.8 aec)
da Olivetti nije mogao da odob iskuie-
nju i ne pokuSa da nadmaS IBM-ov
M-24SP je u osnovi M-24 s W mega-
bercnim procesorom. bezfianja £eka-
nja u ciklusu pristupa RAM-u, s SMHt
DMA kanalom umesio onop od 4
MHz, izmenom organizacije sektwa aa
disku i nekoiiko dnigih poboljianja u
radu celoe sistema. Takode, SP model
ima u standardnoj verziji 64? Kb RA-
M-a i » Mb hard disk uz m^dno^
kori5denia32,4«ili6?Mbopciie.
Olivetti je u isto vreme lansirao i
EGC (Enhanced Graphics Controller)
kao odgovor na IBM-ov EGA (Enhan-
ced Graphic Adaptor) kc^i omogudava
^ku visoke rezolucije sa 640x401 ta-
taka i 16 boja. Prvi podadgovore da je
i mnogo brii u radu od EG.^. Takode,
prpvifa se i spedjalna venija GEM-a
koja koristi sve prednosti ove izuzetno
visote r^ucije. EGC plo& dobija se
zajrino sa poboljSanim GW Basicom i
kc^a 5B3 funte.
CDROM-OPET
Dobar pokazaielj uzbudenja koje iza-
ziva kompakt disk (CD) kao oovi tnedi-
jum za duvanje velikib kolidna infiv-
macija mogla bi biti odiuka Geti Kilde-
la (Gary Kildall), autora CP/M-a i ute-
nteljivada Digital Research-a, da osnuje
sop^enu CD ROM kompaniju.
NAJBOLJE PRODAVANIH
FC RACUNARA U SRN
1. Atari 520 ST
2. Commodore FC ICl
3. Apple n e
4 . ™fCXT
5. IBM K: AT
6. Commodore FC 20
I IBM PC
8. Epson QX 16
9. Apple Macintosh
10. J^ple H c
Joi uzbtidljiviji od CD ROM-a je pro-
jekat OFTIMEM kompanije 3M: ndi se
,0 c^dtom ROM-u sa mogucw^
upisa podataka na njega - bar delimid-
no. Sistem predstavlja jednu nekompd-
dbilnu .data storage* jedinicu s 12 in-
dnim diskovima na kojina se staze dele
na sektore slidno organizadji na mag-
netnom disku, a upis i dtanje omogu-
dava spedjalni laseiski mehanizam.
Disk koji se koristi u sistemu OPTl-
MEM 109 ima na sw^ povrSini vi--
iesicqni 61m preko koj^ je nanesena
plastiina kduljica. Da ta sc upisali po-
dad na disk koriste se snazni iaset^
impulsi (7 do 10 mW) koji tope mala
obfa^ na povrSini plode s^-3rajud tako,
rupu i .otvarajudi' niii, ogl«ial$ki, sloj.
O^iki i^sk kao ovaj moie da tuva hi-
Ijade mepbajis podataka kop mr^
delom da budu upisani od proizvotu-
da, a delom od koiisnika ili kompleino
same jdnog od njih.
Mocamo da priznamo da je ovakva
jedinica dal^o atraktivnija od CD
ROM-a, pa makar na nj^u bila kom-
pletna Enciklopedija Brttanika. Narav-
no, DiekTremiel (Jack Tramiel) sigur-
no se u ovom momentu, ddc odekuje-
mo CD ROM za Aarl 520^', nece
dotid s nama.
DEBEUAMSTRAD
Na triiltu su se pojavila dva nova
hardverska dodatka za AMmiAD
CPC464. Prvo ]e memorijsko proiiren^
1 pre^zvodi se u nekoiiko vaiijand:
64,126,320 i 512 kilobajta. Na Itampa-
noj plod nalaa se )oA jedan Z80A pro-
cesor i ROM od 128K?! Dodatna me-
morija mole se korisdti na vi$e nadna,
izmedu ostalog i kao RAMDISK, Ato be
znadajno ubizati izvodenje CPM pto-
erama. Cena se, u zavisnosd od veraje,
bede izmedu 275 i 590 marab. Dnigi
dodatak je disketna jedmica od 5.25 in-
da i sa kapacitetom od 706 kilobajta.
Format zapisa je standardni IBM 34.
Cena: 1200 maraka za jednu, odnosno
1700 maraka za dve <M jedinice.
CAa ova proSiienja nastala su u labo-
latorij^a hnne VORTEX, a bliia oba-
veitenja mozete dobiti na adresi:
VORTEX, 7106 NeuensUdt, Wingen-
berg 13, West Gennaoy
Ui na telefon 07139/2160.
PROVIDAN
KALKIMTOR
Finna CASIO je najzad napravila
pravu stvar. Kalkulator .Crv’Stal^* ko-
ji je naravno providan. Kako ste inace
mislili da istovremeno radunate kvad-
ratni koren i dtate nervine?
PRIVEZAKZA
RASEJANE
I Ovaj privezak odgovata na poziv
svoga vlaxnika. Na zviiduk odgovara
aki^dnim signalom. Privezak sa uput-
Istvom i baterijom koita 26 DM.
FILTER ZAEKRAN
Zove se .Glare Sentry -<- * a sjneda-
.va refleksiju na monitoru. Sa njim je
kontrast boiji a odtavanje lakAe. Znat-
no smaiquje staddki eldctridtet. Ovaj
stakleni 6Iter proizvodi se za gotovo
|sve kompfutersKe tenninaie. Cena: 395
DM bez poreza. Ib nije mnogo?
STAR DRIVE
To je novi medijum za tiajno memori-
sanje p^taJo. Radi na ^dnom prin-
dpu kao i Spectiumov niikrc dtajv.
Podatke snima na beskonadnu tiaku
: fotmata oindne kompakt kasete. Verzi-
ja koja se upravo pojavila na tiziitu
ima oznaku FT 1500 i tadena p za C
' 6i Kapacitet joj je 1 Mb. Star dtajv je
IneAto brii od Commodorove di^cete
1541. Do nove godine oddoiju se veizi-
je za C 128, Amstada i MSX ndimaie.
U toj vari)^ kapacitet ie bid duplo
ved pri istoj duiini trake. U priptemi je
1 model od 4 Mb za IBM PC i Amie n.
Za kraj '86 najavljena je i 100 Mb veizi-
ja kena bi radila sa sj^jalnim kaseta-
ma wo% velike brzine i tmoja. Ako bu-
de (kto piihv^n na eviopduxn
BdAtu treba odekivati i povoljne cene
(stgurno osetno ispod Kin 6^ja). U
tom trenutku Star drajv de postati pta-
va konkurend)a fiopi dtajvovima u v^
l^m bet^u ptimena.
DODATAK ZAPRIMR
, .Printer ser je providno pc^je za
^ter u koje se smeAta haitija. Viio
zgodno kada je prostor skuten. Sa [bs-
tidnim poklopKm 701 DM.
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'^.
SOFT SCENK
NOVAVERZIIA
1 - 2-3
PROBLEM! DR-a
SA GEM-0111
Najzad se u prodaii pojavila vec duie
vremena o^vana pc^^ana vdoja
LotusovoR l-Z-3 pakm. Ova nova vari-
janta, po moogima najboljeg progiama
za un^osna imiunavai^ (s|x^ta)
za petsonaloe raiunaR. omogudava
maksmalno 256 kolona sa po 8192 R-
da i ima znatno Mje koriif^ memo-
rije. Po svopn Raiaktenstikama novi
1-2-3 je veoma blizak spredMtu koji je
deo integralDOi paketa SYMPHONY,
ali u pc^nim poboijAaniima kao ito
uklju&Qa viiKtruka re^tskna ana-
liza i bolja manipuladja soingovim
1-2-3 verziia 2 radi sa 86B7 i VtS!
kooprocesorima. a mo& kotistiti do 4
RAM-a. Novi IxNsov paket koita
395 fund {rius poKZ i ttaii PC-a s naj-
oai^ 256 Kb memorije. Start ^iasnid
1-2-3 dobijaiu novu veraju za 120 fun-
d. Kontakt adresa.
lotus Devdofximt
Consort House. Victtms Street
Windsor, Berkshire SL4 lEX
Epl (Apple) je oaterao DR (Digital
Research) da izviii bitne pronKoe na
GEM-u. sve pc^ulamqem J»rismdd
jednostavnom' operado&im sistemom
(ako tako moiecno da prcvedemo uobi-
fajeno en^^ ftazu ,iuer frieodly*)
kc^ tako razliddm ma^nama kao 9to
su AprieX. ATARI ST i IBM PC daje
QKitiine Meka (Madntosh). Epl je uka-
zao na to da GEM zadire n njegova au-
torska prava. i iako je DR to, naiavoo,
poricao moiao je. da Ik izbegao sukob.
pl^d oditEta i napcavid novu verdju
svogsoftverdxig paketa.
GEM vizueino najvik podsea na
Mekov operadoni sistein. iako na tr2&
tu postoji j(^ oekoiiko sliinih: Wi-
ndows, Topview i Taxi. Pri tome on je
mnogo vik od oUdie komerdjaloe
pretnje Epiu: izvodi x na velikom btth
ju m^na, ukljudijud Atari ST, koji
mnogi smatraju glavnom pietnjom Me-
ku (naravno, ako ikada bude konaOno
zavrfen).
Pwgrami SU u GEM-U morali bi-
ti piepravtjem j^ GEM Desktop, bk*
iz k^ korisnik izvdava sve progn;
koriste .ptozote*. pokretne menije i
g^de simbde Ocou) n> lufin PO*
mat svakom korisnikn Meka a naprav-
Ijeni su tako da rade sa .miimn*- DR je
p^vatio, takode, da iz reklame uklooi
svako potedenje sa Mekon.
Za DR sada je glavni posao svakako
to da o^ni suini^u oezavisnih ;miz-
voda£a softvera u GEM i da ih ubedi
da proizvodoja fsogr^ Imji ix raditi
pod ovim operadonim sstemom ne
vodi u oeizvesnost - da ih ubedi da it
GEM joi dugo riveti. Epl tako dotnja
mali predah i ometa Ataiia u njegovom
lusto^aiiju da napravi konainu verziju
^-a do kraja godine.
AMSTRADOVI
SWiraiERUPRODAjl
Epl je pustio u ptodaju svc^ verziju
prodrenja operadonog sistema pod na-
avom SWITCHER dja je cena same
(naravno, ,^o' jerx radi o radinari-
ma dji je softver uvek tno izuzetoo
skup) 20 fund. SWITCHER ontoguiava
da X u 512 Kb RAM memorije Meka i$-
lovremeno unex vik progr^ i u ra-
du trenutno prelaa (switch) s jednog
na drugi.
Drug! proizvodad softvera daju ova|
program b^latno sa svotim program-
sldm paketima: MictosoR ga, na pri-
mer, d^ sa svojim EXCEL-om. SWIT-
CHER vara omoguiava da pravite, u
mum"!
stvari. integrisane pakete programa uk-
Ijuiujud i aplikadje po svoo sopsPre-
nom iriwru. On vam, takode, dozvoija-
va da prelazite l»zo sa programa na
medu njih.
SWITCHER X smatra kljuCnom b-
rikom u procesu softveiske integraaje
AVTADH DACTAT ko da je prevedeni program vrio kra-
UAfV/Av TAjUiL tak.alixiKAto$porijeizvri3vaodpro-
programa' na Meku. iako x u ptaksi
obidio ne moie povezati vik cm dve
do tri aplikadje u isto vreme. i to je sas-
vim dorajno. Tako x mogu k«istiti u
zajednifkm radu Maewrite i Mekov
^ledAit ili Finder za bazu podataka.
Mozete i upisati dve kopije Maewrite-a
i tako r^te isiovtcmeno na dva doku-
” WITCHER X ironidije, naravno, s
detaljiuEB prirudiiuMn. Kantakt adtt-
sa:
Apple COmpidets
Efpmin Wij. Head Hempstead
HertAirdshite HP2 7HQ
Et^nd
Orfotd Computa Systems pomidio
namje novi Pascal prevodiiac{lmmpaf ^^®**^**^
ler), i to za tri dpa tafainaia; Commo-
don 64. Spectmi i BBC B. Pored pu-
ne iDptementadje staodardnog Pasca-
l-a na ta^olaginju su i procedure za 1 uiwWyo od 176 antia. u tojem je de
kontiolu wuSTi giafike. Prednost u laljno obj^njena upotreba ovog pro-
odnosu na postojece bmpajlert je u grarrakog patea
ooBvHvaiiium^ celim potukama. Adresa proirvodaCa |e:
aritmrtikr Oxford Computer Systems (Sottva-
manipuli^ bitovima, kontn^i vte- ^ . -
menainternimsatomimogudwsoraz- .
bijai^ duah programa na ddove. Ox- ^
fcfdPucai viS prevodeoje u P-kod, ta- Tekfon: (0993) 812700
NOVIPAKETI
SAGESOFTie lansitao jefdne pakete
1 vodeoje kiq^ovodstva i obradu plat-
nih ^)isi^ namei^ Amstradcnim
novim .zvezdama' PCW-8256 i CPC-
-6126. Programi predstavlj^ prerade-
ne vmije weO ponutih Sagesrftovih
CP/M paketa za upotrebu u jnalq pri-
vredi*. I^jigovodstveoi paket pre^v-
Ija iDtegcalai poslovoi sistem k($ po-
kriva prodaiu, nabavku i sveukupno
podovai^ i koAta 100 funti. Paket za
obradu ^ta koAta 70 fund. Tako st
podnje ostvarivati zdja Mena Si^eta
(Alan Sugar) da nj^ovi raCunari pt^u
gubiti piefiks Joidu*, zamenjujud p
sa .poslovni*
ieftinspredSit
TWIN je jeftini idon LMusovog
vrhunskog integralnog paketa 1-2-3 ko-
jj X moze dobiti za 145 bind (u odnosu
na original s cenom od dco 340 fund).
bilao sa <uleko skup^ program^
paketom Lotusa i ino2e da koristi sve
p(^^ 1-2-3 datoteke bez modidka-
TWIN ima ved tffoj tipoya tabela od
1-2-3: ulcupno 15, ukljubujud i trodi-
menzionaloe histoganx. Dnige pogod-
oosti su odsustvo Gziike za^te od
l^ranja i Jnstanf data dozvola ve-
dm koriSDidma za umnoiavanje palx-
ta za upooebu .u laid'.
Kontakt adresa:
fVWRE MANAGEMENT '
38 Tinners Ikive, Blskdands Nordi
Milton Keynbes MK14 SU.
Engiirtd
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAS'BS.
PROBLEM! SA
PRODAJOM
Poznaia engieska firma .Specfnim
Group*, koja se u poslcdnje vreme po-
red distribucije kuenih raiunara i sof-
tv era bavi i prodajom fotografekog pri-
bora, nalazi se u veiikim finansjjskim
poteAkoiama. Nedavno je objavljeno
da je u prvih fcst meseci ove godine na-
pravljeno gubitaka u visini tu 2,5 mili-
ona mn(i, dok je u istom periodu pro-
$le godine bila ostvareiyi zarada od
1,83 miliona funti. lake se u firaii tvrdi
da su pit^Iemi na triiAtu biii predvide-
ni i u skladu sa tim odredeni korad
preduzeti, nema sumnje da je ovakav
stnnoglavi pad sve iznenadio. ! dok do-
V] posao sa fotografskiin priborom do-
3ta dobro napreduje. dotle kudni raJu-
nari i piogiami pisani za njih slabo na-
laze svoj put do kupaca. Da bi stvar bi-
la joi gora, nesolidnost u izradi kuAnih
radmaia je i dalje karakteristika proiz-
voda^, tako da veliki bioj vradeoih ne-
ispravnih radmara doprinosi oztnlj-
nom fjnansijskom stanju finoe. Odgo-
vorni Ijudi u .Spectruran Group*
veniju da tt velika unuiraAnja reorga-
nizadja. koja je u toku, uiodid plodom
i da £e finansi)skj rezultati na Inju go-
dine biti pozitivni. Oni smatraju da ce
ve£ ostvarena znatna snizenja cena
kuAnih ra£unara, uz tradidon^no do-
bre dane za trgova pred Novu godinu
iQda se kupuje sve i svaSta. kao i zatva-
raoie nerentabilnih ogranaka fime
(upavnora snabdevad softvera) dugo-
ve pretvoriti u zaradu. Mada ne izgieda
da je ostvareno smanjenje ^ovaCke
mreze u skladu sa postavijenim ciljem
(uveAanom prodajoin),, obijnim po-
smatradma ne preostaje' niAta drugo no
da saAekaju kraj godine koji 6e verovat-
no odg^riti na pitanje da li su potezi
preduzeti u .Spectrum Group* biii
pravni, odnosno da li firma tma buduA-
nost prd soboro Ui je sve samo pro-
duzavanje dvota. Ukoliko se pokaife da
slabo podovanje ovog znaiajnc^ snab-
devaia kudiih raiunara i sotr.«ra (pro-
ilogodiinp obrt je bio preko 40 miliona
funti) nije bilo umikovano slabom
unutrahijoin organizaeijom. neminov-
no ce se nametnuti zakljuiak da kudni
radunari ovakvi kakvi sada postoje
do^vljavaju svoje poslednje dane i da
se tidAte potpurio okrede ka mnogo
snainijim, boljim i sloipljiin ladunari-
FUTNIKnaSajmu
uFrankfurtu
Ved nekoliko godina na sajmu u
Pra^rtu, krajem januara i podetkom
febcuara, odriava se jedna od najvecih
spedjalizovanih izloAbi kuenih i peiso-
nalnih radunara u Evropi. Kao i proAle
go^ne, nasa renomirana turistidka
ageneija PUTNIK organizovade i ove
EOdine peseta ovoj izloas. Prema in-
rormaeijama koje smo dobili iz ^ci-
je na put bi $e krenulo 30. 1- a povratak
je predviden za 2. 2. 86. godine- Narav-
no, putuje se avionom, a u Frankfurtu >
je obezb^en smeAtaj s polu^nsionom.
Cena aranimana joA uvek nije fonnica-
na. a viAe informaeija moAete dobiti na
telefon 1011) 320-697.
ORAOUOSNOVNOJ
SKOU
Republidki organi SR Hrvatske za-
duzeni od Sabora R^ublike da pripre-
me predlog izbora infonnatidke opre-
me za oBnzovne ustanove (ditaj -
prdioAe koji de ladunar i u kojoj konfi-
guraeiji Akole c^avezno kupovati za na-
stavu informatike) zauzeli su svq stav.
Dat je predlog da se u osme^odiAnjim
Akolama SR Hrvatske koriste raduiiari
ORAO koje proizvodi PEL iz Varaidi-
na.
inade, ORAO ce pretrpeti viAe izme-
na da bi zadovoijio postavijene kriten-
jume: iiiemorija se povedava na 64 Kb,
menja se video-izlaz, disketa postaje
standardna jedinica spdjne menrorije,
itd.
I tako smo (uz sve poAtovanje ORLA
kao dobr^ mikroradunara), znajudi za
ono ATO je vec uradeno Ui ovih dana
treba da se uradi u dnigim republika-
ma. na Dajbaljem putu da od idude go-
dine koristimo osam razliditib raduna-
ra u naliin osnovnim Akolama. Pri to-
me nije oapravljen ni najmanji napor
da se ^kuAa dodi do jedinstvenog Izbo-
ra, Jugoslovenskog.
Cuju se, inade, glasovi da bi trebalo i
u lotou izvladiti osam, a ne sedam bro-
jeva, a da deveti bude dopunsld. U
ovom trenutku ne zna se kome pripada
taj osmi. dopunski broj Ato u nekim
sredinama izaziva nelagodnost zbog
pomisli da je on baA njihov.
KRADLPCI
kompjutemkihSifri
Sve deAde se dogada da nepoieljne
osobe prodru u kompjutet^ mreAu,
naravno elektronsldm putem. Oni
mogu da menjaju podatke, kradu
infbrmacije, pa dak i da ostavijaju
.lidnu kartu', kao Ato se nedavno
dogodlio i Britaniji kada su hakeri
izmenili slovo X u slovo X u
kompjuterskom sistemu informadja
Britanskih ieljeznica.
Oni to ponekad dine samo iz zabave
ill da bi se naAalili sa nekim, a
prevareni $e desto i ne ljute na takve
Aale jer (ek tada sa ozbiIjnoAdu
shvataju da postoje mnogi propusti u
bezbednosti. Medutim, vedina smatra
da su hakeri lopovi, pa dak i Apijuni,
jer se to Ato dine mole smatrati
kriminalom.
Trebalo je pronadi reAenje kako da x
obed)ede podad. Mnoge kompanije
obezbeduju tajni kodni sistem uz
po^nu doplatu. ^da je britanska
firma Case Computer and Systems
EogiDeering usaviAiia jednostavan, ali
potpuDO siguran sistem, koji koAta oko
SOO ^ti po jednoj vezi sa javnoro
mrelom.
Novi uredaj je nazvan .Case Executive
440* i inieresantan je nadin na kop je
postignuu bezbednost. Sve Ato
koiisnik treba da uradi je da otkuca
kdd dug do 38 zbakova, (naravno Aifra
ne mora da bude tako di^adka) i od
tog trenutka sistem preuziraa sve dalje
operaeije. U stvari, sistem ova) kdd
automatski pretvara u operativni kdd,
menjajudi p>posle odredenog
vremena i p(^e prenosa odi^ene
kolidine podataka, tokom svake
transmisije. Kdd se talm neprestano
menja. Ako neko namerava da se
ubaci u liniju sa drugim uredaje m
.Case Executive 440*, nedc li^;
sistem je tako projektovan da radi
samo u sprezi sa drugim uredi^m
Executive 440, ti. zahteva ataivno
ucestvovanje jednog Executive 440 na
svakom kiaju linije. Prmzvodad .
proceojuje da bi i najsavrAenijun
kompjuterinia u svetu bilo potrebno
72 dasa da otkrije Aifru. a za to vreme
bi sama tTansforroaeija bila vec
zastarela, a samim tim i beskoriuia.
auB
PROGRAMERA
Klubovj pn^meia su. svugde u
svetu, pa i kod nas, mesta gde se okup-
Ijaju pcogrameri sa ieijom da nzme-
njuju svoja iskustva, ideje. programe...
Jedno takvo mesto, gde mozete siesti
ne samo elitne programere vec pomalo
legende naAeg radunantva, jeste klub
na ElektiotehnidkoiD fakultetu. Ovaj
klub, koji uskoro ulazi u tredu godinu
3VCK postojanja. uspeo je da okupi viAe
od mO dlanova i oformi triblioteku^
grama (u^avnom oiiginalnih caoova
svojih dlanova) sa preko S50 nasiova.
Poi^ toga Ato te programe mozete ku-
E 'd, klub programera je j«lno od ret-
h mesta gde molete plamti svoje la-
dove. Klub organizuje predavanja (b»
platno), a na ostalim, neformalnijim
sastancima molete nauditi mnogo o
svom 1 svim ostalim radunarima,
moAete duti najsveiije tradeve iz sveta
radunara itd. Pored sekdja za Sharp i
BBC. koje ved rade, uskoro treba da se
oforme sekeije i za ostale radunare
(Spectrum, Commodore, Galakaja...)
Takode, za one koji poseduju neki
diepni programabilni kalkulator klub
programera je trenutno jedino mesto
gde se joi mole duti neAio o njima ill
kupiti neki program za svog malog Iju-
bimea. Clan kluba mole postati svako
ka.plati dlanarinu (to znadi studend,
udenlci, zaposleni, nezaposleni...). Ako
oiste iz Beagrada klubu moAete pisati
na adresu:
Klub programera
PKK OSSO ElektrotehDiCki
Eakultet
Bulevar revolucije 73.
11000 BEOGRAD
A ako ste iz Beograda moiete dodi na
neid sastanaka. Sastanci kluba
o^vaju se detvrtkom od 19 dasova u
nekoj od sala Elektrotehnidkog fakulte-
ta (sie i zroedu bet^ 56 d o 61 ). _
SEDAMJAMCl
Od subote, 4. jamiara 1986. godine.
od 14.00 do 15.00 sad, Redakcija Pro-
grama za decu Radio-Beognula podinje
sa emitovanjem emisije .Cip i sedam
jarida* koja je posvecena, pre sv^ naj-
mladim Ijubiteljima radunara, ali ni oni
siariji i veAtiji nede bid zapostavijeni.
Namera autora emisije je da pmnog-
nu svima onima koji su orni da udine
prve kotake u oviadavanju radunarom,
da prate rad u Akolama. sekdjama i
kluMma, da prude niz oeopbodnih
servisnih informadja i da otkriju tajne
mnogih zanimljivih igara.
Emisija de bid potpuno otvorena za
predloge sluAalaca - dakle mozete pisa-
h ved sada. Adresa je: Radio-Beo^,
Program za decu, emisija .Cip i sedam
jari^*, Hilendanka 2, 11000 Beograd.
.Svet kompjutera* i ,Cip i sed^ |a-
ti&' ce saradivati sa j^nom jaiiDom
ieljmn da vaA list i vafo emisija budu
joAviAevaAi.
KURSZAVlASNnffi__
AMSrnPA^
Kako saznajemo u Amstrad klubu
J4ikola Tesla u beogndskoo SAVA
CENTRU 10. januara 1986. godine
dinje loirs za vlasnike i sve dnge koji
su zainteresovani za rad sa Ams^om
odnosno Schnaider radunarima.
Za polaznila je obezbedeno 20 CPC-
■464 i 6128 maAina, pa bi to Uo jedan
od tetidb kurseva na tojem na jedan
radunar u prakddnom radu ne bi dola-
zilo viAe od dva doveka. Predavanja de
biti diiana o prepodnevnim, odnosno
popodnevnim dasovima, a polaznid
dcwjaju psaoe maforijale za ptadenje
nastave i diptomu o zavtAenom kursu.
Nile infotmaaje o kursu moeu se
dobiti preko lelerona Amstrad Iduba:
(011) 425-180.
SVET KOMPIUTERA / DECEMBAR'85.
U CENFRU P/1ZNJE
gg COMMODORE
Komodoru (Commodore) kola su
nizbrdo krenula pre neSto viSe od
godinti dana: Jaosirani su C-16,
C-116, i Plus 4 kao zameoa za
VIC-20 i C-64 all doUveli su
^ V kompjuter koji
je sirudni lim finne ponudio kao idealnu Irocnu ma-
Sinu (s mogucDo§£u primeiw i u oblasti male privre-
de) pokazan je prvi put uzera knigu profesioiulacS
lu sajmu u Fraokfurtu poeetkwn februara ove godi-
ne. Potom je o C-128 govoreno osara meseci i o nje-
tnu se sve ziialo, ali se u prodavnicama nije pojavlji-
HELP i dobiiete pogreinu liniju s greikocn jaie %s-
v^jeoom u rivets m^u! Upka 40/M otnogudava da
jnlnostavDo predete iz tekst moda $a 40 znakova u
jednom redu u mod u kojem ima u redu svih 80 zna-
kova. Pridsak na NO SCROLL tipku it .zakoCiti' ek-
tan i spreiiri ricnriovwje. LINE FEED i TAB su koris-
ne tipte u programima za obtadu tek^ kao i ESCa-
pe k(^ obezbeduje konttolae kodove za §tampa£ i
druge tpoljitf jedinice. CAPS LOCK ima klasiinu ulo-
|u - omogudava da sve to se piie sa tastature bude
pisano velikim slovima bez pottebe da bude staloo
pritisnula SHIFT ti|ria. L na kraju ovc^ pas^ 0 sp^
djalnio tipkama, monmo red da su tipke za
vodenje kursora (izdvojene u najvikm cedu (astatu-
re|, p^ one dw pokraj desnog SHIPr-a, stvarno
suviSne i malo kori^
Commodore C-128 je radmar bogat prikljuddma
za spdjoe jedinice. S njqove desoe strine nalaze se
potpuni neuspeh. U firmi su
grozniCavo analizirali situaciju i
zakljuCili da spas treba traziti u
raiunaru klase oeSto iznad
populame „S€zdeset£etvorke''.
E azloga za ovo oklevanje bilo je vtie - od ved
klasidnib problema prelaska $ prototipa na
serijsku proizvodnju. preko didenja bagova
u sistemskom sofhm do, verovali iti ne, sa-
mog C-M kojeg je trebalo da zameni. I pored
.dub^ starosti* C-(4 se izvanredno proda-
vao i bila bi, s poslovne tadls ^dano, prava
ludost nudlti istom triito non radinar.
Takode, potovljalo se i jedno suitiiisko pi-
tanje: da li racunar koji u seU obj^juje tri, u susci-
ni razlidite, madne ima opravdanja. Jer. C-128 mote
se kftistiti kao C-84, kao CP/M kompatibilna madna
(sa Z80 procesorom) ili kao on sam, kao C-126. Na-
ravno. sve to kc^ i 128 je dvostruko skuplji od Jez-
desetdetvorke': cena radunan je u nemadkim pro-
davnicama 9^ DM, u engleskim 269 funti. u ^-
oukim 34SO fraoaka.
$ta kupac za taj novae dobija?
je profesionalna. sa 92 tipke u tzv.
QWERTY rasporedu. Od ov^ mota se priznati im-
pozantnog. bioja tipki 14 pripada numeridkom sent.
6 je namenjeno vodenju knisota. 6 je proo^triliiib
funkeijskih tipki, dok 8 ima unapted dennisanu oa-
menu (HELP, 40/80 znakova, NO SCROLL, LINE
FEED, ESC-Are, TAB, CAPS LOCK I ALT).
Redmo neku red o ovim fimkdjskim tipkama.
HELP je izvanredno korisna funkeija za sval^ pro-
gtamera. kako podetnika tako i i^aisnog .vuka’.
Ukotiko vam Basic program stane u toku izvrto^, a
na ekianu se pojavi poruka greSke same pritisnite
12
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'85.
dva tzv. u|)nv|)aik2 porta (1 i 2) ko|i k konste za ve-
zu C-128 s razlicitim pcrifenjama. Najpopulami)e od
njih su. svakako. palice za |diO}Stici), ali u mt
portovt mogu * prikijuijti i .mil' ill svetlosna olo?-
ka. Na istoj strani nalaze se io$ prik]]u£ak za napaja-
nje, prekidac ON/OFF i RESET tasier.
Na zadi^ strani racunara postoji )0§ sedam ko-
nektora! To su (posraattano sina udesno):
- port za proiirenia ko)a prihvaia ROM fcertridie i
Compunei modem za telekomuoikacionu vezu C-128
sa svetom,
■ pnkl|u£ak za kasetofon (naravno. 1530 model).
- seri)^ port na koji se piikljuiuje disketna jedini-
ca (1571) ili Stampai (MPS802, na primer), a ako se
koriste obe jedinice onda se one pcn-ezu)u .na red*
(k^o je to radeno kod C-64),
- video prikljuiUk za vezu sa kompozimim mom-
torom 11702 ili 1900-Q,
- RF prikljuiak za TV prijemniX,
- RGB prikljuuk za SO-kolonski monitor (kolor ili
monohromat^) napnieg kvaliteta. i
- korisnitki port (USER PORT) namenjcn spedjal-
Dim (edinicaftia kote sc povezuju preko posebnil\^in-
lerfejsa.
No, i pored ovako brojnih ugradenih prikljuCaka
C-128 nas ne maje (kao ni n)egov stariji brat C-641
zadovoijiti: odsiSn standardnib Centronics i RS-
-232 inierfejsa venc je hendilxp za malinu s amtHci-
jama kofu ima nova Komodorova zvezda.
Naravno, ukotiko zavirite u unutraknjost raiunara
nad cete, od Xoroodora oieldvani, najviS kvalitet iz-
rade.
3x1-128
Ve£ smo rekli da C-128 na svojcq itampanoj plodci
obtediniuje tri razlidta kompjutera. Jedan )e toliko
kritikovani. a ipak izvanredno prodavani C-84 U 64
modu novi radinar potpuno oponaSa .kzdesetcet-
vorku' i prihvaia sav softver stare marine, ito je ide-
alno za vlasnike .64* koji su odludii da naprave ko-
rak ka profesion^ncHn racunaru.
U 128 modu vi pred sobom imate novu, znatno bo-
Iju maSinu sa 128 Kb RAM-a (112 Kb dostupno za
programe) veoma dobrim Basicmn 7.0, tekstom na
ekranu u 25 redova i po 80 znakova u svakom i
brzim disk-operativnim sisiemom. U bilo koiem od
gomia dva moda on mo2e koristiti s\e postofece Ko-
modorove periferije, a u 128 modu koristi i nove,
brze i lni)e jedinice.
Na kraju, tu je i CP/M mod omogucava ugradeni
Z80 procesor. U ovooi stanju 128 radi p^ CP/M 3.0
(populamo, CP/M Plus) operacionim sistemom ili,
Jeice koriscenim, CP/M-om 2.2. i izvrSava sav njihov
softver (WordStar. dBase U i niz drugih iz velike sku-
ptne od 3.000 programa).
Clavni procesor novog rafunan )e 8502, potpuno
kompatibilan sa 6502 koji se jo8 od 1977. godine sre-
£e u raJunarima kao Sto su Epl 11 (Apple III, BBC.
ATARI 800XL i 130XE, VlC-20 i C-64. Drug! procesor
je, rekli smo, Z80. no sem u CP/M modu, malo je ko-
risii od njcga - veoma velike grafitke i posebno ton-
ske mogucnosti C-128 dostupne su programeru same
ako koristi BS02.
Grafikom novog raJunara upravlja stair VIC II tip,
ved koriScen kod C-64, pa nam je na raspolagan)u
g^ka sa 320x 200 lataka, 16 boja, osam sprajio^a i,
na zalost. tekst mod same sa 40 znakova u redu.
Ukoliko predemo u mod sa 80 karaktera u redu gra-
fiiku kontrolu preurima drugi tip. a mi, zadrzavajuci
boju guWmo mc^uenost rada u grafid visoke rezolu-
erje i sa sprajtovima.
1 tonske mogutnosii racunara nasiedene su od C-
-64 SID (Sound Interface Device) tip generile cetiri
kanala po 7 (rtrtava i omogucava sofn-^u kontrolu
oblika ulasa, kao i envelope, uz neke atraktr\ne
efekte. kniinu moduladju i liard-sinlironizaciju Sve
u svemu, C-128 drii, istina sa C-64, primal najboljeg
muzickog sistema medu kucno/poslovnim racunaii-
ma.
(Jpravi)an|e memonjom it na C-128 slozeno, Kon-
figuradja fc pod kontrolom spedjalnog MMU (.Me-
mory Management Unit) trpa koji se more programi-
ratU iz Basica i iz malinca. Memoriia je prekoofigu-
risana u dva RAM biicto od po 64 Kb I jedan ROM
blok kapadteia 64 83). U prvom RAM bloku nalazi se
vidM memorija r prostor za instrukdte Basic progta-
ma, dok se u dru^ blok smeStaju string^', pomen-
ijive 1 areje. Sve manipulacite s podadma u Basic
ptogramima obavljaju se automated. Ipak. ptenos
podataka iz ledrte banke u dnigu moguce je izvesti i
pfogramski naredbama i FETCH. Ovo. bar teortjski.
omogucava da u memoriji u isto vreme bude vise
programa i da se naizmenitno {Stbacuje kontrola s
jednog na drugi.
C-12B ce raditi i sa 256 Kb raemorije, koji mogu bi-
ti dobiieni dodatkom spotjnog kertridza dil se pio-
sior prihvaia kao RAM di^ $to dalje mote znatajno
ubrzati rad mafine.
BASIC 7.0
V«o\-atno naznatajnrja pcednost za potendjalne
korisnike .stodvadestosmice* u odnosu na C-64 feste
novi Basic 7.0. On otkiania nap-eti Ihoi nedostataka
toliko Icudenog Basica Jezdesettetvorke' i doda|e
mu nekoiiko novih, korisnih, naredbi. Za islcorike-
n^ tonskih i grabtliih mogucnosti viie ni)e potrelmo
koristiti (do iznemoglosti) tako mrske i PORE
komande. Sada, na primer, posti^ Bask naredbe Im-
le vam dozvoljavaju da sprajtu saof^te gde ce se po-
javib. kolikr te biti i u kojo) bop. Mo^e mu reci i u
kom pravcu te se kretati, k» i ko)om bninom ce ifi.
Sudare sprajta s okoimom prepoznaje naiedba
COLLISION koia otkriva .dodir* sprapa sa drugim
sprajtom, sprajta s predmetima na ekranu. pa t^ i
sprapa sa sx’alosnom olovkora i autcHnatski piebacu-
je program na vahr sabrutinu pred\idenu za to. De-
talpic informaeije o tome kop )e qnap Sta .pc^odro’
d<^i|a)u se pmnocu funkeije BUMP.
Inate. sprajtovj se kod .128* definisu lednosiavno
(na jedan od dva natina). U RONKu postop program
za dkapiiranje sprajta: otkucate SPRDEF i na ekranu
vam se pojavt|Uje mreta za definidju sprapal .Uter-
nativno. moiete naertati svot sprajt na ekranu u viso-
koj tezoludp i preneti u memoripi koristeci SSHA-
-PE. PoBto je va$ sprajt definrsan mozete ga upisad
na disketu ili kasetu, a naredbe za maflipulaaju su
BSAVE i BLOAD (koje se koriste i za ostale giafitke
podatke i maiinske piograme).
Slitna pomoc p^oji za grafiku visoke rezoludje s
mogutne^u definisanja b^ ekranskog moda i gn-
Gti^ edijekata upotrdrom Basic naredbi GRAPHIC,
DRAW, BOX, ORCLE i PAINT Rede koriStene na-
cedbe, kao §to je CHAR za prikaz teksu uz sliku u vi-
rezoludji. takode su ukljutene u novi Basic.
]ol )edna nova giafitka mc^utnost |e WINDOW
nar^ba za tekst rood. Ona omo^tava da deGnik-
mo .prozor* IhIo gde na ekranu i sve c^eradjc (kao
§to )£ PRINT ili brisanje dcrana) potom se izvode
unutar prozoca - tekst van prozora ostajc nedir-
nul. Ovo se koristi kako u igrama tako i u po-
slovnim programima, omogucavaptci stalno prtsus-
tvo nekog vaznog lekW na ekranu dok se u dnigom
delu ek^ prikazupr, na primer, podaci kop se up-
ravo unose.
Ako su tonske mogucnosti C-128 identitne omma
kod C-M. njihova e)^loataci)a je daleko jedoostav-
nija. PLAY naredba prtiizvodl niz razlititih nota, me-
□pi bojir, oblik signala i envelopu. Takode, tu it pod-
r8ka i za upotrebu Gltera i dnigjb tonsldh mogucnos-
ti.
Basic 7.0 ima i niz drugih naredbi kofc t^
mozemo opisati u jednmn ovakvom pre^edu. Struk-
tuirano programiran)e le podizano nu^bama
DO...LOOP...WHILE i UNTIL kao i FOR..NDn':EL
SE...BEG1N 1 BEND. PodtSka DOS-u (Disc Opera-
ting Svsiem) ugradena )e u Basic naredbama kao §to
su SCRATCH i DIRESTORY, Tu je i mogutnost izbo-
la FAST i SLOW moda: u prvom se kalkuladje zna-
tajno ubrzavaju, dok je drugi neophodan u graGc-
kom modu ekrana setate li se ZX817).
1 ic^ neko: u ROM-u se nalazi monitor program,
kao i asembler/disasembler za tad u mafin^m jezi-
ku.
NOVE PERIFERIIE
S V ako ste i otekivali, s obzirom na kompatibil-
I / Dost sa C-6i. novi radinar prihvata sve stare
I / Kom^oiove periferije (monitor 1701, kase-
li tofon 1S30, disketna j^nica 1541, kao i
H Stampace 801. 802 i 803). aii uz njega su Ian-
H sirane i dve nove jedinice.
I ■ Svakako znatajnija od ove dve je disketna
II jectoca 1571. To je potpuno nova jedinica
■ ■ koja u C-64 modu ladinara radi lednako spo-
ro kao i 1541, ali zato u standardnom 128 modu radi
nekoiiko puu brie. Druga ptednost nove jedinice
jesie u CP/M modu: 1571 dta pnjgrame i podatke sa
Kaypro. Osbotttt i Epson CP/M diisketa. icao i datote-
ke sa IBM CP/M-86 disketa. Ovo d^ stepen kompa-
ribilnosb koji se ne moze naci kod dnigih jeftinih
CP/M modeia (Amstiada 6128 na primer).
Druga Dovost je kolor monitor 1902 koji moie ra-
diti u modu od 40 ili 80 karaktera na ekranu. Moni-
tor se ibrektDO priklfudije na C-128 i odlikuje ga veo-
ma visok kvalitet slike. kao i bt^. Cena 1902 je oko
320 funii.
Sve u svemu novi Komodot, C-128. impresionira
svoioro po)avom. kaiakteristikaffla i pi^ljianjima
koje donosi. Zadiiao )e dobie graGfke i tonslm ka-
ratoristike C-64. a doneo je novu tastaturu k(^ |e
verovatno najbolia u ktasi racunara s cenom do 3.0()0
maraka, doneo je mocan Basic 7.0. potpuno CP/M
kompaGInlnosI na CP/M standardno) 5.25 ini^ dis-
keti koiu prihvaia izvmredna i brza disketna jedinica
1571.
teSko ce proCi
aiavno, C-128 ima t mana (nedostatak stan-
dard^ interfejsa, nedovoijno softvera za
128 IQ), mofda i .lazbacivanje' hardverom
ugradnjom tri racunara u tednu kutiju i. s ri-
me povezano, pritisak na neprofesionalnog
korisnika da oviada sa tri raziifita operado-
na sistema), ali one gube na zoacaju kada se
porede s onim dobiiin fto radinar donosi.
U ovom trenutku jedini pravi konkurent
C-128 )e Amstrad (Scbnaiikr) CPC-6128 u odnosu na
koji Komodoi ima nekoiiko pmsdnosti. Prva je. svaka-
ko, komparibilnost sa C-64 i velikom vc^dcom vlasni-
ka C-64 sprtmnih da se pomere ka boijo] masini ali
da li ce biti bai tako tek ostap; da se vidi. Ja licno
znam veliki btoj koristika C-64 kt^ su sasvim zado-
vo^ onim §to im njihov racunar pruia u kuenoj ek-
sploatadji. Svakako zrutajmja je 5i5 mca disketa
omogucava komparifnloost k<^ CPC 6128 ne-
ma.
Da je Komodor bio spreman ili dovoljno promucu-
ran 1 da )e C-128 izbado pre godinu dana. umesto ne-
^vnib C-16 i Plus 4, sigumo je datriBrma danas bi-
la u mnogo boIjo] sicuaeiji. Na trzi$tu se u meduvre-
menu pc^vio IB-tntni Atari 520ST. uskoro ce i
260CT. koji pripadaju istoj klasi, ali nude daleko vi8e.
Na kraju. diieJcmi rival. Amstrad 6128 je znaiapio
tehniji (1.S00 maraka za radmai, disketnu jedinicu i
monitor, dok ista konGguradja 0128 ko$ta oko
2.5()l) maraka). ito bt moglo bib prendno pri dono-
kniU'Odluke o knpovini g^tne kuene marine. Sve
to upudije na pmnisao da bi C-128 mogao biti. u ko-
metdjainom smislu, same jc^ jedan nesreun model
Komodora. Nadajnto se ne i poslednji model ku£e,
Priredio Stanko Popovii
SVET KOMPJUTERA DECEMBAR'85.
13
D^IDE]
/ «; i-r/
/ y . It.d
SRECNA
^,^NO¥A
RC64.
Ovde |e re£ 0 novom .domatein' kom^uiem
koji je na iM^oliko (wsledojih sajmova u zemiji pred-
stavila ljubljanska j\vtotehna'. J^ova 64' iii .Oric
ATMOS' poznato je ime u svetu ratunara jo5 od pre
nekoliko godina. Rrma .One' je u vreme .Spectru-
ma' nudila tiiiStu raJunar .Oric 1* koji mu je bio po
svemu slican, pa (Uk i po gumenoj (astatuh. Medu-
titn, ta) raiunar nikada nije doiiveo punu afirmaeiju,
pa je ^rma odJuiiia da pokuU sa novim iDOdeiom
koji se zvao .Oric ATMOS' i u vreme kad se pojavio
predstavljao je verovatno najbolju ponudu na triiStu.
Ali, ko zna zbog cega. ni taj pcrioiiaj nije urodio plo-
dom i finna je napustila pretrpano en^esko triiSte.
Pogodno tie je pronadeno u Francusl^ koja je, iako
poznata po nacionalistickim shvatanjima kad je teh-
nologija u piunju, obeniCke prihvatila ponudenu ia-
Dsu. Verovatno objainjenje mogao bi da bude inat i
na osnovu tc^ inata .Oric ATMOS' je do proSle godi-
ne teo najpopulamiji raiunar u Francusko).
smo mi |o4 od poietiu ovog veka za Fraocuze vezani
prijatcljstvom, .Avtotehni" verovatno nije biio te§kD
da uspostavi piodne odnose sa francuskim proizvo-
datem. i tako je jugoslovensko trh^e dobilo jedan
kompjuter koji se svojim karaktenstikama. a poseb-
no cenom, izdvaja iz sivila domacih cmo-belih kon-
kurenata.
adajkko) kupite kompjuter .Nova 64", dobicete
[ ga u velikoj beioj kartonskoj kudji koja sadrzi
L sve 000 §to vam je potrebno za lad. Naiavno, za
_ itelevizor i kasetofon moratete da se potffinete
sami. Pored standardne kompjutetske opreme (kab-
lovi. priniimci i uput5^'a, jedinica za napajanje) po-
stoji jedno vece piazno mesio koje je pr^videno za
disk j^inicu. Da li ^ ona tamo triti kad kupite ra£u-
nar za sada zavisi od .Avtotehne' jer se ceka na pive
p^zatelje prodaje samog kompjutera. Inace, sama
maSina je smestena u elaantnu i d^dljivu kutiju
od emo-ervene plastike. Taslatura je vidno zakoie-
na, ito nanvno. uz 56 ^rokih tipki predstavija j^nu
od onih osr^ina koje raiunaru daju dobre predispo-
zieije za dalje p^iavanje i rad na njemu. Na tasta-
luri kc^ je sasvim solidno uradena, pored vedne tas-
tera koji su uradeni u enug tx^i, izdvajaju se erveni
tasteri (SHIFT, RETURN, CTRL, CURSORI....). Jedi-
nu zamerku upucujemo veoma malom hodu tji^era,
$to se donekle i oiekuje )er je cela tastatura visoka
jedva dva saotimetra. Na zadnjoj strani kutije nalaze
se prik]ju£ci za napajanje. kasnofon, RGB monitor,
UHF (TV), .expansion port' i paralelni .Centronics'
ioterfeis za Maiapa£. Ako zademo malo dubl)e u
uoutrasnjost, tj. usudimo se da skinemo kst zavrtoja
i zavirimo u svet hardverp, uvericemo se koliko je
Nemojte se prevariti da, proCitavSi naslov,
joS jednom bacite p<^I^ na naslovnu
stranicu Casopisa i datum izlaienja jer ce
vam to samo potvrditi da sa ovim naslovom
neSto nije u redu. DoduSe, biio bi sasvim
lepo da je „Svet kompjutera" poieo da
iziazi pre dvadeset godina, ali...
Piie Sedan Radnojia
.Nova' jednostavna po konstrukeiji, a opet sloiena
po onome $to pruia. Na Itampanoj p]o£i koja nije ve-
£a od Spectrumove, nalazi se relativno mali broj d-
pova kc^ su tako rasporedeni da oam se fini da je
ptbCa mogla da bude i upola mania. Velidnom se iz-
dvajaju mikroprocesor 6502 sa |xatedm dpom 6522
tzv. .peripbaal interface adaptor.* Odmah u njibo-
voj Uizini nalazi se ROM sa verzijom Basica .Oric
Basic Vl.r i tonski dp AY-3-8912. Na levoj strani,
kM katn4 vc^nici postrojeno oam memorijskih
dpova. Iznad njih je nai^e naseljeni deo ploie gde
se nalazi elektronika ko|a upravlja slikom i osciiato-
ri. Ne treba zaboraviti veliki zvuenik i vec legendami
./STEC' RF modulator. Ptdto -smo lepo cazgiedali
unutrasnjosl, vreme je da zatvoiimo kutiju i poine-
mo a isprobavanjem onoga ito je .Novu' i dovelo
na nase stnnice.
PRVABRAZDA
O dmah na po6^u treba pohvaliti izvanredno
koncipiran priniioik koji je napiao jure Sp-
ier. S^m je dovoljan za pocetnika, ali obiluje
i po^citna koji su vazni za iskusnijeg progia-
mera. Kad .Novu* ukijudmo u stniju, posle krat^-
rajnog treperanja razvu£enog $ah polja (Sto bi trebalo
da predstavija inicijalizaciju celog sistema) pojavljuje
se poruka o verziji Basica i kolidni slobodoe memo-
rije. [z priru£nika saznajemo da je u racunar ugraden
standardni Microsoft Buie a dodatim nekim novim
nai^bama, pre s\-ega veunim a grafiku i zvuk. Kad
smo ve£ kod grafike oe bi biio naodmet spomenuti
vrio cMru rezoluctju od 240 x 200 taiaka a oam
boja. No, pre nego ho predemo na neke ppedinosti,
treba da se upoznamo a oaredbama Basica. Na tabe-
li mozeie videti sve .Novine" naredbe, a ovde iemo
se detali'nije poabaviti nekim najinteresantnijim.
fflRSET - postavija graficki kursor (kao PLOT
ali se ta£ka ne mora ertati)
CURMOV - postavija paficki kursor lokalno u
odnosu na poslednju pozieiju
SVET KOMPTITFRA nFiTM9''r‘'S5
DEEK - dupii PEEK (double PEEK)
DOKE - dupii POKE
EXPLODE - golov rvufni efekat eksptozije
FILL - boji odrtden deo ekrana
FREIO) - daje kolifinu slobodne meonje
FR£('i - poziva garbage collector'; Cisti RAM
od nepotiebnih promenljivih
GET - dodeljuje promenjivoj ASCII kod pritis-
nutog taatera *
GETaS - dodeljuje sthngu karaider prilisnutog
tastera
GRAB - omogudava da se video memoiija isko-
risti u neke druge svrhe
HEXS - pretvara dekadne u heksadecinialne
brojeve
HIRES - ukljucuje mod visoke rezolucije
(240x200)
LORES - ukljucuje nisku rezoluciju
MUSIC - proizvodi ton odredene visine i lacine
ONsGOSUB...
ON s GOTO ...
PATTERN - odreduje obiik (kvalitel) linije za
DRAW....
PING - zvucni efekat zvonca
PLAY - kompleksna funkcija koja odreduje ton-
sku sliku (envelop,-..)
POS (a)- za n»0 daje horizontalnu pozidju
kursora. za n - 1 vertikalnu
PULL ' skida vrednost sa steka prilikom iz-
laienja iz petlje
RECALL - udtava polje (vektor) podataka sa ka-
RELEASE - iskljuiuie GRAB
SCRN - daje vrednost ASCII koda na poziciji x,y
SHOOT - pucanj
SOUND - kao MUSIC ati preciznije
STORE - snima polje (vektor) podataka na kase-
tu
TEXT - ukljucuje text mod ekrana
TROFF-iskljutajeTRON
TRON - .trace on", ukljutuje rutinu koja prili-
kom izvHavanja basic programa ispisuje liniju koji
program trenutno obraduje
WAIT n - pauza duzine n (lOOn - Isec)
ZAP - lasenki piJtolj
Sto se tice Basica, mozemo bit! zadovoljm jer i
pored malo komplikovanih naredbi za £iju je pravil-
nu upotrebu potrebno debnisati vik parametara.
brzina kojom se one izvr^avaju sasvim je prihvatljiva.
Poslojan)e petlje tipa REPEAT-UNTIL-PULL znaino
olaiJava rad Basic-programerima jer su poznate mu-
ke oko prilagodavanja FOR-NEXT petlje za razne
primene. U kombinaciji sa korisnlm narkbama ON
n GOSUB i ON n GOTO, Imje predstavijaju pravi
alal, mofe se mnogo toga n^navici. U tpku uiu^n)3.
programa (Citaj: ukucavanja) na raspolaganju vam je
dosta dobar .screen editor* koji se koristi zajedno sa
nekim jrontrol' (CTRL) komandama. Za one kojima
se to ne svida (?!) postoji jednostavna natedba EDIT
pomocu kc^ veoma iako dolaze do linije koju treba
ispravaiti.
SLIKU TVOiULIUBlM
O dmah po ukJjuSenju rafunara nalazimo se u
TEXT modu koji da je 40x27 karaktera. U tom
modu obavija se ulmcavanje prc^ma i ceo
rad prilikom pripreme i popravke. Postoje )OS
dva slicna moda cija nam tolilca razdvojenost bas nije
najjasnija, LORES 0 i LORES 1. LORES 0 je slican
kao i TEXT mod s tom razlikom Sto se moie koristiti
naredba PLOT x,yj dok naredba LORES 1 umesto
standardnog seta karaktera ukljuiuje tzv. mozai^
set raznib grafickib oUika. Svaluko najinteresantini-
ji mod je HIRES kojim se dolazi do rezolucije od
240x200 dok donje tri linije ostaju slobodne za neke
male ispravke i poruke o greSkama. Prilikom rada u
tom modu dostupna nam je cela serija komandi za
crtanje, a posebno za postavijanje tzv. graMog kui-
sora. Skoro svaka naredba u tom modu kao zadnji
paiametarsadizi jedan broj izmedu 0 i 3 kojim se tre-
tira odnce onoga Sto vidimo na ekranu i stvainogsta-
nja.
0 - ta£ka je boje pozadine
1 - ta£ka je boje mastila
2 - inverzno
3 ' taOka se ne ccta ati se pomera grf. kuisor
Naravno, ne treba zaboraviti na standardne na-
redbe DRAW, CIRCLE i POINT. Naredbom PAT
TERN se definife kakva ce linija biti kod DRAW na-
redbe. Ipak, najinteresantnije je svakako pozicionira-
nje grafi£kog kursoia preko CURMOV komande jer
se njome kursor pomera u odnosu na posledn|u pozi-
cija To prakti{no znaOi da mozemo da uvedetno bilo
gde na ekranu lokalni koordinatni sistem.
nemaviSecicvaei&i
T onske mogucnosti (ipa AY-3-6912 su poznate,
ali J40VA' iraa dosta dobre naredbe kc^m se iz
Basica veoma Iako upravija njime. Najprostija
naredba je MUSIC kojom se dobija Cist ton u
rasponu od 8 oktava. Mnogo slozenija i znaCajnija je
na^ba PLAY koja diriguje celokupnom zvucnom
slikom. Njome mofe da se upravija Cak i gore pome-
nutom komandora MUSIC. U stvari, PLAY sadrzi ce-
tiri parametra: prvi bira koji ce od tri postojeca kana-
la da svira, odnosno koja njihova medusobna kombi-
nacija, drugi radi sliCno Imo I prvi, ali sa Sumom.
Treci i najvazniji bira obiik envelope (ovojnice) t).
menja jaCinu tona prema unapred odredenim pua-
mctrima, dok se Cetvrtim reguliSe generaina jaCina
zvuka u opsegu od 1 do 15. Sa naredbom PLAY mo-
guCe je stvarati relativno kom)riikovane muzi'Cke
.partiture' jer ie troglasni zvuk sasvim dovoljao za
osnovnu meloi^ i pratnju, pa Cak i za udaraljke
(bubnjeve). Naredba SOUND sluii zaspecijalneeM-
te i takode moze da se koristi u kombinaci)i sa oared-
bom PLAY. Pomocu nje se dobija ton veoma preciz-
ne frekvencije, a parametar koji to odreduje moze
imati vrednosti izmedu 0 i 4096. Sve u svemu, nije lo-
se
Benchmarks za Otic Nova 64
ZI(V)CANAVEZA
K ao Ato smo vef rckii, za J40VU' je predvidena
disk jedinica. ali dok se ona ne pt^vi moraCete
da se koristjte kasetofonom. Za one nervoznije
predvidena je veca brzina uCitavanja od 2400
boda, ali je bolje koristiti se sigumijom od 300 boda.
Na kiaju, smatnmo da treba ipak nekto reCi o
pojavi ovog kompjutera jer su njejavi kvaliteb ne-
suranjivi, ali ostaje problem spremnosti (raspo-
lozenja) trzi$ta da ga prihvati. Zat je stvamo biio po-
trebno toliko vremena da se neko seii kako je dobro
kad se neka dobra rnaAlna proizvodi i kod nas. U
ovim teAkim danima, kad se vode velike bitke proiz-
vodaCa oko .uguravanja' kompjutera u Akole, pred-
laiemo da se o raCunaru ,^ova 64’ dobro razmisli.
Sto se tiCe plasmana i pribvaianja ovog komp)utera u
Airoj javnosti, dosta smo skeptiCni, najviAe zbog one
stare: .Kasno Janko (janez) na...*
ABC
ATN
AUTO
CALL
CHAR
OM
CIRCLE
CLEAR
CLOAD
CLS
CCHT
COS
CSAVE
CURHOV
CUR9ET
DATA
DOKE
DRAM
EDIT
ELSE
HEX*
HltCR
HIRES
LORES
LfRINT
HID*
MUSIC
PRINT
PILL
READ
RECALL
REPEAT
RESTORE
RETUfM
RIGHT
EXPLODE
FALSE
FILL
PINS
PLAV
PLOT
POINT
POKE
TRQFF
TRON
TRUE
UNTIL
BMl BM2 BM3 BM4 BM5 BM6
Oric Nova 64 1.9
Spectrum is
BBC-B 1,0
Commodore 64 1.4
15.5 25.6 27.7 33.5 46.4
8,7 21.1 20.4 24.0 55.3
3.1 8.3 8,7 9.2 13.9
10.5 19.2 20,0 21.0 32,2
LICNAKARTA ORIC NOVA 64
BM7 BM8 PRO-
69,2 ■ 140 44.9
80.7 253 58.5
21.9 52 14.8
51,6 116. 34,0
CPU
ROM
RAM
Tastatuta
SUka
Zvuk
Priklju6ci
Softver
Zastupnik
Cena
Dimenzije
6S02A
16 Kb u kojem je smeAten operativni sistem i Basic interpreter, matematicke operacije sa
9 tainih mesta u rasponu do KP’
64 Kb od Cega je 16 Kb prekriveno ROM-om, pri upotrebi spoljnih ROM kertridza
koriste se svih W Kb
profesionalna QWERTY, 57 lipid, zvucm signali pri pritisku tipke
izlaz na TV piijemnik ill monitor, 27 redova sa po M/SO znakova u lekst modu, grafika
visoke rezducije 200x240 taOaka, 8 boja
AY-3-8912 dip, tri odvojena fcanala, raspon 7 oktava, ugraden rvucnik. ali i izlaz na HiR
pojaCalo, so^erska koniroia envelope
kasetofon (300 Hi 2400 boda), Centronics za Atampac, elspanzioni port za vezu'sa 3.5
inOnom disketnom jedinicom (moguda upotreba i drugih standarda] t drugib perifemih
jedinica
S Tami za obradu teksta, bazu podataka, unakrsna izracunavanja, monitor, FORTH,
ski softver
Avtotehna TOZD NOVA Titova 36 61000 Ljubljana
99.497 dinara -F porez na promet za fiziclu lica
260x175x52 mm, tezina 1.1 kg
SVET KOMI7UTEKA / DECEMBAR'85.
15
TE/V1F\BROJK
LJudski rod /e oduvijek odIikovaJa zelja za
postizanjem Sto boijib rezuJtata. Geslo
oUmpizma citius, altias, fortius danas dolazi
do punog izraiaja, bilo da se radi o
prinosima pSenice, utrci Formula 1 ili
naoruianju. lateres za vrhunskim
ostvarenjima lako je razumijiv. Ono fto je
danas vrbunsko, sutra se moie nail na
naSem stolu - prisjedmo se samo teOoaske
tave, grafita, motora s turbo-kompresorom
ili laserskog gramofona.
SUPEf
PBe Mr N«le^ MaieiK
Raiunantvo, kao uo^om i sve druge grane
ljudske dielatnosti, takoder nije imubo na ovakva
shvadanja. Staviie, ovdje, gdjc i najobiinije osc^mo
raiunaio ima Eantasticnu tnzinu rada, vrhunski
ptoizvodi predstavijaju graniciw domeie ljudskog
znanja uo^e. Stupanj do kojeg se raz\ila
ra^unanka nauka ogleda se u laiunahma koja su
zbog svoje snage raiunania nazvani
SUPERRAftJNARUengl. supercomputer), Poiam
superracunara nije u potpunosti odreden. ali se
op£enito smatra da taj naziv zasluiuie ono koje
moie izvesti vise od 29 MFLOPS-a (od en^. million
floating-point operations per second - milituna
operaciia s pomiinim zarezom u sekundi).
SlARACUNAJU
superraCunasi
V snovna kategorija proraiuna kojima se have su-
Ipenacunari je simulacija kontinuiranog polia,
la ona se pc^vlfuju u eitavmn nizu problema u
/aerodinamid, nukleamoj fizid, fizici plazme,
..tnenskim prognozama i drugim disciplinama.
Ovo polje se moie ptedoiiti oizom lodaka omedenog
prosJora koje predstavijaju (^niecn prostor oko tih
toiaka, a kojima su pridjeljene fizikalne velifine kao
10 su temperatura, brzina. gustoca, tiak i sliCno. Od-
osi izmedu fizikalnih velidna susjnlnih loCaka od-
uleni su Rzikalnim zakonima koje je moguce opisati
sistemom parcijainih diferencijatnih jednadibi.
Tt/aiwei m$p»t1tomplut»nku trku: Knf t
(pon) I S^b9r 208 (dot*)
Tocna rjeAenja sistema ledoadibt moguie je dobiti
analitidd samo za vrk) mali bioj jednadibi. Za vcd
broj, a to je ledoviti slufaj, koriste se numericke me-
tode kojima se dobivaju pribliini rezultati.
Broj toCaka u prostoru je beskona^, Sto znad da
bi za opis kontinuiranog poija tiebalo beskonaino
mnogo podataka. Zbog toga se provodi diskrebzadja
piostoia koj(Hn se prostor lazd^li na mrezu s konad
nim brojem to^. Kskretizacijom prostota prelazi
se $a sistema parcijainih difecendjalnih jednadibi na
sistem aigebankih jednadibi. Naravno. ito se toCniji
rezultati iele dotNti, potrebno je mrezu diskretizacije
udniti $to finijom tj. imati dovoljan broj tocaka ^
ovisi 0 velidni prostora, brzini promjena Rzikalnih
velidna i broju detaija Imji su interesantni.
Tako je na primjer, za opis strujanja zraka oko ne-
kog jednostavnog ptedmeta dovoljno izabrati par mi-
£ ia toiaka, dok je za promatianje strujanja ziaka
krila aviona za dobivanje dobrih rezultata po-
trebno koQstiti vik desetaka milijuna loiaka. Za sva-
ku tocku pohianjuje se niz vnjetbiosri, a njlhov broj
varira izmedu S i Iff. Tako se tacuoanje zapoiinje s
tdm 50 do t0ff miiijuna osnovnih podataka.
Osnovu numerickih metoda predstavlja postupak
iieracija (ponavljanja) kojim se iz nekog izabrancf
poietnog rezultata proradinava novi rezultatNovo
dobiieni rezultat koristi se kao poiaziste za ponovno
tacunanje ki^ se dobija ^ijned, todiiji rezuttai.
Ovisno 0 tocnosb kojcm se pomodi numeridce me-
lode ielimo pribliziti stvamom tezultatu. izboiom
numeriike metode i brzini njene koovergendje pre-
16
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAS'85.
KDMPJUTERI
Safb^'m
ma rezuitatu, pgtrebno je piovesd od aekoUIto stoti-
na do oekoliko dsu£a pooavljanja odinanja sa spp-
menutih do IMV milquna pod^aka.
0|Msani poitupak {Hedatavlja stadcku aituadju.
Stvaii ae do^tno lon^diaju kada ae kiHitinuinno
p(^, ostm a proctorom, oDjeota a vrememm pa je
poOiibno pio^ kvantizadju vremena i opisaoa n-
(uiuaja provesti za svaku toiku, za avaJd podatak, za
svaid vrenienski period po nekoliko tiaica puta. S
ovdikom kotidooED radioai^ ukoStac ae uh-
vatki saiDD auperradmari - i K) samo oni najbolji.
KAKORADE
superraCunaia
O snovu SBi^ superraiSunara £ine dva ^ora:
lEHNOLOGQA a kom je radinar proizveden i
ARHITEKTUR\
Tehnok^ja odreduje vrijeme potreboo za iz-
vodenje jedoe lofidce opei^. Kod vakuumskih d-
jevi ono je izno^ 1| millsekuiidi, kod (kskretnih
traiizistora stotinjak nanosekundi, a bid najnovijA
intcgriraaih bi^ova viaotog stu|^ iatt^je
(VLSI), doveifeno je do reda vriidne nanoaekunde.
Oovodei^ vremena tr^aoja jHlne lopike qKrad-
je do odiedeoe ^anice o lazmatranje uvodi dnigi
proUeni - brdmi siieaja ekktnKnagiKtskog vala ko-
jem, iako ae kieie bninoai avjed^, za preUaak
uda^Doai od ^ ceotiiDetara treba jetbia u-
ooaekuAda. Ako ae ieti koti^ vnjane izvodeija
ledK logidK OfKracije reda vdidoe naDoaekunde,
laCuulo ne snije bid ve£e od kocke aa strani-
oom od pda metia. S obzironi da je taduiar vrio
ute^ a vSe nuiijuiu iogidab ddopova. 9-
hov amjeMaj na ato maieo pastor turdaije pojavu
ptobiema odvodenja toplim. Take ae medusdnim
uikladivaz^ (nine lada oenoviuh logiOdh dde^
va I opbovim vduinenom odreduie makamum kop
St tz lehndogije mote inuci.
Drug! dtan finilac aoage radmai^ suppaiuoa-
ra, arfaitektura, oznaeava nade organizacije posta.
Kod supenadinaia korsR ae dva prutnpa; vik^
cesonb rad (engl- mu)h|socesang} i tad u pardd-
ftiin koracima (^. pipelining).
Ideja vijqirocesorskog rada nije nova i vrIo je pri-
todna. Umjedo da jedan posao obavlja jedan ptoce-
sor, 00 ae radak na vik d^elova koje ISTCA'REME-
NO (paralaloo) obavlja vik proceora. Pri t<»K je bi-
tan pceduvjet da je moguce razdjeliti na neza-
visBe dijekm. U tom $lu£api rad vik pracesoca dod
ce do punog izra^ Qko da k poatojati iioeanu vt-
za izmedu smaiqeaja vremena podtbnog za obavija-
de podova i bre^ ptocespia. Ako pak to nije tako.
vriieme ae moze smanjiti. ali ne prt^xscionalno.
Vaino je, dakte, primjetiti da osm same organizadje'
vikproctsonkog ndinala, atvaina bizina rada ovid
iovndpoda.
Rad u paialelnim fcnadma takoder je vrio (siiod-
na ot^zadta. Odanja ae na iati prindp k^m je
Ford revolucionarizirao proizvodnju auttxnobiU -
proizvodnu traku. Kod arhkdctiire t radom u para-
Mnim koracima za poveoik tnme rada kesi^ ae
niz nezavtanib aktopm kojnsa ujnvija posebna je-
dmica. Qdi posao radaze « na niz manjih poslova
^Htmjetenih osoovnim ddopovima kroz koje prolazi
osoovni zadatak da bi na kndu u zadajeg izako novi
pToizvod - ejeknje velikig p^. Ova arhirektura do
izraiaja posetmo ddazi kada ae obavlja vik tstib ve-
lildh p^va za redem, a to je. kao Ato sow vidjdi
kod (xoraiima kontinuiranih pdja. redovit ducaj.
Ako na primjer, za jedan proradm treba Umiouta, I
ako je OD r^jetjen na uzastopoe podow tiaqai^
jeckie miDwre, nakon deaet imuta {kada ae pe^w
rendtati protakna), rezuttati daimfa pnsa-.
£u&a Feistiiu svake minute, a oe svakib Ijlminuta.
Izbn aibitekhire a radom 0 paraleliiiin koracima
ima )o$ jednu prednost. Naime, kod dokntli prora-
kna fv^ vritednoa je prikazana oizom brojeva. tj.
vebotom (npr^zustoda piiru u nekom (nwtoru pod-
ijetjenom na I|R to£aka je vektor dtiljine iMf). Sva
rannanja s ovakvim velidnama uklju£uju individu-
alna racnoanja a eiemeotima vektora, didde brojevi-
ma. TaJo) ae npr. zbrajaqe dva vektm fsovodi zbra-
jnjem ntihovih odgovua;udh dentenata. Ako je za
jedflo zbrajanje pottdma jedna sekunda, istovreme-
no ztnjanje Uw patCFva elemenata dati k rezullat
u jednoj sdundi, to je ubrzmije od Iffil puta.
Kod najmodemijih supeiraknaia spomenute artii-
tekture ae mednsobno epreiriku.
ODIILIAC-A
D0CRAY-A2
P rvi caknar km je stekao naziv superracnnaia
bw le ILUAC IV. prpjektiran na University of II-
linoe ($AI^ flnaociran od strane Mioistarstva
odImDe SAD-a. Proizveden )e u Borroughs
Corp. i instaliian u NASA Research Centeru 1972. go-
d^. Imao je 64 paralchia proceaora kc^ au mu omo
gucavali btdnu rada od if MFLOPS-a. Iako je bio
vrio nepouzdan, tako da ae u kli govotilo da je ksto
imao prddema ostati u pogonu d^jiw dugo da za-
vrki odredeni posao, na niemu su rijeArai od naj-
vedh ptobiema aeronautike. U radu |e oatao punih
d^godina.
Osim ILLlAC-a, do 1974. godine u svijetu je posio-
jalo samo jnianaest auperrafunaia - cetin Contioi
Data Corporatioo Siat-1R|I i sedam Texas Instnimen-
ts ASC (od engl. AdvancKl Scientific Computer). S
(om godinom zavrAava i ptva generaeija auperracu-
Slijedek gotfine. vec ada kgendami Seymoar
Cray, osniva Kompanipi Cray Reamtdi loc. i na^v-
^ fROizvodiiju najve^ i najjai^ ra^unaia C^-
-1. \ie^ je do£^na s dt^ skepst. za ovakvt ra£u-
nare nije biio dovotjao ptognn^e podiAke, a luo
rkuiar (ei^. front e^ processor - FEP) tre-
bali so sluzili tnodeli kao to au Univac lljW di
IBM^B. Pretpostavjjalo ae da trziire, osim samo ne-
kohko isnazivafidh iaboratorija k(^ su ae bavili nuk-
leamim istraavaiqitDa. seizmiCkim analiTama j mo-
deliranjem vremena, zapeavo i iwma. Ali, praksa je
pokazaJa dniga&je. Od svoje prve instal^je 1976.
godiiw, Cny-1 je ispoljio vdiku pouzdaoott, vrio
brzu radnu i masovnu memorija, povezivanje a Sta-
viffl Qizom kiaih ra^naia i jaku prpgrainsku pod-
tAku. Do krata \9ft, godine. prodano je $ Ciay-l, a
do danas viie od ^ kemada. Oraovni o^l nadije-
dili su Cny-lS, Cray X-MP/22 s dvosuukiuj pnee^
mn i Cny X-MP/48 s ktvetostrukim (Hoexsomn.
Glavni supamik Cnyu-1 je Cootiol Data Corpna-
two (GX) Cyber J0S. Osnovu za koastnikdju
ra ^ dao je Cuber 703 piazvedni u jedam jedi-
SVET EOMPIUTERA / DECEMBAS'SS.
17
nom ptuDjerku 1976. godioe. Cyber ^ ima u odno-
$u na C]dKr W. bitoo uiupredenu tdinologiju
(koopictno pfoizvedenu u LSI), a pni primjerci po-
javili su se 19W. godine. Do danas je proizvedeto
ukujHK) oko petnaenak komada (jedao se nalazi u
TSC kov JNA 0 Zagrebu). Tokom 19M. i 1984. godine
pojavtjuje se oekolila) modela superraSunara, a ono
ito )e pcMbito za^nulo ametiike ptoizvodaie bio je
prodor )apanaca. To ni Hitacbi 5-810/19 s 315
MFLOPS-a Hitachi S-810/^ s 63f MFLOPS-a, Fujit-
su VP Iff s 250 MFLOPS-a, VP29|I s 509 MFLOPS-a.
NEC Nippon Electric company) SX-1 s 650
MFLOPS-a i SX-2 s im MFLOPS-a.
Za potrebe NASA Goddard ipaa Flight Center
(GS^ GocK^feat Aerospace Corporatioa (SAD) je
1983. godine ispoTu&la MPP (engi. Massively Paral-
Id Proossc?) s ukupoo 16384 (16K) paraldna ptoce-
sora.
U CDC-u i Cray Eleseatthu takoder nini miroval].
Kompanije ETA Systems safinjena od ljudi koji su u
CDC-u radiU na Cybeni ffS. planira praizvodnju su-
pemiunara slitnu^CybOT 2jK, ali s osam |Koesota
i brdnoai od 10 0ffMFLOPS-a.
U meduvreraenu Cray Research je ptoizveo uoap-
redenu veniju Cray X-MP/4B s ietiri procesoca i
bninoo rada od 250 do 1000 MFLOPS-a. JoS 19. 11.
1981. godine Seymour Cray je najavio tehndogiju ko-
ja omt^dti ptoizvodnju Cnya-2, Sest do deset
puta biieg od Craya-1. Ova tehndogija predvida po-
tapanje djelt^ radioala u tekucinu za bladenje.
je ova telmdna (Ruorkarbon) prozitna, na mjestima
^je su najveca zagrijavanja pojavijuju se mjehurid
Sto ix cijelom radinaiu dad .zgodan' izgled. Vrlo in-
teresantna usporedba izmedu Craya-l i Crm-2 je
odnos veliiiaa aajdulje 2>ce u caiunatu: kod Ctaya-1
to iznosi oko Iff centimetara. a kod Craya-2 oko
40centi[netara.
Osim ved ustcrfiJenih proizvodada supemtunm.
pt^vljuju se novi kc^i, ohrabreni proizvodnjan
32-bitnih iipova. stvaraju supetrafunare sa znatno
niiom cijeoocn.Tako Denelcoc (SAD) proizvodi HEP
(od en^. Heterogeneous Element Processor) s btTi-
Dom od 160 MIPS-a (million instructica per second
— milijuna nare^ u sekundi; MIPS je znatno ma-
mi od MFLOPS-a). U INTEL-u su ptoiMli porodicu
i P^ (iPSC/dS s 32 oikroprocesora. iPSC/d6 s 64
inikroprocesora i iPSC/d7 s 128 inikro{»Dcesora) ko-
ja radi brziDoin od 0,1 do 0,4 Cray-1.
zaejuCm
M ada se u podetku dinilo da supenacunari nece
naci svtM liiiite, danas za njima vlada prava
ja gma Su i holivudsid modnici pos^uli
u njima jer su jedino tako mogii snimiti Tron
i The La^ Starfi^mr. Daljnja unaptedenja u nzvoju
sitperradunara 1^ se u dva pvca; tehnologija ide
pr^ niiiit) temperaturama i supravodjivosti (vidi
.Svet kompiutera' od Februara 65.) koja ce omc^di-
d smanjenje vremena prolaska signala ktoz osnovoi
l<^ad skiop, dok arhiteloura sve viie nagioje visoko
naralelnim vilepcocesotskim sistemiffla pri demu se
kod svalKig procesora zadtiava rad u parataleoim
kmdma.
I na kiaju, kao Ito je kod supenadunara sve ju-
pet* to je i cijena: za X-MP/48 na primjer, treba
izdvc^d od 5 do 14 milijuna dolara.
(Usporedne tablice prcma dasopisu Digital Design)
SVET KOMPIUTERA / DBCEMBAR'SS.
IS
JUGOSLNUK
PROGRMIDALIE
KMDU
Mala Je uteha iinjenica Sto autori
programa mogu zaStitu da traze od
Autorske agencije
Pile Diagao Aotii
I I >Veliko| Britaniji upnvo je do-
net zakon kojim se ttguliSe pi-
tanje softverskog piratstva.
Ubudude ce svi oni kop budU
neovlaitoo koristili pn)grwe
za racunan, biti kaznjavani
Kod nas $u domadi nruSnjaci
i daije podelieni u miiljeniu kad
I je u pitaniu krada i prekrada
programa za kompjutere. Jedni tvrde
da se krada softvera moze Stititi propi-
sitna po zakonu o autorskom ptavu. a
drug! smatraju da taj zakon ne te mo-
gao da se pritneni i na ovakve slu£aje-
ve.
U svetu inaCe softversko piratsR’o
sve viSe uzima maha. Prema nekim
procenama laiuna se da na svaki legal-
no prodati program doiaze po £etiri pi-
rat^ verzije.
I kod nas je piratsn-o u sve veceni za-
mahu, pa se s razlogom n'orci softvera
piiaju moze li se njima stati na put
Zasigumo je ono ^o smo iuli na vik
mesta da se nail pravnici, koji se have
ovom oblaidu, jo§ nisu dogovorili treba
li i posebnim zakonom sankciooisatj
ovaj lopovluk.
Stanka Krsti£, nikovodilac^torske
agencije za SR Srbiju, rekia nan je da
se prt^mi, ipak mogu kititi i da ih
Agencija ve£ Stiti.
- Zidcon 0 autorskom pravu autor-
skim debm smatia tvorevinu iz oblasti
knjizevnosti, nauke, uinetnosti I drugih
obtika izrazavanja. Qtlra nam clan 3
SavezDog zakona o autorskim pravima
I kaie: ,I upravo to Sto je u Zakonu na-
vedeno kao drug! oblik stvaralaStva da-
le Agenciji pravo da ititi softver'.
U Jugr^ovenski^ autorsko) agenciji
saznali smo da je vec bito slubjeva da
se ljudi obradaju i iraie za^tu svojib
.1 ubudude cemo itititi sve one
zatraze da ih zaktitimo od krade pro-
grama' - kategofj£ki nam je izlavila
Stanka Kistid.
Zanimijivo je, da po miSljeDju Stanke
Krstic, medu inladim strucnj^ma joS
nema onih koji bi se kao i razvijeni Za-
pad ozbiijnije ukljucio u reiavanje ovog
problema.
Interesantno je da se i na meduna-
rodnom plami radi na donoknju jedin-
stvenog zakona. Tako je UNESKO jo§
19S3. godine fonnirao radnu grupu ko-
p rreba da pcedlou zakon, kao dopunu
Bemske konvenci)e o autorskim pravi-
ma, £iji je i Jugoslavip potpisnik. Time
ce se OVD pitanje. bar se Zakona d-
Se, reSiti.
Mno^ stniSnjaci za kompjutere. sa
kojima smo razgovarali, smatraju da se
bitka proliv pirau nikada ne moze do-
bid, ma koliko proizvodaci softvera os-
tro krenuii u obnzivu, a pravnici smi§-
Ijali nove sankcije.
Dragomir CetnaloviS, samostaini sa-.
vetnik u Saveznom zavodu za patente,
1 kojim smo takode razgovarali o ovom
prt^lemu smatra da se jedino na ovaj
naSin, kako je to dosad cinjeno preko
autorske agendje, moie Jtititi som-er.
PosiojeSim jugoslovenskim Zako-
nom 0 patentima, kaie Cemalov-ic,
moie se uspeSno Stititi hardver. alt ne i
softi'cr.
POREZ I
DALJE
Nema nikakvih izgleda da se uld-
ne savezni porez na promet, koji za
raSunare iznosi 29,9 odsto i time se
ove marine uSine j(^ dostupnijim,
pit svega velikon broju uSenika.
Time bi, u stvjri, kompjuCeri posta-
li ucila.
Ovu, krajnje pesimistiSku vest,
odnosno izjavu dobili smo od zva-
niSnika iz Saveznog sekretarijata
za finansijc.
U ovom sekretarijatu su nam
teldi da se 0 ovoj ideji i ne razmiS-
Ija izprostog radr^ se iz tib
para finansira bud»t, a zna se da
je on svake godine sve vecL Dodu-
k. poreza su oslobodeoi dzepm
bikulatori, jer oni, po miJIjenju
ljudi iz Sekittarijata za ftnansije,
zamenjuju raSunaijke.
- Ako neko ima para Ba kupi ta-
Sunar, cmda Se on moSi i da izdvoji
joS ovih 29,9 odsto za porez, kate-
goriSni su u ovom sekretarijatu Sa-
veznog izviSnog veca.
D. A.
budu gonjene po propisima o poslov-
noj tajni ili o suzbijanju neicqalne utak-
rnice', smatra Dngomir Cemalovic.
Za razliku od femalovica, podseti-
mo da nam je svojevremeno Rade Mi-
kijelj, poznatl beogradski advokat,
struSnjak za ovu oblast prava izjavio da
le svojevremeno uSlnjena velika pe^a
sto je u Zakonu o zakiti pronalazaka
i znakova razli-
kovanja, zapisano da se program! za ra-
Sunare ne smatraju pronalascima.
.Time je jedna vazna oblast, koja se
smatra inteiektualnom svojinom, izu-
zeta zakonom. To je u suprotnosti sa
I'stavom SFRJ". Po miSljenju Mikijelja,
prc^rami bi moral! da budu regulisani-
Zakonom o patentima. ali su zato po- -
Irebni struSnjaci koji se podjednako do-
bro raziimeiu i u praxo i u tehtiiku,
Posle nezapamSenog uspeha knjige
liCni KOMPJUTER
- 20000 prodatih pnmeraka za 16 meseci
PROGRAMIRANJE
ZA poOetak
PnruSnik zasnovan na dva pnncipa
^ ^E U JEDNOJ
KNJtZI; PZP
- Uvod u radunsku logrku
- Algoritam i k^o sa pravt
- Pravifa programiranja
- BASIC - unrverzaina naredPe z
Pad na svim mikroraOunanma, sa
programiroa
- upoznajte PASCAL, FORTRAN, USP, API,
LOGO, FORTH uporedenje sa BA$iC-om
' UPOREONE TABELE BASIC>a ZA:
SPECTRUM, COMMODORE M. GALAKSUU,
TRS 80. BBC.
MA$INSKI JEZIK - Programiraite
svoj COMMODORE, SPECTRUM. APLE.
ORIC, BBC, GALAKSUU.
GOTOVI PROGflAMI ZA: CBM 64 I
SPECTRUM.
Na 128 strana
17x24 cm,
s obzirom na oOim
I sadriaj.
PZP nema takmaca
Porudite odmah (po-
la tira^a vec )e pro-
dato u pretplatl) pla-
tidete kad PZP sdg-
ne na vaiu adresu
NARUDiBENICA Ipopuiyavati Slampanim sJovima)
Ovim neopamo natvdujem 1_LJ pnmeraka knjige PROGRAMI-
RANJE ZA POCETAK u autorskom izOaniu KORISNE KNJIGEpo carti
<?d 1 190 dinara za primerak. Knjipu cu plalili oouzePsm.
I I I I 1 ! I I I I I ! i I I I 1 I 1 1 .1 M I 1 ,
! i. '
I 1 I I I I I i I I I I I I
ULICA I BROJ
lliJJ LU J_ULJ
i in 1 1 1 1 I
MAJUM KACuNAIM
Slati na adresu KORISNE KNilGE iZA PZP) p p 13 11050 Beograd
VI I RACUNAR
POROOKA
IBM PC
dju. Izgiedao te dnikdie. i mnogo im-
U pro^om broju na ovim strani-
cuna naieli smo Mmu o IBM
PC radisiaru, i to kao de facto
standardu danainjeg poslovnog
svijeia. Pogiedamo li ncke brojfane po-
kazatelje, ustanovit ^o da ri)e£
.standard* ni u kom slufaju oije pretje-
rana. Prema istrafivanjima ameiiikog
iriiita tokom 1984. godine. od ukupno
isporufenih 2.616.000 malih poslovnih
rafunara, £ak ih je 1.115.000. ill 42,6
poslo biio [BM-ovih. Najblizi konku-
renti, Tandy i Compaq, osvoiili su a-
jedno lek 13.8 posto, all s obdrom da i
oni uglavnom proizvode MS-DOS. od-
nosno PC-OOS kompatibilna radinaia,
i njih mofemo ubrojiti u istu kat^ori-
ju. Slifno bismo mogfi red i u proizvo-
dafe dji se udio ita trzifru krefe ispod
5 posto. taiu> da je realno re£i da je pro-
lie ^ine u Sjedinjeoim Driavama
produo izmedu 2 i 2.3 milijuna MS-
-DOS i PC'DOS radinala. Praktidd je-
dini proizvodaf koji $e u taj s^ent
uspio ubadti s dniJcdje kondpiranim
rafunalom je. a tko bi i dnigi bio, Ap-
ple, no s jedva 9,1 posto udjela. ill 240
tisuda prodanih primjeraka (He. lie I
Macintosh). Kad msmo pogledali trdl-
te kuenih i t^razovnih mikrokompju-
tera. slika bi se iz temeija izmijenila
•IBM-a kao da i nema. £^m rijed-
ma, IBM je uspio stvoriti proizvod koji
najbolje zado^java pottebe po&Iov-
nog fovjeka. Kako je u tome uspio? Pri-
fa je poznata, stara koliko i sam IBM, I
da^ Se izted sa samo oekoliko rijed: u
pravom trenutku je trdltu poDudio up-
lavo oao Ito je ono traitlo. i ni manje
ni viie od toga. Pri tome je upravo do
savrlenstva razradena po^oieda tehno-
logija. bez prevelik^ zadiranja u naj-
novi)a dostignuca. IBM je, natme, pri-
liCno ,Jtonzervativna* tvrtka, koja ne
voli ekspeiimentirati. IBM PC. p^ d-
me mislimo na dtavu obitelj. najbolji je
pritnjer te tvidnje.
Kad se prije otpniike tri godine poja-
vio na triistu. nacinio je gotovo revolu-
bicioznije. od bilo fega Ito je tada po-
stt^o. U stvari, konkurendja i nije bi-
la mnogobrojoa, PC je bio odgovor
IBM-a na Ap^eov model II + . Svatko
tko poznaje ovo posljednje tadinalo,
lako ce ustanoviti vtzu izmedu nph.
i viie, .arhitektura*, ito ce reci kon-
strukeija i nadn nda, vilo je slican. Ot-
vorimo li kudite jedoog i drugog, to i
na prvi pogted postaje vidljivo. Tu je
matifna plo£a s pet mjesta (.slotova*)
za dodaine kaitice, osnovno svojs^
.otvorene' arbitekiure koja kotisniku
dopuita da sistem opremi prema viasti-
dm potr^anu i zel^ma. ujedno svaka-
ko ^avni raziog usp^ha cto modela
na triiitu. te ugtadeni tnnsformator/
ispravijac spo^n da udovoiji sve.
ill barem vedinu potieba za elennc-
nom enetgijom. U veliku IBM-ovu ku-
tiju stanu jc^ i dvije fIoppy-disk-]dini-
ce, ili barem ledna disketna ^edica i
.tvrdi' disk. Tastatura. za razliku od
Apple II modela, je zasebna i mnogo
r^toiniia. sa ceotralnom jedinicom
povezana savieijivim kablom. Cak i kad
bi sve bilo identibno, IBM bi. najvjero-
jatnije, imao ved uspjeh na poslovnom
triiitu • da tako kazemo. on izgieda
mne^ kvalitetnije i ozbiljnije.
Glavna prednost PC-ja, dakako, lezi
u unutrairdosti. odnosno na matieno)
pl^i. Tu se nalazi inmiov 8086 mikrop-
rocesor, prema vanjskom svijetu 8-bit-
ni (ima 8-bitnu sabiniicu. u iargonu
.bus*, podataka). Dok intemo radi sa
16 Utova. Svakoine poznavaocu stvari
vef je i ovo dovoijno da ustanovi nj^-
vt dobre i loie strane. Naime, 16-birni
procesor moze adtesirati mnogo vik
memcnije od S-bitnog. ito, opet, znafi
da program! mogu biti opsezniji. a koli-
fina istovremeno obradivanih podata-
ka veda. Maksimalna kolidina RAM-a
koju IBM PC moze adresirad jeste
640K (ognnidenje nametnuto PC DOS
operativnim sistemom. a ne stvaroim
mogucnostima 8066 mikroprocesoia),
ito je. premda ni u kom slucaju najviie
ito se danas moie naci medu slifnim
racunalima, ipak 10 puta viie od 8-bit-
nih modela. 5 dnige strane, razmjena
podataka [Heko S-bitnib linija bitno us-
poiava ra4 tako da sistem ni .u kofem
sludaju ne tnsmo mogli nazvati pre-
brzim. Oapak, mnogo se stvari. kao
primjer bi^ mogli navesti rad u BA-
SICU ili nekoffl standardneun pn^-
mu za obradu teksta. odvija cak i spori-
je nego u dobro opremljenom CP/M
sistemu. To nije niita dudno, jer je Zilo-
gov Z60 procesor ktdi radi bninom od
4 MHz matematidld cak i neiio modniji
od 8088. Stvari se, ipak, dooekle mogu
popraviti dodavanjem kc^rocesoia
8087 koji na sebe preuzima aritmetiCke
operad^. Za njep oa matidnoj plodi i
p^op predvidm mjesto. Ipak. 640K
RAM-a omogucuju dak i izvooenje vrio
sloienih programa bez pciKbe za pre-
mjeitanj^ njegemb pojedinih dijelova
sa i na disk, i upravo je to nfegova glav-
na prednost bai za podovnu primjenu
sa sloienom obradom i velikim kolidi-
nama podataka.
Upravo gore navedene dinjenice bile
su glavni uzrok ito je ubizo po stizanju
na triiite IBM PC postao najuspjeiniji
poslovni model, i to u toiikoj mjeri da
je i sam protzvodad ostao zatecen. Da
njegova predvidanja ni u k(^ sludaju
nisu tnla tako optimisitdka. a niti jako
dalekoseina, ilustrica dinjenica ito je
sistem na samome pocetku bio isporu-
divan sa samo 16K RAM-a, a kao glav-
na vanjska memorija p^viden je kase -
lofon! Sumnjamo da je bilo kome us-
[^0 iskoristiti tako konfigurinui PC.
No tu je odmah stupila na scenu mod
IBM-a. jet kad je shvaceno da triiite
trazi neito drugo, to mu je odmah i po-
nudeno. I uko se danas osnovni PC
model isporuduje sa 256K RAM-a i jed-
Dom disk-jedinicom kapaciteta 360K.
Da biste uopie mc^i vidjeti ito radite,
morale k tome nabaviti monitor (mo-
notomatsld ili u boji), s pr^dajucom
grabekom karticom. Te se dvije stvari
moraju nabaviti kao dodatak, ito po-
znavaoce IBM-a uopite ne zaduduje.
Osim to^, s jednom disk-jedinicom se
piaktidki ne moze raditi, pa ne preosta-
je niita drugo ne^ nabavka joi jedne.
Na SRCu, za nju ne treba pi^ban
.kontroler*. moiemo je phkijuditi na
postojeci. Od pet prikljudka na matid-
neq ploti time smo dva ved potroiilL
No prica ni izdaleka nije zavriena. n>-
slovno radunalc bez pisada (.ptintera*)
nije od narodite korki. Slijdi nov iz-
datak za taj uredaj. a naravno i njegov
medusklop (ji^ jedno mjesto na matic-
neq plodi manje). Pomisiit demo, ^ sad
je s izdadma gotovo', no ubrzo nakon
ito pocnemo ozlriljnije raditi ustanovit
demo da to bai i nije istina. Vecina bo-
Ijih programa trail punih 640K radnog
memorijskog prostora, pogotovo ako se
radi 0 tzv. .integriranom softveni*. Na-
20
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'SS.
ravno, slijedi nabavka i ugradnja do-
dame RAM-kaitice, i poiako uas (ri)uzi-
ma o^j pomanjkanja prostora. Ni-
smo dalelm od istine. premda vaija na-
pomenuti da je ve£ina nezavisnih pro-
i^odaia dodabte opieme ubrzo pre-
poznala taj problem, pa je po£eia izra-
divati kardce s nekoliko funkcija. Jed-
na od najpopulamijih, tzv. Multi-Fun-
ction Caid (kijedinjuje dodatnu RAM-
-memonju, prikljuiak palice za igru
(PC, ako to niste znaii, moie u slobM-
no vrijeme posluziti i za igni), paraleini
.Centronics' prikljuiak pisab. te serij-
ski RS232 sklop za komunikaciju, Sve
to zajedno ima svoju ne take malu eije-
nu. Prema tome, dva su osnom za-
kljuCka; prvo, prilikom kupnje mora se
uuti u obzir da odgovaraju^ oprem-
IJeni sistem cesto ko$ta i vi§e nego
dvostruko od osnovoe kondguraeije, i
dnjeo. i moida joS i vaznije, prije na-
bavw treba znati $to £e taiun^o raditi
jer 0 tome ovist $to se u njega mora ug-
raditi Hi na njega prikijudti. Ovu po-
sljedniu tvrdnju vrijedi potkrijepiti no-
vim prunjetom. Ptetpo^vimo. a to je
siucaj kod vecine korisnika, da nas dvi-
je floppy-disk-jedinice kapaciteta 360K
ne zadovcljavaju (prakti£ki se danas i
ne moie nad program na samo jednoj
disked, a nije rijetkost da ib se mora za-
uzeti 6ak i lest!), Ito ne zna£i nilta dni-
go vec da je jedino rielenje .tvrdi' disk.
Ona] tko vec pos)eduje osnovni PC mo-
del, sad ce se naci na mukama: ugrade-
ni IspravIjaC ne daje dovoijno elektiil-
ne energije! Rjelenje je nabavka van)-
ske .WiDchester" jedinice s vlastitim
napa)an|em, no to je cesto i dvostruko
skuptje rjelenje. Nemojmo k tome za-
boraviti fc^ nelto, a to je pitanje da li
na matiint^ pioCi uopite ima jed m)esta
za .Winchester kontn^er*. Sve u sve-
mu, svakome tko se namjerava upustiti
u kupnju osnovnog PC modela savjetu-
jemo da jol jednom piomisli, jer bi se
lako mogao na£i u situadp da nakon
samo nekoliko mjeseci mora nabavljdti
oelto mootije, a takve transakoje obii-
no nisu najekonomicnije.
U situaeiji u kakvoj se odmah Pa po-
ce^ nalazi prosje£an kupac PC siste-
ma, dospio je vrlo brzo i IBM. Njegova
je reakeija bila brza pa se ubrzo
na trtlltu pojavio softverski potpuno
kompatibilni model XT koji je trebao
nj^iti, barem u prvo vrijeme, teskoce
koje su se na osnovnom modelu tako
brzo i pokazale. I tako se XT sistem is-
poruluje sa 256K RAM-a, jednom stan-
dardnom floppy-disk jedioicom od
360K. .tvidim* diskom kapaciteta 10
me^bajta, mrelnim ispravlja£em koji
moie podmiriti povelanu potroinju, te
matiCnom ploiom sa osam mjesta za
pre^trivanje. Treba, ipak, naglasiti da
su tri mjesta \%c popunjena, i to me-
dusklopovima za floppy-disk, .tvrdi'
disk, te asinhronu komunikaciju. Mo-
nitor i odgovarajufi adapter jol je uvi-
jek potrebno nabavijati zasebno, zar ste
i mogli pomisliti nelto drugo? Euforija
prilikom prvog kontakta s mne^o
briim diskom i njegovim, na prvj po-
gled, gotovo .neograhiJenim' raspo-
loiivim prostorom, nakon ne tuo
mnogo vremena splasnjava i ustupa
mjesto shvafanju da se fak I 10 mega-
bajta popuni mnogo brze nego Ito mis-
limo... Stvamost je, kao i obicno, mno-
go okrumija od nalih snova, i prije ill
kasnije mora doii otreinjenje, u ovom
slubaju u vidu prihvacanja finjenice da
savtieno poslovno niunalo (a ni bilo
koje drugo) j(^ uvijek ne postoji, pa £ak
oi kod IBM-i^limo li nelto jol bolje,
IBM £e nam i to pruziti kod PC AT mo-
dela, ill nekoj drugoj varijanti nastaloj
na izmjenjenom osnovnom odelu, no
tada, op^enito govoredi, iziazimo iz ok-
vira potpune t^venke ill softverske
kompatibilnosti. pa demo se tim ogran-
cima obitelji podrobnije pozabaviti u
siijededem nastavku. U ovom demo na
kraju spomenuti dva PC modela koja
nikad nisu postigla veci uspjeh. Prvi
Djih, PQr, prestao se proizvodiQ prije
nelto vile od pola godine, dok diu^.
Portable (prenosivij PC. nikad nije
sluibeno umro, no njega se praktidki
vile i ne spominje.
Premda je PC, kao Ito smo vidjelt,
veoma nadmalio podetna predvidanja
IBM a. kao kiicno radunalo nikad nije
imao veceg uspjeha. Osnovni razlog je
svakao u tome Ho je nekoliko puta
skupiji od modela oamijenjenih samo
tom segmentu trzilta. Upravo zato je
stvoren PQr, smanjena verzija PC-ja
ogranidenih mogudnostt, s namjerom
da postane izravna konkureneija Apple
I] tadunalu. No konstmkcijsld nedeeta-
ci - od primltivne tasumre, najvik
I26K RAM-a, do samo jedne fioppy-
■disk jedinice - ohiadili su mnoge po-
tencijalne kupce. IBM je pokusao tspra
viti Ito se mc^io, no to nije bilo dovoij-
no, i u proljede ove godine je odustao
od daljnje proizvodnje. Preostallh ne-
koliko stotina tisuda primjeraka nudi
se po vrio snizenim cijenama obrazov-
nim ustanovama. Mnogo bolje zamil-
Ijeru konkurentski proizvodi takoder
su uzrokovali bhu snrt Portable PC-ja,
modela Imji se osaiva na XT matidnc^
plodi, a uMjuduje 256K memorija, jed-
nu floppy-disk jedinicu, 9-indni luti
monitor, kao i sedam mjesta za pn^iri-
vanje. (Dva su zauzeta grafidkom/kolor
karticom, odnosno disk-kontrolerom.)
No i tu, naravno, postoji kvaka. Cetiri
prikljudka na matidnoj plodi ne pnma-
ju standardne, ved samo .kratke' karti-
ce. To drugim rijecima znadi da ako u
radunalo ugradite dodatnu RAM-me-
motiju, onda nedete modi prikljuditi pi-
sad, Hi obratno. Osim toga, na F^rtable
PC se kao altemativa maiom ekranu
moze prikljuditi samo vanjski kolor-
-monitor (za drugo ne postoji odgova-
rajudi medusklop), s time da tekst na
njemu ponekad uopce nije citljiv! 2ais-
ta vrlo nezgodno.
Nakon svega napisanog. mnogtma de
se cinib doista duanim da je taluv pro-
izvod postao svjetskim standardom,
bm viie kad pored svojstava podnemo
promatrab i cijene. Lako demo usiano-
vib da su njegovi model] ponekad znat-
no manjih mogudnosb uz mnogo vilu
cijenu. No to dvoie nikad nije utjecalo
na prodaju bilo kojeg IBM radunala.
Ona se prodaju kao .industrijski stan-
dard’ poduzeca koje nede iznevjerib
kupcam, a to se kao dugorodna politika
pokazalo bez ptemca. IBM je u prvom
redu sinonim icvalltete, a vecini to nad-
oknaduje mnoge nedostatke.
commodore
HU SWQ “‘‘'Tra'c
W[?©[jiS]©[iQG]
racunaru
izuzetne mogu6nostl Vaieg Komodora.
su pred Varna - iskoristita ih do kraja
Knjlga COMMODORE ZA SVA VREMENA donosi Vam sve: • osnovni
pojmovi o radlunarima • uvod u rad sa Komodorom • principi
programiranja, struktuirano programiranje • detaijno obradene naredbe
bejzika I Sajmons bejzika sa primerlma • programiranje na maSInskoiVt
jeziku • naredbe mikroprocesora 6510 • primeri maSinskih programa
• organizaeija memorlje • grafika i zvuk • Kernat i bejzik ROM
rutine, na^ini korlSdenja • hardver Komodora, §eme i objaSnjenja •
konstrukeije: interfsjs RS232C, EPROM programator, kartridi (ROM
moduli), modem ...
Korlstite i VI Komodor 64 kreativno i stvarala6kl
MIKRO KNJIGA
P.O. boks 75, 11090 Rakovica-Beograd
autori. dipl in2, STEVAN MILINKOVlC,
dipl- in2. VLADIMIR JANKOVlC
t dipl. inz. DRAGAN TANASKOSKI
320 strana formata 17 x 24. latinica
kvailtetna Itampa; foto-slog, korice kolor.
pJaslificirane
Obavaitavamo pratplatnika da Oa krgiga Jzabl
iz itampa u Januaru 19M.
Cena: 2900 din
PlaCanje po prijemu kntige - pouzecem
I Naruiujam pnmaraka kniip#
I COMMODORE ZA SVA VREMENA
I po cenc od 2900 dlnara
KNJIGA JE NAMENJENA POCETNICIMA I DOBRIM POZNAVAOCIMA RACUNARA
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'85.
21
RACUNAU lEEd.
TERA • modemi sistero nsoidh perfonnansi
TERA - modeli sistema konfiguiiiaju se u jedinice sistema
TERA - isporuiuje mikiora5iwaia za sve potrebe • Siroki asortimao procesora, sistemskog i aplikativnog softwarea
TERA - sistemi mikiora^uDala omoncuju reSenje nuiogib problema
TERA - omoguaije primenu nove t^noiogije bn oapultanja pouzdaoih i proverenih reknja u obradi informacija
TERA - moie iM^iriti vaSe kapacitete i imstiti novu tthnologiju
TERA • jedinice sistema, procesoii, diskovi, tenninali. ItampaSi, pisaQ, memorije. trake itd. konfiguritaju se u sisteme
TERA - moduliraoi i pouzdani sistemi su svoj kvalitet potvrdili na olimpijadama u Sarajevu 1984. i Los Angelesu 1984.
Sistem TERA>3
za unos podataka Sistem TERA-4 Terminali
Programska podrska -
u saradnji s
kupcima-korisnicima:
- analiziramo poslovanje
- predlalemo sastav sistema i organizaciju obrade podauka
- kreiramo poslovne dokumente
- predlazemo poboljianje informadjskog sistema
- uvodimo azumost, potpunc^ i ta^nost u poslovne izveStaje
APUKACIONI PAKE77 obubvaOju staadardae pngtame ta iahh-aati fiiunsi/sko hpigovodstm, materijalao kj^tgondstvo, ol^u Udab
dobodaka i program pnm zabtevu i oarud&i. t ••
S bo^tiin asortimaatn - faaiilifopi niUavtaiuoara TERA woiete se upozaati dcta^o^ d prospekta RACUNAIA TERA, kop ,TEHNICAR
Sake aa zabtev kmsaika-ktgiaca. . . «
PR(^PEKT,RAC^ALA TERA‘sadtii: Sistm TenK Termiaali Sistm Tera-3. Sistem Taa-$a uaos podataka, Sistem Tera-ll, Pomoiao
Tera. Pisai Taa-U9/160. Pisai Tea425, Stampai Tera-VT/SCO, KKareda/. Obde^ mikroiaeuaala Taa, Radiaab TERA. Pm-
gramska podrSka, Servisao ashiiaa podrika.
41020 ZAGREB
MaSerin prilaz 14 (Siget)
Tel.: (041)527-100
Telex: 223^yutera
@ TER.!^
TERft TERft TERft
Sistm MINIT znatno pojednostaviju)e i ubrzava blagainieko poslovanje.
MINIT ima ugraden mikroprocesof te se imristi i kao kalkulator
je namenjen prvenstveoo za meniaema u kojiina znatno pojednostav-
Ijuje i ubnava rad blasaine.
TERft TERft TERft
Sistm MINTT se primeDluje i na Autobuskom kolodvoru u Zagiebu.
Velike su mogucnosti Sistema MINIT u planiranoni uvodenju tzv. .Yubus kai-
te’ za unapr^ rezervisanje kaiata u vi$e piavaca, linija ili vremena.
Mikroprocesorski numerieki terminal
MINIT
INSTRUKCUE ZKZSO
PHe VoJaAntonl6 4
16-BITNA ARITMETIKA (nastavak)
DEC lY
DAA
PPERftClJfli IY»IY-1
OPISi Sadrtin* Indsi
FLEBOVI I Nspromanjei
PRIHERi Ako indakanl registar lY sadrtl 7C17H, poala
inatrukcije DEC lY aadriina ra^iatra lY bide 9C16H.
BRZINA IZ VRSENJft INSTRUKCUE. 10 taktova.
INSTRUKCUE OPSTE NAMENE
OPIBi Posle operacija sabiranja ili oduzimanja dva B-bitna
broja pakovana u BCD kodu (deaetice zaatupaju bitovl 4-7, a
jedlnlce bltovi 0-3), podeiava akumuZator tako da rerultat
bude tapravan takode u BCD kbdu.
FLEBOVI I S I Setovan akp Je bit 7 akumuZatora jednak
Jedlnici poale opcracije, inade riaetavan.
Z I Setovar akp je atanje akumulatpra Jednakp null
poale operaclje, u auprotnpm riaatovan..
P/Vi Setovan ako Je broj bitova Jednaklh jedlnici u
akunulatoru paran, u auprptnpm riaetovan.
C I Setovan ako poatojl prenoa (rezultat vedi od
1001 1001 poale aablranja ill inanjl od nule
poale oduzimanja), u auprotnom riaetovan.
Pf^IITEPBfll Cva Inatrukcija Jedina korlati atanja 'flegova H 1
N, kojl niau oplaani u ovom apiaku inatrukcl Jai. Dbzlroni da
Je opaluienje ovlh flegova' automatako ako ae DAA koriati
nepoaredno Iza B-bltnlh ADD (ADC) ill BUB (SBC), nl ovde
ae nedemo zadriavatl na n'Jima.
PfilWEBl, Ako ae i natrukel jom ADD aaberu vrednoatl IS (BCD) i
27 (BCD) dobide ae rezultat '3CH, koji Je netadan. Ako poale
aablranja primenimo inatrukciju DAA , vrednoat
akumulatora de bitl 42H koJi, ako tretiramo kao binarni kod
(42 BCD), predatavlja tadan rezultat.
4 takta.
Nt evtm itanieme 6$m (A/avfIvaH lltOnga, ob/ain/tn/t hsfdmsklh I softvarskJh U^n! rtiuntn $
kojimt radlta, uputsMi / tavala,
Stanica an vala. SafHa nam awfa ortglnalna program OBA KE2W na kaaaO HI tUakat! (kofa 6amo
tm vrattO), pitita 0 anjlm lakuaMm I raianfim, pita/la. Ob/airfana program HONORI6EUO od ZM
dinara narlia.
□ EC SS
lyE Pft CIJfll aa.aa-l
PPISl Sadrilna para aa (BC, DE, HL ili SF
FLEBOVI 1 Nepromenjenl .
PRHIER 1 Ako par HL aadrli &849H, poale in
aadrdlna para HL de bitl 684BH.
BR2IWA IZVR aEHJA IWBTRUKCIJg. 6 taktova.
DEC IX
:anog regiatra IX ae umanjuje
1X-IX-:
OPIBi Sadriina indi
^EBQVIt Nepromcnji
PRIHERi Ako indekanl regiatar IX aadrii 2AdCH, poale
Inatrukcije DEC IX aadrdtna regiatra IX bide 2A6BH.
teZINA IZVWflENJA IWB TRUKCIJEi <10 taktova.
IfSJC ]Y OPERACIJAi IY-IY+1
I I BPIBt Sadrilna indekanog regiatra lY ae uvedava za jedan.
I. . ‘ ' I ' I ‘ I ‘ . °i *1 FLEBOVI t Nepromen Jeni .
, ' n ' n ' o' I ' I 'l Ako indekani regiatar lY aadrii 7770H, poale
I- ' ' • ‘ I ‘ ■> ^ inatrukcije INC lY aadriina regiatra lY bide 7771H.
BRZINA 1ZVR8ENJA INS TRUKCIJEi 10 taktova.
CPL
opgRactJA a»7
OPIBi 8*drlin* cvakog bita u akuRkul atom Jo invortovana.
Nopromonjonl .
PRirgRi Ako je vrodnoat akunulatora 91H (1001 0001) « poalo
inatrukcljo CPL akumulator do imati vrodnoot 6EH (0110 1110)
BRZINA IZSff »*E>uA TMBTmicCIJEi 4 takta.
NEG
OPERACIJAl A • 0-A
DPISi U akufflulato)- ao upiauje nogatlvna vrodnoat akutnulatora
(kao da BO akuinulator oduzlma od nulo)>
gi.FafiuT I B I Sotovan ako Jo rozultat nogatlvan, u
auprotnam riaotovan.
Z I Sotovan ako jc rozultat jodnak null, u
auprotnom r 1 aotovan.
P/Vi Sotovan ako Je vrodnoat akumulatora bila B0H
pro oporacijc, u auprotnom riaotovan.
C t Sotovan ako akumulator nljo bio jodnak null
pro oporacijo. Ako jesto, riaotovan.
PftlriEDBAi Vrodnoat 80H oatajo nepromonjona ovom oporacljom;
PRIHERt Ako Je akumulator itnao vrodnoat 90H (1001 1000),
*to Jo u notaclji aa prodznakon) jodnako -6SH, poalo
inatrukcljo NEG vrodnoat akumulatora do biti 6BH (0110 1000)
BRZINA IZVRflENJA nCTRUKCIJEl B taktova.
CCF
OPERACIJAl fleg C*fleg C
QPIS« Invertuje as stanje flega C.
FLEBOVli S, Z, P/V > Nepro/Qen jeni .
C t Sotovan ako je -fleg C bio Jednak null pre
oporacijo, u auprotnom riaotovan.
BRZINA IZVRaENJA INSTRUKCIJEt 4 takta.
Cl'r-'p bPERACIJAi ^legC-I
~ ~ ' OPlSi Bez obzira na prethodno stanje, •fleg C so aetuje.
I ° ° . ' . ' , M . FLEBOVIi S, Z, P/V 8 Nepromenjeni.
C t Sotovan.
BRZINA IZVR0ENJA INBTRUKCIJEi 4 takta.
NOP
tyiSt MikroprocoBor no izvodi nikakvu operaciju za vreme
ove inatrukcije.
FLE60V1 t Nepromenjeni.
BRZINA 1ZVR8EWJA INSTRUKClJEl 4 takta.
HALT
gplSi Ova instrukcija priailjava mi kroproceaor da prekine
rad. Sve do nailaaka maskabilnog (INT) ill nemaakabi Inog
.(NMI) interapta bide uzaatopno izvodena inatrukcija NOP kako
bl se korektno izvodila operaclja automatskog oaveiavanja
di'namidkih mamorija (re-freah), a po povratku aa interapta
ova inatrukcija biva preskodena i izvodenje programs ae
naatavlja od aledede instrukclje u programu.
FLE(SQVlt Nepromenjeni.
BRZINA IZVRSENJA INSTRUKClJEl 4 takta.
(— )| OPERACIJA IFF-o'
rr I I I , , I ■ OPlSi Ova inatrukcija oneraogudava maakabilni Interapt.
.M FLEBOVIi Nepromenjeni.
PRIMERi Kad ml kroproceaor izvr*l instrukciju DI , maakabilni
interapt Je onemoguden i mi kropraceaor node reagovati na
signal na noiici INT, eve do izvr*enja inatrukcije El .
BRZINA IZVBOFMJA INSTRUKClJEl 4 takta.
OPERACIJAl IFF- 1
□PTSi Ova inatrukcija omogudava maakabilni interapt.
FLE^Vli Nepromenjeni.
PRlMEDBAi 2a vreme izvrAenja inatrukcije El i aledede
inatrukcije u programu, Interapt joi uvok nije omoguden.
PRIMER Ako mi kroproceaor Izvrtava inatrukciju El poale
koje sledl inatrukcija RETI , maakabilni interapt de biti
omlguden poale potpunog izvrtenja inatrukcije RETI.
BRZIW IZVRBENJA INSTRUKCIJEl 4 takta.
IM - □
OPISi Poatavlja ae interapt mod 0, u kome mi kroproceaor
moiB da razlikuje S pcri-ferala. Ulazne tadke restarta za :
opalutivanje odreduje, aam peri-feral odazivajudi ae 3-bltniml
kodom koji adrealra restart na adresi 0000H, 0008H, 0010H,
0018H, 00Z0H, 0028H, 0030H ill 003BH.
FLEBQVIt Nepromenjeni.
BRZINA IZVRB ENJA INBTRtJCClJEl 8 taktova.
RLC ClX+d]
RLC
[IY+d3
opsnncum
QPISt S*driln« bajta tficmorljc adraslranog zbirom vradnostl
indaksnog raglatra IX i poniaraja d priloienog u instrukciji
kao broj la pradznakom u opaegu -128 ,do +127, rotira aa
nalavo za I bit. Stanje bita 7 ae pranoal u flag C i u bit 0
FLEBOVIt Kao Rod inatrukcija RLC r.
PRll-ieRi Ako IX aadrii IPBBH, a aadriina adreee 1944H Ja 3FH
(0011 nil), poala inatrukcija RLC <1X+44H) adreaa 1944H
da imati vrednoat 7EH (0111 1110), a flag C bida riaatovan.
BR21NA IZVRSENJA IN8TRLKCIJE. 23 takta.
PPERACIJAt
QPISi Sadrtina bajta mamorija adraairanog zbirom vradnoati
indakanog raglatra lY 1 pomeraja d priloienog u inatrukciji
kao broJ aa pradznakom u opaegu -129 da 4-127, rotira aa
nalavo za 1 bit, Btanje bita 7 se prenoai u H^leg C i u bit 0
FLEBOVIi Kao kod inatrukcija RLC r.
PRIHERi Ako lY sadrii 2020H, a sadriina adreae 2010H ja 22H
(0010 0010), poala inatrukcija RLC (lY-lOH) adreaa 2010H
da imati vradnoat 44H (0100 0100), a -flag C bide riaetovan.
BRZIMA IZVRflENJA INBTRUKClJEi 23 takta.
ljsu- It - li ZI
OPERACIJAi
(yiSi Operand a moie da bude T, (HL) , (IX+d) ill (lY-t-d),
alidno grupi inatrukcija RLC, Navedani au kodovi za ava
detiri tlpa pperanda. Regiatar ill bajt memorlje a aa
rotira nalavo za Jedan bit kroz flag C, prt damu ae atanja
-flaga C prenoai u bit 0, a atanja bita 7 u ^leg C.
FLEBOVIi 8 ^ Satovan ako je razultat rottranja nagatlvan
(ako je bit 7 aetovan) , u auprotr^om riaetovan.
Z I Satovan ako Je razultat rotiranja Jednak null,
u auprotnom riaatovan.
P/Vi Satovan ako Ja broj bltova Jednakih Jadinici u
razultatu paran, u auprotnom riaatovan.
C I Preuzima atanja bita 7 izvornog ragiatra.
PRIWERi Ako Je vrednoat ragiatarskog para HL Jadnaka &&66H,
a mamorija na adraai 6666H aadrii podatak 8FH (1000 1111) i
flag C Je riaetovan, poala Izvrtenja Inatrukcija RL. (HL)
atanja adreaa &666H da bit! lEH (0001 1110), a flag C da
blti aetovan.
BRZIWA IZVRaENJA IN8TRU<C1JE ZR 8VAKI OP TIPQVfl OPERRNDRi
RL r 0 taktova
RL (HL) 15 taktova
RL (IX-f-d) 23 takta .
RL (lY+d) 23 takta
RRC m
OPERACIJAI
QPlBi Operand a mote da bude r, <HLJ , (IX-4d) ill (lY-td),
alidno grupi inatrukcija RLC. Navedani au kodovi za ava
detiri tipa oparanda. Regiatar ill baJt mamorija m ae
rotira nadaano za Jadai^ bit, pri damu aa atanje bita 0
prenoai u flag C i 'u bit 7.
FLEBOVIi 8 1 Satovan ako Ja razultat rotiranja negativan
(ako Ja bit 7 aetovan), u auprotnom riaatovan.
Z I Satovan ako Ja razultat rotiranja jednak null,
u auprotnom riaetovan.
P/Vi Satovan akc' Je broj bitova jednakih Jadinici u
razultatu paran, u auprotnom riaetovan.
. C t Preuzima atan.je bita 0 izvornog ragiatra.
PRlHERi Ako Ja vrednoat ragiatarakog para HL jadnaka 2222H,
a mamorija na adrael 2222H aadrii podatak 31H (0011 0001),
poala Izvrtanja inatrukcija RRC (HL) atanje adreae 2222H
Ca bitl 9eH (1001 1000), a flag C da blti aetovan.
BRZINA IZVRSEWJA IMBTRUKCIJE ZA 8VAK1 OP TIPOVft OPERANDAi
RRC r . S taktova
RRC (HL) 15 taktova
RRC (IX+d) 23 takta
RRC (lYtd) 23 takta
RLC ClX+d}
BLC ClY+d)
■RL m
□PERflCIJflt
RRC iti
OPISi S«driin« b»Jt* m»morij« *dr«
indeksnog ragi«tr« XX i pomeraja
kao broj sa pradznakom u opsagu -
nalevo za 1 bit. Stanja blta 7 ai
FLEBQVIi Kao Kod inatrukcija RLC i
PRlMERi Ako IX sadrii 1900H, a sadrti
(0011 1111) I poala Inatrukcija RLC
da imati vradnoat 7EH (0111 1110), a
BRZINfl IZVRaENJft INSTRUKCIJEi 23 takt
28 .do +127, rotlra aa
pranoal u -flag C 1 u bit (
la adraae 1944H Ja 3PH
:IX4-44H> adraaa 1944H
flag C bida riaatovan.
□PERflCIJfll
OPlSi Badriina bajta matnorije adreairanog zbirom vradnoati
indakanog ragiatra lY i potneraja d priloXenog u inatrukciji
kao broJ aa pradznakoni u opaagu -128 do ■*■127, rotira aa
nalevo za 1 bit. Stanja bita 7 ae prenoai u -flag C i u bit 0
FLEBOVlt Kao kod inatrukcija RLC r.
PRlHERi Ake lY sadrii 2020H, a aadrtina adreea 2010H Je 22H
(0010 0010), posla inatrukcija N-C (IY-10H) adreaa 2010H
da imati vradnoat 44H (0100 0100), a fla^ C bide riaatovan.
BRZINA IZVRaENJA INSTRUKCIJEi 23 takta.
□PISi Operand m mote da bude ‘r, (HL) , (IX+d) ili (lY+d),
alldno grupi inatrukcija RLC. Navedeni au kodovi za ava
detiri tlpa operanda. Ragiatar ili bajt memorlje la aa
rotira nalevo za Jedan bit kroz -flag C, pri demu aa atanja
flaga C prenoai u bit 0, a atanja bita 7 u flag C.
Fl-EBOVli 8 ^ Satovan ako Ja razultat rotlranja nagativan
(ako Ja bit 7 aatovan), u auprotnom riaatovan.
Z • Satovan ako Ja razultat rotlranja Jednak null,
u auprotnom rlaatovart.
P/Yi Satovan ako Je broj bltova jadnakih jedinici u
razultatu paran, u auprotnom riaatovan. •
C t Preuzlma atanja bita 7 izvornog ragiatra.
PRIWERi Aka Ja vradnoat regiatarakog para HL Jednaka 66A6H,
a memorija na adreai 6A6&H aadrti podatak BFH (1000 illl) i
flag C Ja riaatovan. poale IzvrienJa inatrukcija RL. (HL)
atanja adreaa AAAAH da bitt lEH (0001 1110), a flag C da
bit! aatovan.
BRZINfl IZVRflENJfl INSTRUKClJE ZA BVAKl QD TIPOVA QPERANDAi
RL r
RL (HL)
RL (IX+d)
RL (lY+d)
8 taktova
L i , -r TR ra
FLEGOVIi
OPERACIJA;
□PlSt Operand m mote da bude r, <HL> , (IX+d) ili (lY+d),
alidno grupi inatrukcija RLC. Navadani au kodovi za ava
detiri tipa operanda. Ragiatar ill baJt mamorija a aa
rotira nadaano za Jedar( bit, pri damu aa atanja bita 0
prenoai u flag C i ’u bit 7.
I I Satovan ako Ja razultat rotiranja nagativan
(ako Ja bit 7 aatovan), u auprotnom riaatovan.
Z I Satovan ako Je razultat rotiranja Jednak null,
u auprotnom riaatovan.
P/Vi Satovan ako Ja broj bltova Jadnakih jedinici u
razultatu paran, u auprotnom riaatovan,
C I Prausima atanja bita 0 izvornog ragiatra.
Ako Ja vradnoat regiatarakog para HL jednaka 2222H,
a mamorija na adraal 2222H aadrti podatak 31H (0011 0001),
poala Izvrienja inatrukcija RRC (HL) atanje adreaa 2222H
da bitl 98H (1001 1000), a flag C da blti aatovan.
BRZIMA IZVRflENJfl INSTRUKClJE ZA BVW<I OP TIPOVA QPERAWDAi
RRC r B taktova
RRC (HL) 15 taktova
RRC (IXfd) 23 takta
RRC (lY+d) 23 takta
OPERACUfli U <7 — »
OPISi Oparand m maim ds buds r, (HL> , (IX-»d) ill (IY+d> ,
Blieno grupl instrukcija RLC. Navedani su kadovi za cva
£atirl tipa opsranda. Ragistar ill bajt msmorlja m bs
rotira nadasno za Jadan bit kroz flag C, prl damu *a atanja
-flaga C prenosi u bit 7, a atanja bita 13 u flag C.
FLESOVl » 5 I Satovan akp ja razultat rotiranja nagatiwan
(ako Je bit 7 satovan), u auprotnotn risatovan.
2 I Batovan ako Ja razultat rotiranja Jednak nuli,
u Buprotnom rlaatovan.
P/Vi Batovan ako Ja broj bitova Jadnakih jadinici u
razultatu paran, u auprotnom riaatovan.
C t Prauzima Btanja btta 0 izvornog raglatra,
PBI^ERl Ako Ja vradnost ragiatarakog para HL Jadnaka S050H,
a mamorija na adrasi S050H aadril podatak 0DDH (1101 1101 )
i ‘flag C Ja riaatovan, poale izvrftanja inatrukcijp RR (HL)
Btanja adreaa 50S0H da biti 6EH(0110 1110), a flag C da biti
Batovan.
MZlNft I2VRSENJA INBTRUKCIJE ZA BVAKI QD TIPQVA OPERANDAi
RR r B taktova
RR (HL) IS taktova
RR (IX-^d) 23 takta
RR (lY+d) 23 takta
(3PERACIJAI ^ cU -e
□PlSt Oparand m niota da buds r, <HL> , (IX-*-d> ill (lY-^d),
alidno grupi instrukcija RLC. Navadani bu kodovi za eva
datlrl tipa oparanda. Ragistar ili bajt mamorija a sa
pomera nalevo za Jadan bit, pri demu aa Btanja bita 7
pranoBi u flag C, a bit 0 sa risatuja.
FLE30V I 1 S I Batovan ako je razultat pomaranja nagativan
(ako Ja bit 7 satovan), u Buprotnom risatovan.
Z I Satovan ako ja razultat pomaranja jadnak nuli,
u Buprotnom risatovan.
P/Vt Satovan ako ja broj bitova Jadnakib jadinici u
razultatu paran, u Buprotnom risatovan.
C I Prauzima stanje bita 7 izvornog ragistra.
CBXQEEL Jb vradnost regietra E jadnaka 96H (1001 0110),
posla izvrianja instrukcija SLA E ragistar E da tmsti
vradnost 2CH (0010 1100), a flag C da biti satovan.
BRZINA IZVRaENJA IMSTRU<CIJE_ZA ^VAKl QD TIPQVA OPERANDAi
SLA r e taktova
SLA (HL) IS taktova
SLA (IX’^d) 23 takta
SLA (IV+d) 23 takta
QPI 81 Oparand m mots da buda r, <HL) , (IX+d) ill (!'
Blldno grupi instrukcija RLC. Navadani su kodovi za s>
datlrl tipa oparanda. Ragistar ill bajt mamorija m sa
pomara nadBano za Jadan bit, pri damu sa Btanja bita (
i Btapje
Satovan ako Ji
(ako Ja bit 7
Batovan ako Ji
Buprotnom
bita 7 ostaja neproman Jano.
I razultat pomaranja nagativan
satovan) , u Buprotnom risatovan.
I razultat pomaranja jadnak null,
Bstovan .
PRIHERt
P/Vt Satovan ako ja broj bitova jadnaklh Jadinlc:
razultatu paran, u Buprotnom risatovan.
C i Prauzima stanja bita 0 izvornog ragistra.
Ako ja vradnost ragistra 8 Jadnaka 0BBH (1011 1001
posla izvrtanja instrukcija SRA B ragistar 8 da imatl
vradnost 0DCH (1101 1100), a flag C' da biti risatovan.
BRZINA lZVRaENJA.-IN8TRUKCIJE ZA_ SVAKI. OP TIPDVA g^RANDAl
SRA r B taktova
SRO (HL) 15 taktova
SRA (IX+d) 23 takta
SRA (lY+d) 23 takta
<IY*d> ,
OPISi Operand n moie da bude r, (HL> , <IX+d) il
•lldno grupi instrukclja RLC. Navedenl su kodovi za sva
(tetiri tipa operanda. Register ill bajt ntetnorije ■ se
potncra nadesna za jedan biti pri demu se stanje bita 0
prenosi u flag C, a bit 7 se risetuje.
FLEBOVIt S I Setovan ako je rszultat pomeranja negativan
(ako Je bit 7 setovan), u suprotnom risetovan.
Z I Setovan ako je rezultat pomeranja jednak null,
u BLiprotnon risetovan.
P/V:' Setovan ako je broj bitova Jednakih jedinlci u
rezultatu paran, u suprotnom risetovan.
C I Preuzima stanje bita 0 izvornog registra.
PRIHERi Ako Je vrednost registra C Jednaka BFH (1000 1111),
posle izvrSenJa instrukcije SRL C registar C de imati
vrednost 47H <0100 0111), a fleg C de bit! setovan.
BRZINA IZVRSENJA INSTRUKCIJE ZA SVflKl JH) TiroVft.OPERflNPftl.
SRL (HL)
SRL <IX+d)
SRL <IY+d)
*15 taktova
23 takta
23 takta
QPERACIJAi
0 ) memori Jake
u vtsoka detiri
ie| prethodno stanje
i detiri bita
QPlSt Sadriina detiri niska bita (3,2
lokacije adresirane parom HL upisuje
bita <7,6,5 i 4) iste memorijske loki
ta detiri visoka bita se upisuje u n:
akuniulatora, a prethodno stanje detiri niska bita
akumulatora se upisuje u detiri niska bita memorijeke
lokacije adresirane parom HL. Sadriina detiri visoka bita
akumulatora ostaja ncizmenjena.
FI FtanyT , 5 | Setovan ako je sadrdina akumulatora negativna
posle operacije, u suprotnom risetovan.
Z t Setovan ako Je sadrtina akumulatora Jednaka
null posle operacije, u suprotnom risetovan.
P/Vi Setovan ako je u akumulatoru paran broJ bitova
jednakih jedlnici, u suprotnom risetovan.
C I Nepromenjen.
PRIWERi Ako Je sadriina registarskog para HL Jednaka 5000^,
akumulatora 7AH (0111 1010) a memorijske adress S000H
Jednaka 31H (0011 0001), posle izvrienja instrukcije RLD
akufflulator de sadriati 73H <0111 0011 ), a sadrdaj
memorijske lokacije 5000H de biti lAH (0001 1010).
BRZlNfl IZVR aEMJA IWB TRW:CIJEl 16 taktova.
RRD
') memorijske
iska detiri
prethodno st
isoka bita (7,6,5 i
' parom HL upisuje se u
memori Jske lokacije
a bita se upisuje u niska detiri bita
1 prethodno stanje detiri niska bita
' upisuje u detiri visoka bita memorlji
iirane ^arom HL. Sadrdina detiri visok.
QPERACIJAi
OPISi Sadri
lokacije ai
bita (3,2,1 :
ta detiri nli
akumulatora ,
akumulatora \
lokacije adri
akumulatora (
FLE0OVI I S I Setovan ako je sadrdina akumulatora negativna
posle operacije, u suprotnom risetovan.
Z I Setovan ako je sadriina akumulatora Jednaka
null posle operacije, u suprotnom risetovan.
P/Vi Setovan ako je u akumulatoru paran broj bitova
Jednakih Jcdinici, u suprotnom risetovan.
C t Nepromenjen.
PRI HER I Ako Je sadrdina registarskog para HL Jednaka S000H,
akumulatora BAH (1000 0100) a memorijske adrese S000H
jednaka 20H (0010 0000 ), posle izvrSenJa instrukcije RRD
akumulator de sadriati B0H (1000 0000 ), a sadrZaj memorijske
lokacije 5000H de biti 42H (0100 0010).
IRZINA IZVRflENJA INBTRUKCIJEi 16 taktova.
ISPITNA
PiJe Radivoje Grbovic
PITANJA
METQD DIJAGONALIZACIJE Od 40 pltanja, medu kojima jc 20
teiih i 20 Iak4ih, uCenici odgovaraju ha
Program utvrduje vrednosl determi-
nante ako je zadata tnalrica A tipa nxn.
U ovom metodu polazna matrica A
transformtk k'u ciijagonainu matricu «
B. pa sc vrcdnost detcrminante dobija
kan proizvod elemcnata na diiagonali.
u.irT C-«4
} KM KTOO D1JASONIU.1ZACIJC
> REM **•••«••«•••••«••*•«•••*•
1 fOKE 93CSl,l
5 PRirrr "a*
S REM •• UNDS RODRTRKR ••
I PRIMT'UhCSITE OIKNZIJU *1
1 PRINT'MRTRICE*
I irWT NtDIM R<N/N> .BCN/N)
9 PRII4TIPRIMT'IM«8ITE ELEKMTE '
i PRINT'PO VR8TRMR’
9 FOR I>1 TO NIFOR J*1 TO N
1 ir^UT R(I,J)
9 9CKT JirCXT I
9 FDR I*! TO N
S FOR J»1 TO N
9 B(
9 t<CXT JtNEXT 1
9 FOR lai TO N9KaI
9 IF B(K,l><>e TMEN 161
20 pitanja. Taian odgovor na lakk pi
tanje donosi uteniku 2^ poena a na
teie 27. Za svaki netacan odgovor ute-
niku se odbija 13 poena. Zna se da su
uJenIci A, B i C sakupili redom 301,
313 i 371 poen. Program utvi;du)e na
koliko je tezih i na koliko lakkh pitanja
svaki ucenik, odgovorio (problem iz
zbirkc zadataka u BASIC-u od B. Dam
janoiica).
S IP K>N THEN 400
i GOTO 140
9 IF I>K THEN 408
9 IF S«K THEN 230
9 FOR M>1 TO N
:CI,M
20 REM S************************
30 REM • ISPlTNFl PlTANJei <
40 REM *««>s<««»«s**s*sss**s««s«
SO POKE 33281,1
60 PRINT
70 FOR A-0 TO 20
80 FOR B-0 TO 20
90 C«20-n-B
.00 S>27«A4.84»B-13*C
to IF 8«3B1 THEN ISO
9 hCXT ni0>0*’I
9 P»l*l
9 IF P>N THEN 330 .
rcxT u
KXT M
NEXT I
I IF S
30 IF S*
33 NEXT
40 STOP
50 pr:
9 FOR I«1 TO NID-DS8<I,I>
9 ICXT I
! IF Q/E-INTCa/E) THEN 40!
9 □•-DISOTO 410
200
210 PR
220 PR
230 PR
240 PR
PRlNT'a-
PRINT-VREONOST DETERMINANTS '
PRINT"JE -ID
280 PR
270 PR
280 PR
200 PR
CENIK A JE TACNO ■«
□GOVORIO NA ‘JA
EZA I NA *9BJ* LAKSIH*.
ITANJA A POORESND NA '
J* PlTANJA'IPRINTIPRINl
0
CENIK 0 JE TACNO ■>
OOOOVORIO NA *1A
TEZIH I NA ‘li;* LAKSIH*
ITANJA A POGRESr« NA *J
I • PITANJA"«PRINT
OTO 130
CENIK C JE TACNO *;
ODGOVORIO NA ‘lA
TEZIH 1 NA *>Bf LAKSA-
'PITANJA A POORESND NA
NT CJ • PITANJA‘IPRINT
NTIOOTO 1
BLIZANCI
70 REM **»*****«««««8«8«**«»*»*«**:
80 REM BLlZftNCI
,90 REM ««««*«**********»*«»******«
Dobili smo dosta vaSih pisama u kojima pred
lazete reSenja za zadati problem. Ovoga puta smo^®® **'*'T' CHR*< 147>
se odlucili da nagradimo knjigom ,Kucni kompiu 1 10 POKE 53S81,.l
ter- algoritmi I programi", za program kDjiobjav 120 print" apLlZANCIB"
ijujemo, NebojSa Jojii, M. Markovida 5. 31(X)0 T. , pp imt-pr twt
U iice Verujemo da se na nas nece Ijiiliti 'i 1 *
smo program malo preuredili i .ulepSali'. ^^® *»# GLAVNA PETUJfl ***
Takode, ieiimo da pohvalimo za dobra i intere-145 8=0
santna reSenja sledede na$e ditaoce: Dragana M3r-i50 poR P=1 TO 1666
kovica iz Zrenjanina, Jozefa Sica iz Muzlja, Mirka, m_c.,d . , , m, ,
NeSida iz Backog Petrovog Sela i Bobana Andelko- 1 »k + 1 1 n 1 *b *p - i
vica iz Ni5a. '
170 REM ISPITIVANJE OA LI SU N
180 REM PROSTI BROJEVl
190 FOR K»2 TO INT<SQR<N))
800 IF INT<N/K>*K«N THEN 840
810 IF 1NT<N1/K>*K=N1 THEN 840
880 NEXT K
885 B=B+1
230 PRINT ■ < ’;N1; " , "J NJ " >
840 NEXT P
850 END
ZADATAK
ZA
NAREDNI
BROJ
Ako se dvocifreni brojevi, koji pred-
stavljajo godine starosti unuka 1 dede,
sabeni sa svojim ciframa, dobijaju
brojevi koji su sabrani sa svojim cifra-
Inakii
ma. jednaki godinama starosti unub i
dede napisani obratnim redosledom.
Napisati program Iroji utvrduje godine
starosti unuka i dede. Uzeti u obzir da
je najmanja moguca cazlika u godina-
ma izmedu unub 1 dede 36 go^na.
V -
?■* t • '1
SlAMMiei
Stampat (engl. printer) )e po nabavci amog ra-
£unara periferna jedinica na Stju se kupovinu prvo
odlufuje prose£ni, a ozbiljni korisnik .pamstne
maiine*. 0 itampaiu razmiSlja iak i vlasnik Spec-
trum-a koji kao spoljnu memori)9ku jedinicu koiia-
ti atari kucni kasecofon. I, iako mnogimaizboi dis-
ketne jedinice kao prvog proSirenja .sistema' izgle-
da bolji, ni ovaj nije bez svoje iogike. NajJeSda pri-
mena rafunara u ku£i jeste obrada teksta koja
moie biti uspeSna i na najjednostavnijem raduna-
ru, ali nemoguca bez, tnakar i najprimitivnijeg,
§tampada. *
Stampade delimo u nekoliko grupa: termidke,
matridne, sa lepe'zom, ink-diet, iaserske, itd, Deta-
Ije vezane za svaku grupu ostavimo za neki drugi
tekst na ovu temu, a sada samo lecimo da gomji
redosled odreduje dve bitne karakteristike Stampa-
da: kvalitet Stampe i cenu, Kvalitet raste od termid-
kog ka laserskom, ali i (naravno) cena. Za vaiu ori-
jentaciju recirao joS da su matridni Stampadi caj-
zastupljeniji u kucnim i personalnim sistemima
zbog svog dobrog odnosa cena/performanse. U toj
grupi,' kao §to sigurno i sami pretpostavljate, velidi-
na matrice odreduje kvalitet slova, kao i to da li ce
slova ,g", j", ,p", ,y" i slidna biti pisana onako ka-
ko sie to navikli (s produietkom i ispod linije po
kojoj se vrJi ispis) ili ne,
Da biste se lakk snaili na tabelama koje vam da-
jemo evo i legende:
T - tractor
P - pinfeed
F - friction
D - descenders (pi§e ispod linije)
N - NLQ slova (kao pisada tnaSina)
G - Stampa graddke znake
H - crta u grafici visoke rezolucije
Adrese^kih distributera u Engleskoj kojima
moiets p^ati (spisak piodavnica u Engleskoj, SR
Nemadbj, Austriji i Italiji u kojima moiete kupo-
vati radunare i svu pratedu opremu spremamo za
slededi broj):
K - mogudnost prikijudenja tastatui
B ' bold (masnaj ilampa (Stampadi sa lepezom
B ' bold (masnaj ilampa (Stampad
S ■ proporcioDalai razmak izmedu znakova
R ' RS-232C
KoriSdeni simboli itiiaju siedece znadenje;
+ -* ugradeo kao standard
0 - opcija
$ - mora se kupiti
V - varijabiloo
I Commodore, Ajax Hause, Bath Road, Siough
2. HatComputers, Invincpk Road, Faranborough,
Hants GU147QU
3, Seyaki, Enterprise Hause, 42-44 Terrace Road,
widton-on-Thames Surrey Kn2 2SD
4 Lucas Logic, Welton Road, Wedgenock Industri-
al Estate, Warwick CV34 5PZ
5. Micro Peripherals, 69 The Street, Basing Basin-
gstoke, Hants RG24 OBY
6. Peripheral Hardware, Unit 13, Monkspath Busi-
ness Place, Highlands Road. Shirley, West Mide-
lands
7. Thame Systems, Thame Park Industrial Estate,
Thame, Oxon PX9 3RS
8. x Data, 750-753 Deal Avenue, The Trading Esta-
te, Slough, Berks
STAMPS
lC]
SA LEPEZO]
M
znaka u
sec
max
iirina
papira
T
F
D
znaka po
indu
linija po
indu
K
s
C R
CENA
FUNTA
Smith Corona TPl
17
15,5
+
10-12
3-6
-1-
235
Silver Reed EXP 5M
12
10.0
S
+
18-15
V
+ $
378
Brother HR IS
13
-12.0
S
+
10-15
6-8
S
-1-
0 0
365
Juki 6100
17
13.0
+
10-15
6-8
-1-
+ . D
370
Epson DX100
13
11.0
+
10
V
0 0
390
OSTA
velidina
matrice
znaka
u sec
max Sirina
papira
T
P
znaka po indu
linija po indu
R
tip
CENA
FUNTA
Setkosha GP 50S
5x7
50
4.5
-1-
-1-
10
-(-
95
Epson P40
4.5
-f
4-18
termal
95
CGP1154
12
4,5
-1-
1-18
•0
ploter
149
Star STX-g0
7x9
60
8.5
-1-
10
termal
159
Olivetti JP-101
7x7
8.0
-f
-1-
10-16
6.-8
-1-
ink jct
228
Selkosha CP 700-A
5x7
50
8.5
+
10-13
6-8
-1-
7 kolor
488
Epson ]X80Color
9x11
160
10.0
+■
+
5-17
6-8
7 kolor
520
§tampaCi matricn
Brother HRS
Smith Corona F8g
Amstrad DMP 2000
Seikosha
Seikosha GP-25JIX
Rkeman C+
Star 5G-lg
Mannesman Tall y 80
Epson TX-8g
Canon PW IgSgA
Taxan KP-810
Star SG-IS
Star SD-lg
Epson FX-80
rtEL ATI V NE
Relativne datoteke ptedstavijaju dnigi tip datoieka, icod ko-
Kh ie moiu( sluiajan pristup podadma. Slueaine datpieke, sa
kopma ste se upoznali u prethodnom po^aviju, najJete se
kotisie u ptoframiranju. lako je mogude, koristedi
sludajne datoteke, raditi sa vtdim broiem datoteka (kreiraaje,
pretraiivanje, aiuriranje datoteka), ti postupd su v
plikovani. Pogotovo |e komplikovaBO, unrnati f ,
polia iz sloga i posebnoihobradivati, jer za to staino n
tomtili funkcile LEFTS, MIDS, RIGHTS, VAL, da biste doSli
do sadfzaja jednog odredenog poija u slogu. Upravo zbog ovih
komplikacija razraden je dnip tip datottka sa sludajtiim pri-
Btupom, koji je iskljudivo namenjen za rad sa datotekama pod-
ataxa i omogudava jednoslavno kreiranje, pretraiivaoje i
aiuriranje. , . , .
Relativne datoteke podriavaju osnovni teonjski pnnap
kreiranja baza podataka, a to je stniktuiranje podataka podev
od poija, preko sloga, datoteke do povezanih grupa datoteka -
baa pt^ataka. Drugim reSma, relativna datoteka se krtira
tako da se opisuje stniktura sloga i poieditiadna pol)a u slogu.
RAD SA RELATIVNIM
DATOTEKAMA
BLOK SECTOR SLOGOVA
SADR2AJ
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI SLEDEG
BLOK PODATAKA
TAU BAJTOVI DO KRAJA POPUNJENI SA N
(BINARNA I)
Na primer, naredbom OPEN 5,8,5.'P0DAC1,L' + (5#) bide
kreirana relativna datoteka sa sitcom duiine 51 karakitra.
Duzina sloga se raduna po fortnuli:
DL'llNA SLOGA - SUMA DU2lNA POgA + 2 •
(BRO) POLJA)
2$4 BAITOVA U KOIUdA SE NALAZE PODACl jerse ia svakog poija nalazi pojedin znak a CHR$ (13) i po
PRAZAN SLOG SADR2I FF (SVE BWARNE IE- jedan Wanko znak. Brq kifl1 ptedstavlja duiinu sloga, ne sme
DDflCE) U PRVOM BAJTU, DOK SU SVl OS- preS 2S5.
f. M posle kreiranja datoteke vrsi se upis sloga ukreitanudato-
leku, pri tom treba imail na unto da se slog sastoji iz vik po-
ija, koja se pcjcdinadno npsuiu u daioteku. Da bi taj postupak
bio mc^. pre upia se vrti pozicioniranje odgovarajudih poi-
tera, ko|i ukazuju lu podetak odredenog poija. Infoimacije ne-
ophodne a irveSavanja ove funkcije prtnose se kroz koman-
dni kanal 15. Natedba keja oroogucava pozicioninnje ptrintt-
n ima op^i tkilik:
PRIOTft K,-P'CHR$(C)CHR$|L)CHR$(H)CHRS(M)
K ■ bro] komaodnog kanala (15)
C - broj kanala a rtlativnu datoteku
M - pozicija u slogu, od koie treba podeti ufM podataka u
datoteku
gH - definik redni brt^ sloga u datoteci
. definik se sadriajem 2 bajla. ]t-
.5$ raziiditih vrednosti. a relativna
to 7M slogova. Sloga je neophodno
logL definiati bn^ slogova vedi
rljania brojeva. siguino vam je ved
radu sa mikrokompiuterima. Redni
izraiava se na siedeci nadint
RSS - H « 256 + L
RBS- redni b)q sloga (dekandi broj)
H - adria] baita vik znacainosli (HIGH BYTE)
L - adria] bajta niie znadajnosti (LOW BYTE)
Na primer, ako je redni broj sloga manji od 255, recirao 21 ta-
TABELA • 2 Izgied Ueka u kame su
PRAVILA ZA RAD
1, Relativna datoteka sastoji se od slogova, koji se sastoje od
pcdja fiksnc duiine.
2. Duiina poija je broj karaktera, kc^i se moie smestiti u to
polje uvtdan za jedan. Broj karakteta uvcdava se za jedan.
,w. — ... 0 tome gde se nalaze
svi slo^ diiMtke I
nosla koji ste itnali u radu a sludaiiun datotekama, a to je
l^raniepo«bM,s^nc-datotekeu_kojo)se ’
4. Podatak koji se unosi ne sme biti duii od duEnc poija
umanjene'za jedan, Na primer, ako je ime koje unosite
ALEKSANDA8, bide psekotacena duiina od 8 karaktera
poija IME. Da bi se izbegla ova grrika posle svakog unok-
( . g 256 -f 28 znadi H
naredba za pozicioniranje ima oblik:
«L « 28
nja podataka, treba izvrfiti otsecanje suvikih karaktera ko; prjntjjis ■rcHR$(5)CHRSl28)CHRS(«lCHR$(l)
ristedinaredbu LEFTS. Zapreibodni primer ta naredba bi ,
nhlik- Ovom naredbom pozicioiun se pointer za upis 28-tog sloga
datoteke S, podev od prvog karaktera u slogu.
S, Preponidijivo je posle svakog poija csiaviti jedan blanko
znak ki^i razdvaja dva susediu poija.
’ 6. U toku rada sa relalivnom datotekora moraju biti otvorena
Ukoiiko |e redni bro) sloga vedi od 2S5, re
radunaju na siedeci nadin:
H - INT(S28/2S6)
Oinaka INT znadi ceo deobroja u zgradi. To znadi, kada se iz
BLOK SECTOR SLOGOVA
BiUT
SAORiAI
8 1 STAZA 1 BLOK GDE SE NALAZI SLEDEQ
BLOK SEKIORA SLOGOVA
2 BROJ SECTORA SLOGOVA (BROJ OD 1-5)
3 DU2INA SLOGA
4.5'
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI PRVI SEK-
TC« SLOGOVA (BROJ 8 )
6k7
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI DRUGI SEK-
TOR SLOGOVA (BROJl)
88
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI TREG SBK-
TOR SLOGOVA (BROJ 2)
18,11
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI CETVRTI
SECTOR SLOGOVA (BROJ 3)
12,13
STAZA 1 BLOK GDE SE NALAZI PETl SEK-
TOR SLOGOVA (BROJ 4)
14,15
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI SESH SEK-
TOR SLOGOVA (BROJ S)
16-ZSS
STAZA I BLOK GDE SE NALAZI 120 BLOKO-
VA PODATAKA
u j , r . I uznaxa usi znaci crooeuuiviau zgivui.
dva kanala, jedan za prenos podauka i drugi za prenw m- ^elienie 528 sa 256, u H se smeita broj koji oznacava ki*-
mandi odnosno greiaka izmedu diska i ccntralne )emnice . u 528. U ovom sludaju H - 2. L se do-
(kiiul 1S| Dniji toll moil IBIII brq od ! - H intdotim J
Icako su kanali 3 1 4 rezennsani za druge svrhe (ekran i , c-ii _ a
Stampadl-preporudlpvo je izabrati brt^ od 5 • 14. Iz L - 528 - 2 * 256 - 528 - 512 5
sledi da ne roogu biti istovremeno otvorene dve relativne Naredba za pozicioninnie ima oblik:
datoteke, jer je svaltoi polreban kanal IS, a postoji same je- js -p-cHRS(S)CHRS(8)CHR$(21CHR$(ll
7, Kada radite sa relalivnim datotekama netnojte koristiti Ovom naredbom se poacionira pointer za upis S28-tog sloga,
SCRATCH komandu, jer ce ona izbrisati sve pokojede rela- relativne datoteke 5 podev od prvog karaktera u tom slogu.
tivne datoteke.
OSNOVNE AKTIVNOSTI
Rad sa rdativnim datotekama moie se podeliti na detiri os-
novne aktivnosti:
• kreiranje datoteke
- dodavanje slogova datoteci
- uditavanje datoteke
- aiuriranje datoteke
U ovom i sledetem broju objasnidemo sve ove aktivnosti i da-
ti primere za svaku od njih. ftvoj aktivnosti posvetili smo na)-
viSe vtemena, jet ukoiiko nju u potpunosti savladaie, lako ce-
le saviadati i ostale aktivnosti.
KREIRANJE DATOTEKE
Relativna datoteka se krdra specijalnim oblikom naredbe
OPEN:
- OPEN AAC-IMEL* + CHRS{DU2INA SLOGA)
NAPOMENA
Kada prvi put otvotite daioteku i time je kreirate, da biste iz-
vrlili upis slogova, ^idete kroz kanal grelke sledecu greiku:
58 RECORD NOT PRESENT
Poruka o greki se pojavljuje, zbog toga Sto otvataie novu da-
toteku u kojoj joJ ne postoji ni i^n slog, ved vi namuate da
upisujete slS^- Stoga. tehnic£ gledano grrika ne postoji jet
ed bMca u koji )e tmeiteii jedan sekiotilogo-
A ' broj datoteke
B - broj periferijske jedlnice
C - ime datoteke
IME - ime datoteke
SINTETICKE INSTRUKCIJE PROCESORA Z80
Ciaink -0
siiiieiickim irsimkupma, procesora
DDSA
ADD
A,XH
FD4C
LD
C,YH
DD&2
LD
XH,D
Z80 izazvao le icliko zjiimunic iialih iiiahca 1
DDBS
ADD
A, XL
F04D
LD
C,YL
DD&A
LD
XL,D
nvom broni oonai liaroo >oiwk smlctickih i.
iMriik
F0e4
ADD
A,YH
DD54
LD
D.XH
FD62
LD
YH,D
cija. all o'O!
t piu:
1 sa odEoi aratuLim kivlovima.
FOBS
ADO
A,YL
DD55
LD
D,XL
FD&A
LD
YL,0
loian Piizovic
ODBC
ADC
A,XH
FD54
LD
D.YH
DQ&3
LD
XH.E
DDBD
ADC
A, XL
FOSS
LD
D.YL
DD66
LD
XL,E
DC2A
INC
XH
DD84
DR
XH
FDBC
ADC
A,YH
DDSC
LD
E.XM
FD63
LD
YH,£
PD2C
INC
XL
DOBS
OR
XL
FDBD
ADC
A,YL
DDSD
LD
■ E,XL
F066
LD
YL.E
FDZA
INC
YH
FDB4
OR
YH
D026SS
LD
XH,5
FD5C
LD
E.YH
DD&5
LD
XH.XL
FD2C
INC
Yl
FDB5
OR
YL
DDZEBS
LD
IL,S
FD5D
LD
E,YL
DD6C
LD
XL,XH
DD25
'dec
XH
ODBC
CP
XH
rD26as
LD
YH,5
DD67
LD
XH,A
FD65
LD
YH,YL
DD2D
DEC
XL
DDBD
CP
XL
FD2E05
LD
YL,5
DD&F
LD
XL, A
FO&C
LD
YL,YH
FD2S
DEC
YH
FDBC
CP
YH
0D7C
LD
AJXH
F067
LD
YH,A
CS37
SLL
A
FD2D
DEC
YL
FDBD
CP
YL
DD7D
LD
A, XL
FD6F
LD
YL,A
case
SLL
B
00A4
AND
XH
DD44
SUB
XH
FD7C
■ LD
A,YH
DDiB
LD
XH,B
CB31
SLL
C
DDA5
AND
XL
. 0D9S
SUB
XL
FD7D
LD
A.YL
OD&B
LD
XL,B
CB32
SLL
D
FDfi4
AND
VH
FD94
SUB
DD44
LD
B,XK
FD6B
LD
YH,B
CB33
SLL
E
FDA5
AND
YL
FD95
SUB
YL
DD4S
LD
B,XL
FD68
LD
YL,B
CB34
SLL
H
DDAC
XCft
XH
DD9C
SBC
A,XH
FD44
LD
8,YH
DD&l
LD
XH,C
CB3S
SLL
L
DDAO
xoa
XL
DD9D
SBC
A, XL
FD4S,
LD
8,YL'
DD69
LD
XL,C
CEi36
SLL
tHL)
FDAC
XOfi
YH
FD9C
SBC
DD4C
LD
C,XH
FD&l
LD
YH.C
DDCBeS36
SLL
(IX-tS)
FDAD
XOR
YL
FD9D
SBC
A.YL
. 0D4D
LD
C,XL
FDa9
LD
YL,C
FDC60S36
SLL
(:Y*5)
GIWKSIJK
rsi oc 11 ■
7 — ^
UputstvD u upotrebu:
.Avion' kojim sd upravlja ima osobi-
ne putnitkog ali ne pripada ni jednoj
avio-kompaniji jer sc samostaino bira
kurs leta. Postoie dve opcije: obitno le-
tcnjd i uvezbavanje sletanja. Oboje je
moguce izvodifi po vetrovitom i mir-
nom vremcnu. Pilotirajuci treba leteli-
cu dovesti do aerodroma koji ste izab-
rali za cilj i sleianjd. Ugledacetc i pistu
saroo ako joj se pribiizite sa pravc stra-
nd. Ukoliko pokusate sletanje iz nekog
dnigog pravca iii iak na neku drugii
pistu acrodromska svetia ce ostati uga-
§cna. Da biste znali gde se nalazite ii
prosloni mozete povremeno pogledaii.
mapu na kojoi su ucnari svi aerodrorai
na koje mozete sleteti, kao i vaS (trep
cud) poiozaj u odnosu na njih. U le-
vom donjem ugki pik prema kojem
.icrodromu ircniuno leiitc Tada
mozete izabrali neki dni^. Obratitt
paznju da brztna sletanja ne sme da bu-
de veca od 60 m's.
Instnimenti:
•ALT - visinomer, visina u metrima
SPEED - brzinomer, brzina u m/'s
ADF - radio kcimpas, pokazuje smer ka
pisfi
ROll. - nagib oko roll ose u stepenima
PITCH - nagib oko pitch ose u stepeni-
POWER - snaga motora
ILS - za fine navodenje na pista pri sa-
mom sieianju. Pojava strelice signalizu-
je nepravilan poloiaj. Potrebno je .sle-
diti" je.
M - marker indikator, prva sijalica se
pall na 9 km od piste, druga na 2 km a
ired na 50 m
HAPS - indikator polodja flapsova
(zakrilaca)
GEAR - indikator poioiaja stajnog tra-
pa
HEI. - indikator kolicine gonva
7,1 i'l .APS i GEAR signali/acija jc:
podigout -• spuilea
Ipravljanjei
Streiica levo - pilotska palica ulevo
Strelica desnu - pilotska palica udesno
Streiica gore - pilotska palica od sebe
(poniranje)
Streiica dole - pilotska paljca ka sebi
(penjanje)
F - podizanje i spukanje napsova
G ■ izviacenje i uvlacenje stajnog trapa
P - dodavanje snage motoru
0 • oduzimanje snage motoru
M - poziv mape
Dok je mapa na ekranu vazi:
BLANKO - promena grada
M • povratak cockpit-a
Upulstvo za unokDje programa:
Nakon §to zavrdte unoknje ma§in-
skog dela programa pomocu HEX-EDl-
TORA ili nekog slicnog programa otku-
.cajte NEW 4S50 i unesite sledecu pro-
gramsku liniju:
1 A = USR (&3C131
Tek sada mozete proveriti da li ste sve
dobro uneli. Po§to je program izuzetno
obiman nije data kontrolna suma
(checksum) ceiog programa vec je to
uradeno za devet blokova od po 512>
bajta. Otkucajte sledecu naredbu:
FOR 1 - 1 TO 9;A = 0: FOR J - ,
& 2C3A + S12*(I-1) TO &2GA + .
512*I;A=A + BATE Q)'. NEXT ];
PRINT A; NEXT 1
Ako se vrednosti koje dobijete ne siazu
sa nekom od sledecih vrednosti:
1-6161S 2-3S098 3-58151
4-54899 5-38622 6-41084
7-36209 8-34812 9-14781
to znafi da u nekom bloku imale grd-
ku. GraniCne adrese bloka u kojem se
javila greJka mozete dobiti slededom
naredtom:
PRINT &2GA-(-512 * (I-T), &2GA
+ 512 it! I
gde je I redni broj bloka u kojem se ja-
Sada program mozete snimili sa SA-
VE. Svaki sledeci put kada unesete pro-
gram startujte ga sa RUN, pritisnite ne-
fe taster i sledile uputstva.
Dragutin Vukotk
Zmajevaika 56, Beograd
t>2Di2i 95 ca 30 80 ea se ee se
hZDiAi se se so ae sa se se se
UD22I aa ae Be so se se so sa
(<2D2Ai so SB 30 30 80 80 60 AA
820321 95 80 00 SO BO 30 30 80
82D3AI BO SO 30 SO 60 SB SB SO
82D42I 30 SB 60 SB BB BB 80 80
82D«At SB 3B SO 60 SO SB 3B AA
82DS2I 35 5F SF BF 5F 5F 5F SF
82D5A1 SF SF 5F 5F 5F 5F SF 5F
82DA2I SF SF SF SF 5F SF SF, SF
82D6AI SF SF SF SF SF SF SF BA
820721 95 2E 2£ 2£ 41 4C 54 20
82D7AI 60 60 SB 30 2E 2E 2E '2E
820E2I 80 ce Ca SB se AB BS 30
820EAI 80 60 SO SB 57 AA SB AA
82DF2I 98 4& AA SB SB AB BB 41
82DFAi 44 46 2B 30 97 80 2E 60
82Ee2i ce SB 62 07 S3 B3 86 83
82EaAl 63 67 30 SB 45 AA SB AA
82Et2i 9S 4C AA SB BB B2 A4 SB
82E22> BB SB SB 49 54 43 4B 20
82E2AI BB 60 60 60 52 AA 80 AA
82E32I 9S 60 60 60 80 ee 60 33
82E3At 63 67 63 BB BB 80 60 60
82E42I •• 90 SB 06 ee 60 80 BB
8 K 4 AI ■eeaBBBaBeeBBeM
82ES2I 9B 46 4C 41 SB 53 83 2E
82ESAI 2E 2E 2E 49 4C S3 BB 20
82E62i 22 20 64 2E 2E 2E 2E 2E
8^6Ai 2E 2E 47 45 41 52 83 AA
82e72t BF BC BC BC BC BC BC BC
82E7AI BC BC BC BC BC BC BC BC
826321 BC BC BC BC BC BC K BC
82E8AI BC BC BC BC BC BC BC BF
82E92I SA 26 41 2A S3 49 4E 44
82e9Ai 26 SB 29 20 31 3B 26 41
82EA2I 2F 31 35 BO 41 2B 31 36
82EAAI 2A 26 54 2A 33 36 20 41
82EB2I 20 36 2A 56 29 2F 26 41
«<33DAa 22
7B
2A
3E
2D
32
78
2F
8<314At
60
80
80
Ae
98
ac
90
80
S(2EBA:
2B
2E
31
29
00
47
2D
54
<<33E2i 11
71
2F
Cl
B2
0A
CE
6D
8(3152:
60
80
80
60
80
60
C0
60
t<2EC2:
0C
01
59
2£
2E
32
2B
41
&33E:tfe lit
22
7A
24
3E
2E
32
78
8(31SAi
80
80
80
60
AS
80
60
90
a(2ECA:
2t
43
4F
53
44
2E
52
2A
l<33F2i 2F
11
71
2F
CC
B2
04
CD
4(3162:
4C
4A
80
60
80
62
ac
90
S(2ED2i
3^
2<i
2E
57
ec
26
20
20
l<33FAs 61
0A
22
7C
24
3E
01
32
8(316Ai
A0
98
86
81
80
80
69
90
S(2EDA:
•2B
26
26
5E
.2E
41
2A
53
S<3402e 7E
24
3A
76
24
4F
3A
77
8(3172:
C0
C0
C0
C0
C0
C0
C0
60
S(2EE2:
49
4E
44
2g
52
2A
34
29
!<34(9Ae 2t
BS
C6
FE
01
30
05
3E
8(317Ac
80
80
C0
60
A2
84
C0
80
8(2EEAi
2E
57
0E
4E
44
ZE
56
29
Sc34l2l tai
32
77
2A
FE
11
D0
2A
8(3182:
B0
C0
90
5A
47
80
80
82
&2EF2:
ee
33
36
36
2E
52
2F
33
S<341Al 76
24
11
11
00
D7
36
04
8(31BA:
81
C0
C0
60
4E
53
C0
AS
&2EFA:
2E
41
52
43
54
47
2E
58
S<3422j 7E
32
76
24
2A
74
2A
11
8(3192:
C0
C0
C0
C0
C0
C0
C0
B0
t(2Fe2a
2F
SS
2^
2A
31
3E
30
2F
&342A1 34
06
D7
D6
t
22
00
D7
8(319A:
80
B0
80
60
A6
80
A0
60
S(2FeA:
se
49
ec
4S
ec
45
2E
20
t<3432i DC
3E
00
32
7E
2A
3A
77
8(31A2i
80
80
60
80
80
80
60
B0
«(2F12:
52
2E
2A
32
31
29
2D
39
&343AI 24
5F
55
3A
76
24
06
CD
8(31AA:
60
B0
80
81
C0
60
80
60
S(2FlAi
ec
2!:
32
31
2D
49
2E
8(34421 3E
2C
3E
01
BA
26
06
IS
8(31821
83
94
C0
C0
CO
C0
C0
80
l(2F22:
52
2E
2A
35
29
0D
52
2E
h344Ai 1C
06
BE
20
FI
34
77
2A
8(316A:
60
80
80
60
BA
80
85
AS
S(2F2A:
2A
30
39
0C
49
2E
26
52
8(34521 5F
34
7C
2A
57
3A
78
2A
S(31C2i
80
80
60
60
80
80
80
80
S!2F32i
26
2A
33
36
30
29
OD
8(345Ai 06
CC
3E
2C
3E
3E
BA
C8
8(51CA:
B0
80
80
80
80
86
80
42
{<2F3A:
2B
31
3S
30
0D
46
2D
8(3462 i 14
1C
06
BB
20
F2
C9
21
8(3102:
47
A9
C0
A0
90
C0
ce
80
t(2F42:
36
30
OD
46
2B
33
36
30
8(346Al 36
29
22
66
2A
21
44
2A
8(31DA:
S0
80
80
80
60
80
80
SA
t(2F4Ai
0D
30
31
38
2B
35
2A
53
8(34721 CD
BB
34 'D9
36
20
21
98
8(31E2:
90
80
80
60
80
80
80
80
((2F52:
49
4E
44
28
2D
46
ZB
31
8(347Ai 29
22
66
24
21
3C
24
CD
8(31EAt
60
80
80
80
B0
80
C0
80
&2F5A:
36
30
29
OD
30
33
8(34621 ee
34
D9
36
20
C9
CD
45
8(31F2:
60
C0
83
81
9A
C0
C0
80
«(2F62i
35
2A
43
4F
44
8(34eAa 0A
CC
6D
04
CD
F3
06
C9
8(31FAi
80
80
80
80
ae
80
60
80
S(2F6A:
46
2B
31
38
30
29
8(34921 33
39
2D
54
2A
32
0D
32
8(3202:
9A
80
80
60
80
80
80
80
«(2F72:
31
20
SB
2F
33
8<349Ai 34
2B
26
31
35
2C
54
2A
8(320A:
80
80
80
80
80
80
80
80
8(2F7Ai
30
30
30
2F
28
32
2A
8(34A2i 32
29
0D
4C
4A
55
42
4C
8(3212:
80
80
80
80
95
80
80
80
S(2Fe2:
42
53
28
59
29
29
8<34AA| 4A
41
4E
41
00
5A
41
47
8(321A:
57
80
80
SO
80
80
•80
80
S(2F8A:
2E
31
29
QD
37
2B
8(34B2a 52
45
42
20
20
20
00
53
8(3222:
82
A4
00
80
80
80
60
88
fc2F92i
31
34
33
20
50
8<34BAi 41
52
41
4A
45
56
4F
20
8(32ZA:
80
53
41
80
80
80
80
80
l(2F9Al
34
30
30
30
2F
28
ZD
59
8(34C2i 00
54
49
54
4F
47
52
41
8.3232:
80
80
80
eA
90
80
80
45
S(2FA2:
2B
2E
31
30
29
BD
0D
00
8i34CAa 44
20
00
53
4B
4F
50
4A
8<323A:
80
80
80
80
80
60
80
80
&2FAA:
50
2B
31
00
50
20
31
834D2I 45
20
20
20
00
50
s?
49
8(3242:
80
80
09
90
00
80
80
80
i(2FB2:
52
2B
31
OD
52
2D
31
OD
8<340Ai S£
54
49
4E
41
20
00
42
8(324A:
80
80
80
80
80
80
80
80
t(2FBA:
54
2B
2E
32
0D
54
8<34E2i 45
4F
47
52
41
44
20
20
ti32S2i
80
80
80
80
82
84
80
80
3i2FC2:
32
0D
58
2F
31
35
30
30
8<34EAi 00
4E
4F
56
49
20
53
41
8(325A:
80
80
80
80
80
ce
80
80
S<2FCA:
30
0D
2D
59
2F
31
35
30
8(34F2: 44
20
00
3A
1C
20
E6
01
8(3262:
80
80
80
82
S3
89
90
80
&:2FD2i
30
30
0D
33
39
20
47
2F
8<34FAi 20
0C
1 1
AA
2F
CO
B2
0A
8(326A:
60
B0
60
80
B0
60
60
80
S(2FDAl
31
30
30
30
00
00
00
00
8(3502 1 21
3C
2A
CD
3B
07
3A
IB
8(3272:
60
50
52
C0
98
81
CO
C0
t(2FE2:
21
00
2A
CD
45
BA
CD
60
8!3S0Ai 20
E6
01
20
0C
11
AE
2F
8(327A:
41
44
46
3A
C0
60
80
B0
t(2F£A:
0A
11
IE
00
D7
30
IB
8(3S12i CD
B2
0A
21
3C
2A
CD
3B
8(3282:
60
S0
80
80
80
80
82
89
S(2FF2i
0F
2F
CD
B2
0A
21
44
8(351 Al 07.
3A
10
20
E6
01
20
0C
S(328A:
90
C0
C0
A0
54
47
80
80
t(2FFA:
CO
3B
07
11
16
2F
CO
8<3522i 11
B6
2F
CD
82
0A
21
44
8(3292:
81
80
60
80
95
C0
C0
C0
3(3002:
0A
21
3C
2A
CD
3B
07
8(352Al 2A
CD
3B
07
3A
IE
20
£6
8<329Al
80
B0
80
B0
60
60
80
80
S(300At
28
2F
CD
B2
0A
21
8(35321 01
20
0C
1 1
B2
2F
GO
B2
8(32A2t
60
60
80
60
80
80
80
80
((3012:
CD
3B
07
11
BF
8(353Ai 0A
21
44
2A
CD
3B
07
3A
i<32AA:
62
8C
90
C0
A0
86
89
94
S(301At
OA
21
IB
2A
8<3542l 10
20
E6
01
20
34
21
4C
8(3262:
80
A0
80
80
AS
ce
C0
C0
i5e22i
45
0A
g(3S4Al 2A
CD
45
0A
CD
6D
0A
11
8(32BA:
41
4C
54
3A
C0
80
80
80
((3e2A:
D7-
30
8(35S2i 06
00
D7
30
25
11
BA
2F
8(32C2:
80
80
80
80
60
80
80
80
3(3032:
OA
21
4C
2A
CD
3B
8(355Ai CD
B2
0A
21
4C
2A
CD
3B
8(32CAt
80
80
82
A4
86
ce
C0' AA
3(3e3A:
92
2E
CD
82
0A
21
8(35621 07
11
99
34
CD
82
0A
CD
8(32D2i
C0
C0
53
4B
ce
A9
C0
C0
1(3042:
CD
3B
07
8(356Al 6D
0A
7D
16
3B
le
26
06
S(32Dai
54
4F
3A
80
60
80
60
80
3(304Al
OA
21
00
8(3372i CD
3E
2C
0B
BB
2B
03
ID
8(32E2i
80
80
80
80
80
C0
80
80
3(30S2i
DD
2E
8«357Ai 16
F3
3A
0F
20
E6
01
20
8(32EA:
C0
B0
60
80
60
80
60
AA
((3eSAi
CD
3B
07
C4
2E
8(3SB2i 36
21
4C
2A
CD
45
0A
21
8<32F2:
60
80
80
C0
60
85
C0
ce
3(3062:
OA
21
60
2A
CO
3B
07
CD
8(35eAl 04
2A
CD
45
0A
CD
10
0B
80
60
B0
80
80
80
80
80
Sc306A:
45
0A
DD
76
FF
32
70
2A
8(3592> 3B
25
11
BF
2F
CD
B2
0A
8(3302:
00
80
80
80
60
60
60
53
8(3072:
CD
45
OA
21
78
EC
CO
BC
8(359Ai 21
4C
2A
CD
36-
07
11
92
8(330A:
80
80
80
B0
80
60
60
C0
3(3074:
OA
CD
10
BB
38
35
3A
70
8<35A2l 34
CD
B2
0A
CD
6D
0A
IE
8(3312:
89
8C
BC
86
C0
C0
C0
C0
3(3082:
2A
CB
7F
28
2E
21
5C
2A
S(35AAl IS
16
3B
7D
08
CD
3A
2C
8(331A:
21
E7
28
22
68
2A
21
64
3(3084:
CD
45
0A
21
IE
00
CD
BC
8(3SB2i 0S
BB
28
03
1C
IB
F5
3A
8(3322:
2A
CD
88
34
D9
36
2E
2C
3(3092:
0A
CD
10
0B
38
07
3E
3C
8(35BAi 06
20
£6
01
20
ID
SA
C6
8('332A:
36
2E
2C
36
2E
11
D5
2F
3(3094:
32
D1
29
IS
16
21
5C
ZA
8(35C2i 29
FE
63
20
0C
3E
15
32
8(3332:
CD
Ei2
0A
CD
6D
0A
7D
11
3(3042:
CO
45
0A
21
E2
FF
CD
BC
8(35CAl EC
2F
3E
80
32
C6
29
18
8(333Ai
lA
05
08
CD
3A
2C
08
BB
3(30AAi
0A
CD
10
0B
30
05
3E
3E
8<3SD2i 0A
3E
IE
32
EC
2F
3E
B3
8(3342:
28
03
1C
18
F5
ED
SB
75
3(30B2t
32
CF
29
11
F3
2E
CD
B2
8(3SDAi 32
C6
29
3A
07
20
E6
01
8<334A:
2A
CD
3A
2C
11
4B
2F
CD
3(3084:
0A
21
14
2A
CD
3B
07
3A
8(3SE2i 20
13
3A
DE
29
FE
63
20
8(3352:
B2
0A
CD
60
0A
E5
11
5E
8<3eC2:
70
2A
CB
7F
20
ec
11
39
8(3SEAi 07
3E
80
32
DE
29
18
05
S<335A:
2F
CD
B2
0A
CD
6D
0A
D1
S<3eCA:
2F
CD
B2
BA
21
14
2A
CD
8(3SF2i 3E
33
32
DE
29
3A
00
20
8(3362:
63
22
75
2A
EB
CD
3E
2C
3(3002:
3B
07
21
14
2A
CD
45
0A
8(35FAl E6
01
C0
CO
4E
37
3A
C6
8<336A:
21
F6
20
22
68
2A
21
00
S(30DAi
CD
6D
0A
54
5D
21
68
01
8(36021 29
32
S0
2A
3A
DE
29
32
8(3372:
2A
CD
86
34
D9
36
2£
2C
((3eE2:
07
38
02
20
0E
D5
1 1
3F
8(360At ei
2A
3E
20
32
99
30
3E
8(337Ai
36
2E
5A
7E
2A
FE
00
20
3(30EAl
2F
CO
B2
0A
21
14
2A
CD
8(36121 20
32
ei
30
3E
20
32
38
8(3382:
34
3A
77
2A
5F
3A
7A
2A
8<30F2:
3B
07
D1
21
00
00
D7
38
8(361Ai 31
3E
20
32
0D
31
21
lA
8(338A:
57
3A
78
08
CD
3A
2C
3(30FA:
0C
1 1
45
2F
CD
B2
0A
21
8(36221 31
11
20
26
ai
30
32
ED
8(3392:
3E
01
BA
28
06
15
1C
38
3(3102:
14
2A
CD
3S
07
3E
2D
32
'8(362Ai B0
21
24
29
22
68
2A
2A
S(339A:
BB
20
FI
3A
77
2A
SF
3A
3(3104:
CF
29
3E
20
32
D1
29
C9
&3632I B2
2A
5E
23
56
CD
37
39
S(33A2:
7C
2A
57
3A
78
2A
06
CD
3(3112:
00
00
00
00
00
00
00
00
8(363Aa 21
64
29
22
68
2A
21
14
8(33AA(
3A
2C
3E
3E
BA
26
06
14
3(31 lA:
80
60
80
60
80
80
80
A0
8(36421 2A
:d
45
aA
:d
6D
3A
:d
8(33B2i
1C
38
BB
20
FI
3A
70
2A
3(3122:
B0
B0
98
A4
80
80
80
4E
8(364At F3
ae
21
A4
29
22
68
2A
8(33BA:
CB
7F
CB
11
8E
2F
CD
B2
S(312Ai
60
80
80
80
50
80
80
60
8(3652 1 21
64
2A
:d
45
aA
:d
6D
S(33C2i
0A
CD
60
3A
7D
32
77
2A
3(3132:
80
80
80
60
60
80
80
80
8(365Ai 0A
;d
=■3
as
CD
20
37
14
8(33CA:
11
9A
2F
CD
B2
aA
CD
60
3<3l3At
60
80
60
C0
98
S3
8C
81
8(3662: 1C
ED
S3
86
2A
CD
3E
2C
Si33D2:
0A
3A
77
2A
16
00
5F
19
3(3142:
80
80
80
62
A4
90
80
80
21 3C 2A CO
; 2A CD
> BC OA
: -FF 32
) 32 B8
i 0A 21
) IB BB
’ 2A IB
S BA 21
) IB BB
? 2A 16
« 21 BB
1 BA 11
: FF 32
9 32 BA
S 28 B7
3 B5 3E
: 2A CD
9 BC BA
r BB 32
: 2A CD
> BC BA
• FF 32
9 32 8C
5 BA 21
9 IB BB
9 2A 18
1 21 14
1 0B CO
1 Be 3E
I 14 2A
I CD BC
b 3E FF
9 32 SE
SB 4S S3
21 2B 4F
4F 20 53
4A 45 21
45 4C 49
49 42 2B
49 54 43
BD SB 52
4B 2B 4E
4F 4B 4F
20 4F 53
45 BA 21 BB
CD 10 BB 3B
88 2A 18 ID
45 0A 21 06
CD IB BB 3B
B8 2A 1^ B5
2A 21 44 2A.
FD FF CD BC
30 07 3E BB
ID 21 44 2A
04 BB CO BC
30 07 3E FF
BS 3E BB 32
2A CD 45 BA
3D BB D7 30
BA 2A 16 05
2A 3A OE 29
3E FF 32 SB
BB 32 8B 2A
45 BA 21 CE
CD 10 0B 30
8C 2A 18 ID
45 BA 21 33
CD 10 BB 30
8C 2A- IB 05
2A 21 60 2A
18 PC CD BC
38 07 3E FF
05 3E 00 32
2A CD 45 0A
BC 0A CO 10
FF 32 SE 2A
CO 45 BA 21
0A CO 10 0B
32 BE 2A C9
2A C9 BB 00
00 00 00
54 41 4D.
49 58 4E
54 41 4E
52 45 56
4£ 41 47
4F 20 SB
4F 53 45
45 4C 49
49 42 20
4F 4C 4C
4E 45 4F
37
11
54 49
44 4C
4C 45
BB 50
48' 20
4F 48
48 2B
45 56
41 47
20 52
BC
40 18 00 00
40 00 B0 AB
40 18 00 00
40 18 BB BB
40 BB 40 1C
21 18 12 22
01 22 7E 2A
2F 21 £0 28
9E 3A CD 37
E6 01 20 07
2F 18 0C 3A
20 EB 3E 30
CF 3A 11 00
5A BC 2A FE
8D 2A FE 00
2A FE 00 20
CD 37 09 11
09 n 86 39
66 39. CD 37
0C 56 45, 54
44 20 2D 20
4B 52 53 54
4A 45 20 49
4C 45 54 41
28 4B 20 2D
BD 00 00 16
7F 00 60 68
40 00 44 28
40 00 10 3D
08 AF 34 14
19 C3 34 27
26 D7 34 30
10 EB 34 26
40 18 00 00
40 18 00 00
01 18 00 00
40 18 00 00
40 18 00 00
06 3E 0C E7
75 2A 21 01
3E IE 32 EC
22 68 2A 11
09 3A 04 20
3E 39 32 28
0£ 20 E6 01
32 28 2F 21
2A 01 68 00
20 E6
CD BC
OT' 21
6B 2A
13 20
01 CD
38 07
l(366Al
IS<3672s
«<367A:
Sc36B2e
3<368Ai
636921
&369A!
636A2I
636AAI
l><36B2l
636BA:
636C2I
&36CAI
63602 t
636DA(
636E2I
t<36EAs
&36F2I
S<36FA<
63702*
6370A:
637 ’12:
6371A:
63722
6372A
63732
6373A
63742
6374A
63752
6375A
63762
6376A
63772
6377A
637B2
6378A
63792
6379A
637A2
637AA
63782
637BA
637C2
637CA
637D2
637DA
637E2
637EA
637F2
637FA
63802
63B0A
63812
63eiA
63822
6382A
63832
6383A
63842
63B4A
63852
638SA
63862
6386A
63872
63e7A
63882
63B8A
63892
6389A
63aA2
638AA
638B2
63e8A
63eC2
63BCA
63BD2
63BDA
63BE2
63aEA
: 2F CD E2 2F C
; 82 3D 3A IF 1
I 17 2A 82 2A :
08 21 1C 2A :
I 07 23 23 23 2
I 3A 0D 20 E6 e
, CD 4E 37 21 <5
I 28 01 00 02 E
’ 3D 3A 80 2A 9
I B1 2A 32 DE 2
; 99 30 3E 3E 3
; 2D 32 08 31 3
I 31 3A 87 2A 3
1 CD BC 0A 3A e
I 6F CD BC 0A C
A4 38 CD BC 6
I 21 5C 2A CD 3
' 2A 6F 26 00 C
t 86 2A 6F 26 C
I CD IE 0B 21 f
: 0A CO E6 0A 1
) 45 0A CD IE C
I CD 3B 07 C9 :
) 82 0A 2A 84 1
I CD BC 0A CD ;
I 0A E5 2A 84 1
I BC 0A 11 CO :
I CD IE OB CD (
55 C9 2A 82 !
> 23 5E ED S3 f
638F2>
63SFAS
639021
6390AI
639121
6391A:
63922*
6392A*
63932*
. 6393A*
63942*
6394A!
63952*
6395AI
63962*
6396Ai
63972*
6397AI
63982*
639SAS
63992*
6399AS
639A2*
639AA*
63982*
639BA)
639C2*
639CAS
63902*
639DA*
639E2*
639EAS
639F2*
639FA*
63A02I
6:3ABA*
63A12I
63AlAa
63A22I
63A2AI
63A32>
63A3AI
63A42i
63A4A1
63A32I
63ASAI
63A62*
63A6A*
63A72S
63A7A*
63AB2*
63ABAI
63A92S
63AtfA9
63AA2a
63AAAI
63AB2i
63ABAI
63AC2*
65ACA*
63AD2(
63ADAI
63AE2:
63AEA*
63AF2*
63AFA*
63802*
63B0AI
63B12I
63B1AI
63822*
63B2A*
63B32I
63B3AI
63B42I
63B4At
63B52S
63BSAI
63B62I
63S6AI
63B72*
44 47 4F 56
55 SC-41 20
4E 41 0D S3
49 20 54 52
49 4A 45 20
54 45 4E 0D
45 4C 49 20
49 SA 56 41
53 54 45 0D
4B 45 20 50
4C 45 54 41
__ 2D 2D 2D
2D 2D 2D 20
2D 2D 2D 2D
4F 4F 4F 4D
49 54 49 53
20 S4 41 53
SA 41 20 4E
4C 45 54 00
00 00 00 00
06 21 C5 21
28 06 10 CS
23 13 10 FA
Cl 10 F0 Cl
11 FF FF 2A
02 18 28 2A
02 IB 23 2A
02 18 IB 3A
28 02 IS 12
68 2A 11 9A
CD F5 0C C3
39 21 EC 28
60 39 CD 37
06 FF 10 FE
0C E7 21 E5
11 36 39 CD
29 22 68 2A
37 09 11 06
3A BB 2A FE
05 39 CD 37
CD 37 09 3A
20 0C 11 EF
11 86 39 CD
2A FE 00 20
CD 37 09 11
09 3A 09 2A
11 D3 38 CD
39 CD S7 09
00 28 0E 3A
28 07 3A BE
0C 11 IE 39
86 39 CD 37
CD 37 09 11
09 C3 19 3C
41 52 20 28
4E 29 3F 0D
41 52 45 4E
4C 49 20 53
4E 4A 45 20
20 53 29 3R
04 CC CC 4C
07 IB' 00 00
07 18 00 00
07 AS 34 0E
08 89 34 IF
23 CD 34 33
21 El 34 28
41 52 41 4A
42 52 5A 49
54 41 4A 4E
41 50 20 4E
53 50 55 SE
53 4C 45 54
53 54 45 20
4£ 20 50 49
47 52 45 5E
52 49 20 53
4E 4A 55 3A
2D 2D 20 2D
2D 2D 2D 2D
2D 0D 42 4F
21 0D 50 52
4E 49 54 45
54 45 52 20
4F 56 49 20
20 00 00 00
0(2 00 00 00
00 28 11 01
06 IF lA 77
36 20 13 23
10 E4 C9 00
88 2A 07 28
BA 2A D7 28
8C 2A D7 28
aE 2A 6F D7
21 62 28 22
38 CD 37 09
9E 3A CD 92
22 68 2A 11
09 06 FA CS
Cl 10 FB 3E
29 22 68 2A
37 09 21 E5
11 4B 39 CD
39 CD 37 09
00 20 0C 11
09 11 36 39
SA 2A FE 00
38 CD 37 09
37 09 3A aa
0C 11 86 38
B6 39 CD 37
FE 00 20 0C
63S7A:
63882:
63B8A
63B92
63B9A
63BA2
63BAA
638B2
63BBA
63BC2
63BCA
63BD2
63BDA
63BE2
63BEA
63BF2
63eFA
63C02
63C0A
63C12
63C1A
63C22
63C2A
63C32
63C3A
63C42
63C4A
63C52
63C5A
63C62
63C6A
63C72
63C7A
63C82
63C6A
63C92
63C9A
63CA2
63CAA
63CB2
63CBA
63CC2
63CCA
63CD2
65CDA
63CE2
63CEA
63CF2
63CFA
63002
63O0A
63012
63D1A
63D22
63D2A
63032
6303A
63D42
63D4A
63D52
63D5A
63D62
6306A
63D72
63D7A
63D82
63D8A
63092
63D9A
63DA2
63DAA
63DB2
63DBA
630C2
63DCA
63DD2
63DDA
63DE2
63DEA
63DF2
63DFA
2C 11
80 CD
10 2A
CD 45
0A CD
CD 22
34 CD
37 C3
F5 FE
FI 21
FS 0C
0A 21
00 70
CD 38
E6 01
BC 0A
21 D8
2A CO
00 28
lA 33
CD 38
0A 21
10 08
30 CD
69 34
82 39
40 28
24 2A
C3 37
00 00
28 22 68 2
37 09 3A 0
lA 21 20 4_
5C 2A CD 38
CD BC 0A 21
07 IB IF 3A
20 DB 21 90
21 64 2A CD
DC CD BC 0A
38 07 21 92
01 00 02 ED
CD E2 2F 21
07 21 64 2A
00 00 CD BC
28 10 38 0E
E2 3D CD F5
18 D3 CD 6A
3E 20
6F 29
70 2A
CD 45
0A CO
32 BF
OA 21
10 08
Z9 21
E6 FB
DB 3E
2A C9
21 64
00 CD
32 4F 29
3E 20 32
CB 7F ca
0A 21 90
10 08 38
29 21 60
30 F8 CD
38 05 3E
60 2A CD
CO BC BA
90 32 4F
3E^B 32
9F 29 3A
21 60 2A
ES CD BC
05 3E 90
2A CD' 45
BC 0A.'Cb
90 32 6F
45 0A 21
CD 10 08
29 C9 4F
00 00 00 00 00 00
2A CD 45 0A 21 00
BC 0A CD 10 08 28
03 C3 76 36 CD 6A
82 39 00 00 00 00
11 92 34 CD 82 0A CD 6D
0A IE 18 16 38 70 08 CD
3A 2C 08 BB 28 03 1C 18
F5 C9 00 00 00 00 00 00
. .....aWLV,.
CRTANJEU
REZOLUCIJI
- 480 X 560
ZvuJi skoro neverovatno da Spectrum podrava
ovako visoku cezoluciju. Odmah treba re6i da se
crtanje izvodi tako ito se pomeranjem kursora i ko-
ri§ienjem instrukcija DRAW fomiira crtez u me-
morijskoj mapi koja ima 480 x 560 ta£aka. Kakctje
rezoluci)a slike na ekranu svega 256 x 176, ekran
ima ulopi .prozora' koji se moze pomerati preko
memorijske mape i na taj na£in nam omogudti
pregled kompietnog crteza. Program je predviden
za crtanje i projektovanje Stampanih veza. Stampa-
nje je u bit-image modu i podriava StampaCe EP-
SON. Crtei koji se dobija potpuno odgovara po di-
menzijama svim standardima u elektronici (raz-
mak nozica kod integralnih kola, itd). Program
ima mogucnosti crtanja karaktera preko crteia Jto
)e korisno kod ebelezavanja komponenata. Izmedu
osfalih, korisna je i instrukcija REVERS kojom ceo
crtez rotirarao oko vertikalne ose i na taj natin do-
bijamo pogled na crtez sa donjc strane, Za one koji
nemaju printer ili se ne have elektronikom, ovaj
program moze biti koristan jer ie im sigurno 'dati
dosta ideja kako se Spectrum moze iskoristiti u
.pametnije" svrhe nego 5to su igre.
Program cete upisati na ta] nacin 5to cete prvo
upisati maSinski deo programs pomo6u prvog dela
programa i snimiti ga na kasetu sa SAVE ,st' CO-
DE 27000,3000, PoSto snimite maSmski deo izbriSi-
te program sa NEW i upiJite Basic koji sledi. Kada
upiSete i ma§in5ki i Basic deo, program snimite na
traku sa GO TO 9000.
Dragoslav Jovanovi6
10 FOR n=270ee TO 29486
28 READ •
38 POKE n«a
40 NEXT n
1888 DATA 243,283,164,185,251,195,258,112
1018 DATA 283,163,2,26,242,8,27,1
1828 DATA 228,1,44,2,228,1,44,2
1830 DATA 6, 0,7, 0,3, 8, 7,0
1048 DATA 4,0,0,8,255,129,129,129
1858 DATA 129,129,129,129,1,191,227,62
1060 DATA 129,237,121,62,15,237,121,1
1078 DATA 254,254,237,120,203,71,204,174
1880 DATA 106,1,254,254,237,120,283,79
1890 DATA 202,78,109,1,254,127,237,120
1108 DATA 203,79,245,204,43,186,241,40
1110 DATA 242,203,87,202,251,107,1,254
1120 DATA '251,237,120,203,95,202,193,107
1130 DATA 283,79,202,252,110,203,71,202
1140 DATA 72,112,1,254,247,237,120,203
1150 DATA 71,202,1,112,1,236,223,237
1160 DATA 120,203,87,202,221,108,1,254
1170 DATA 247,237,128,203,103,204,227,110
1188 DATA 204,145,110,1,254,239,237,128
1198 DATA 203,103,284,227,110,204,179,110
1208 DATA 203,95,204,227,110,204,285,118
1218 DATA 283,87,204,227,110,284,159,110
1228 DATA 195,105,112,17,3,8,237,83
1230 DATA 144,105,237,91,148,105,237,83
1248 DATA 146,185,237,91,152,185,237,83
11250 DATA 150,105,205,254,185,17,6,0
1260 DATA 237,83,144,105,237,91,146,105
1270 DATA 237,83,148,105,237,91,150,105
1288 DATA 237,83,152,185,17,7,8,237
1290 DATA 83,146,105,237,83,150,105,1
1300 DATA 254,247,237,120,203,71,284,243
1318 DATA 111,1,254,251,237,120,203,71
1328 DATA 202,79,112,203,79,202,244,118
1330 DATA 1,254,254,237,120,283,87,202
1340 DATA 178,107,1,236,273,237,120,283
1350 DATA 87,202,42,189,203,71,202,129
1360 DATA 114,1,254,127,237,120,283,87
1370 DATA 202,30,108,1,254,239,237,128
1380 DATA 203,79,202,59,114,201.1,254
1390 DATA 254,237,120,203,71,192,8,205
1480 DATA 168,112,285,168,112,8,1,254
1410 DATA 247,237,128,203,103,40,24,1
1428 DATA 254,239,237,128,283,183,40,71
1438 DATA 283,95,40,92,203,87,40,35
1440 DATA 203,79,204,77,114,24,207,58
1450 DATA 130,185,254,0,200,61,50,130
1460 DATA 105,6,6,197,42,128,105,43
1470 DATA 34,128,185,285,125,107,193,16
1480 DATA 242,24,195,58,138,185,254,5
1490 DATA 200,60,50,130,105,6,6,197
1500 DATA 42,128,105,35,34,128,105,205
1518 DATA 125,107,193,16,242,24,167,58
1528 DATA 131,105,254,53,200,68,50,131
1530 DATA 105,1,164,1,42,128,105,9
1540 DATA 34,128,105,205,125,107,24,142
1550 DATA 58,131,105,254,0,200,61,50
1560 DATA 131,105,1,164,1,42,128,105
1570 DATA 237,66,34,128,105,205,125,107
1580 DATA 195,190,186,42,128,105,235,33
1590 DATA 0,64,6,3,197,6,8,197
1600 DATA 6,8,197,1,32,0,237,176
1610 DATA 235,1,28,0,9,235,1,224 ,
1620 DATA 0,9,193,16,237,1,224,7
1630 DATA 237,66,193,16,226,1,0,7
1640 DATA 9,193,16,216,201,17,0,64
1650 DATA 42,128,185,6,3,197,6,8
1660 DATA 197,6,8,197,1,32,0,237
1670 DATA 176,1,224,0,235,9,235,1
1680 DATA 28*0,9,193,16,237,1,224
1690 DATA 7,235,237,66,235,193,16,224
1700 DATA 1,0,7,235,9,2^,193,16
1710 DATA 212,281,33,24,121,62,252,54
1728 DATA 0,35,188,194,183,107,195,125
1730 DATA 107,17,176,254,33,24,121,6
1740 DATA 5,197,6,112,197,6,60,197
1750 DATA 126, 6, 8, 203, 7, 2C», 25, 16
1760 DATA 250,113,237,160,193,16,240,14
1770 DATA.60, 167,237,66,235, 1,140,60
1780 DATA 43,237,160,43,16,250,235,193
1790 DATA 16,218,193,16,212,195,155,108
1800 DATA 32,130,8,17,204,121,6,80
1810 DATA 197,6,20,197,6,3,33,248
1820 DATA 107,26,182,18,35,19,16,249
1830 DATA 193,16,240,33,104,1,25,235
1840 DATA 193,16,229,195,125.107,33,283
1850 DATA 121,253,229,6,80,197,229,221
1860 DATA '225,30,253,6,00,197,205,111
1870 DATA 108,83,203,18,212,127,108,228
1880 DATA 1^,108,6,3,205,95,108,32
1898 DATA 8, 122, 47, :»3, 182,0,253, 1 19
1900 DATA 0,203,11,212,108,108,16,236
1910 DATA 193,16,218,1,164,1,9,193
1920 DATA 16,203,253,225,195,125,107,123
1938 DATA 221,182,196,221,182,0,221,182
1940 DATA 60,254,255,201,221,35,201,203
1950 DATA 11,212,108,108,203,11,212,108
1960 DATA 188,203,11,212,108,108,201,^1
1970 DATA 35,205,135,108,221,43,201,221
1980 DATA 229,253,225,122,221,166,0,221
1990 DATA 119,0,201,62,1,221,33,24
2000 DATA 121,24,5,175,221,33,87,252
2010 DATA 6,5,197,6,112,197,6,60
2028 DATA 254,1,204,187,108,254,1,196
2030 DATA 204,108,193,16,240,193,16,234
2040 DATA 195,125,107,221,^3,59,14,221
2050 DATA 203,59,6,221,203,0,30,221
2068 DATA 35,16,248,201,221,203,197,6
2070 DATA 221,203,197,14,221,203,8,22
2080 DATA 221,43,16,248,201,205,24,109
2090 DATA 43,6,7,197,229,17,27,252
2^00 DATA 213,235,237,82,229,193,225,17
2110 DATA 87,252,237,184,225,193,16,235
2120 DATA 42,140,105,34,132,105,237,91
2130 DATA 142,103,237,^3,134,105,195,125
2140 DATA 107,42,132,105,34,140,105,237
2150 DATA 91,134,105,237,83,142,105,201
2160 DATA 205,9,109,19,237,83,134,105
2170 DATA 33,0,0,34,132,105,195,51
2180 DATA 110,201,205,24,109,6,7,197
2190 DATA 229,17,28,252,235,237,82,229
2200 DATA 193,33,60,0,25,237,176,225
2210 DATA 193,16,236,195,248,108,1,254
r 2220 DATA 247,237,120,6,5,33,130,109
2230 DATA 54,0,52,203,63,48,4,16
2240 DATA 249,24,235,126,50,130,109,33
2250 DATA 24,121,6,70,197,229,175,6
2260 DATA 8,197,6,60,190,32,11,35
1 2270 DATA 16,250,193,16,244,209,193,16
2280 DATA 235,201,209,225,193,197,6,2
2290 DATA 197,6,1,197,62,13,205,6
230^ DATA 110,205,30,110,6,60,197,6
2310 DATA 8,197,229,6,8,17,60,0
2320 DATA 203,6,23,25,16,250,245,205
2330 DATA 6,110,241,205,6,110,225,193
I 2340 DATA 16,231,35,193,16,224,1,60
2350 DATA 0,237,66,62,27,205,6,110
2360 DATA 62,51,205,6,110,62,0,205
2370 DATA 6,110,193,16,190,62,27,205
2380 DATA 6,110,62,51,205,6,110,62
2390 DATA 1,205,6,110,193,16,169,1
2400 DATA 224,1,9,62,27,205,6,110
2410 DATA 62,51,205,6,110,62,23,205
2420 DATA 6,110,1,254,127,237,120,203
2430 DATA 71,32,3,193,24,3,193,16
2440 DATA 132,62,27,205,6,110,62,64
2450 DATA 205,6,110,195,125,107,1,191
2460 DAtA 227,197,5,30,14,237,80,203
2470 DATA 58,56,250,5,5,237,121,193
2480 DATA 237,89,28,237,89,201,62,27
2490 DATA 205,6,110,62,76,205,6,110
2500 DATA 62,192,205,6,110,62,3,205
2510 DATA 6,110,201,42,132,105,62,7
2520 DATA 165,71,175,203,60,203,29,203
2530 DATA 60,203,29,203,60,203,29,4
2540 DATA 55,203,31,16,252,1,28,252
2550 DATA 9,237,91,134,105,203,35,203
2560 DATA 18,203,35,203,18,25,6,4
2570 DATA 203,35,203,18,16,250,237,82
2580 DATA 201,42,132,105,34,136,105,42
2590 DATA 134,105,34,138,105,203,119,32
2600 DATA 1 1 ,203, 127,32, 13,2TC,S1 , 1 10
2610 DATA 182,119,201,197,205,51,110,174
2620 DATA 119,201,205,51,110,47,166,119
2630 DATA 201,42,132,105,237,91,144,105
2640 DATA 237,82,248,34,132,105,201,42
2650 DATA 132 , IK ,237 ,91 , 144 , 105*25,235
2660 DATA 33,224,1,237,82,248,235,34
2670 DATA 132,105,201,42,134,105,237,91
2680 DATA 150,105,237,82,240,237,75,146
2690 DATA 105,237,83,146,105,237,67,150
2700 DATA 105,34,134,105,201,42,134,105
2710 DATA 237,91,146,105,25,235,33,48
2720 DATA 2,237,82,248,235,237,91,150
2730 DATA 105,24,218,237,91,136,105,237
2740 DATA 83, 140 , IK, 237 ,91 , 138 , 105,237
2750 DATA 83,142,105,201,62,128,205,253
2760 DATA 110,195,125,107,175,50,155,105
2770 DATA 42 , 132, 105 ,229,237, 91 ,*140 , IK
2780 DATA 237,83, 136, IK, 237, 83, 132, IK
2790 DATA 175,237,82,242,29,111,235,209
2800 DATA 27,237,82,60,229,209,229,42
2810 DATA 134,105,229,237,91,142,105,237
2820 DATA 83, 138, 105,237,83, 134 , IK, 167
2830 DATA 237,82,242,61,111,203,207,235
2840 DATA 209,27,237,82,229,209,209,235
2850 DATA 167,229,237,82,225,242,77,111
2860 DATA 40,3^235,203,223,229,221,225
2870 DATA 229,193,203,60,203,29,229,213
2880 DATA 221,229,225,17,1,0,167,237
2890 DATA 82,209,225,248,25,167,229,237
2900 DATA 66,250,122,111,8,241,8,229
2910 DATA 203,95,196,161,111,203,95,204
2920 DATA 147,111,203,95,196,147,111,203
2930 DATA 95,204,161,111,213,197,245,58
2940 DATA 155, 105, 2K, IK, 1 10,241 ,221 , 43
2950 DATA 193,24,197,42,138,105,203,79
2960 DATA 35,40,2,43,43,34,134,105
2970 DATA 201,42,136,105,203,71,35,40
2980 DATA 2, 43 ,43, 34, 132, IK, 201 ,42
2990 DATA 132,105,237,91,134,105,6,5
3000 DATA 43,43,34, 132, IK, 229, 197,27
3010 DATA 27,6,5,237,83, 134, IK, 213
3020 DATA 197, 245, 2K, 105, 110, 241, 193, 209
3030 DATA 19,16,240,27,27,27,193,225
3040 DATA 35,16,223,201,1,2,0,42
3050 DATA 132, 1K,237 ,91 , 134 , 105 ,237,66
3060 DATA 235,237,66,237,83,132,105,34
3070 DATA 134,105,201,62,128,205,175,111
3080 DATA 205,220, 111,20S,1K,110, 195, 125
3090 DATA 107,175,205,227,110,205,175,111
3100 DATA 205,220,111,195,105,110,42,132
3110 DATA 105,237,91,134,105,6,3,205
3120 DATA 185,111,237,91,134,105,34,132
3130 DATA 105,205,51,112,1,4,0,42
3140 DATA 132, 105,237,66,34, 132, IK, 235
3150 DATA 9,235,27,6,3,27,197,237
3160 DATA 83, 134, 105,245,205, IK, 110,241
3170 DATA 237,91,134,105,193,16,238,201
3180 DATA 175,205,227,110,195,81,112,62
3190 DATA 128,205, 14, 112,42, 132, IK, 35
3200 DATA 35,34,132,105,19,237,83,134
3210 DATA 105, 62, 120, 205, IK, 110, 195,125
3220 DATA 107 ,6,2, 197 ,237 ,91 , 134 , IK
3230 DATA 19,19,6,3,27,197,237,83
3240 DATA 134, IK, 2K, 132, 1 10,237 ,91 , 134
3250 DATA 105,193,16,240,42,132,105,229
3260 DATA 35, 19, 237,83, 134, IK, 34 , 132
3270 DATA 105,205,132,110,225,229,43,34
3280 DATA 132, 105, 2K, 132, 1 10 ,225,34, 132
3290 DATA IK ,205, 125 , 107, 193 , 16, 196 ,201
3300 DATA 237,91,134,105,213,19,237,83
3310 DATA 134, 1K,42,132-, 105,229,33,0
3320 DATA 0,34, 132, IK, 6, 240, 197,205
3330 DATA 132 , 1 10 ,42 , 132, IK, 35 ,35 ,34
3340 DATA 132,105,193,16,241,225,229,43
3350 DATA 34,132,105,17,0,0,237,83
3360 DATA 134, IK ,6, 186, 197 ,2K, 132, 1 10
3370 DATA 237,91,134,105,19,19,19,237
3380 DATA 83,134,105,193,16,238,225,209
3390 DATA 34 , 132 , 105 ,237 ,83, 134, IK, 195
3400 DATA 125,107,1,254,253,237,120,203
3410 DATA 79,202,22,113,1,254,191,237
3420 DATA 120,203,95 ,202,81 , 1 13,203, IK
3430 DATA 202,85,113,195,120,105,33,24
3440 DATA 121,175,6,131,197,6,0,190
3450 DATA 32,9,35,16,250,193,16,244
3460 DATA 195, 120, 105, 17,87,252 ,2K, 193
3470 DATA 6,131,197,6,0,190,32,9
3400 DATA 43,16,250,193,16,244,195,120
3490 DATA 105,193,237,82,35,35,34,140
3500 DATA IK, 237, 83, 142, IK, 1,100,0
3510 DATA 201,1,200,0,201,1,50,0
3520 DATA 201 ,251 ,229, 205, 137, 1 13, 2K, 137
3530 DATA 113,33,59,92,203,110,40,243
3540 DATA 58, 8,92, 2K , 174 , 225,243,201
3550 DATA 6,8 , 197 ,2K, 132 ,1 10,42, 132
3560 DATA 105,35,34, 132, IK j 193, 16,242
3570 DATA 1 ,8,0,237,66, 34, 132 , IK
3580 DATA 201 ,2K, 1 12, 1 13,42, 134, 105,229
3590 DATA 1,8,0,9,34,134,105,205
3600 DATA 112,113,205,125,107,225,34,134
3610 DATA IK, 201, 62, 255, 50, 20, 114,62
3620 DATA 160,50,37,114,62,161,50,41
3630 DATA 114,229,209,33,163,105,205,12
3640 DATA 1 14, 2K, 145, 1 10, 205 , 145, 1 10,62
3650 DATA 168.50,37,114,62,169,50,41
3660 DATA 1 14, 175,50 ,20, 1 14 , 2K,51 , 1 10
3670 DATA 50,154,105,205,89,113,254,13
3680 DATA 200,254,8,204,145,110,254,9
3690 DATA 204,159,110,254,10,204,179,110
3700 DATA 254,11,204,205,110,254,12,40
3710 DATA 177,254,32,250,205,113,254,128
3920 DATA
3930 DATA
3940 DATA
3950 DATA
3960 DATA
3970 DATA
3980 DATA
3990 DATA
4000 DATA
4010 DATA
4020 DATA
4030 DATA
4040 DATA
4050 DATA
4060 DATA
4070 DATA
4080 DATA
4090 DATA
41
205,198,114,204,208,114,205,198
114. 17.120.0. 25.71.166.120
245,205,202,114,241,204,208,114
205,202,114,229,17,88,252,237
82,225,242,125,107,167,24,199
35,31,56,252,201,35,23,56
252,201 , 17,60,0^237,82,201
71.182.119.120.201.0. 0.0
0,0, 0,0, 0,0, 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
0,0, 0,0, 0,0, 0,0
0,0, 0,0, 0,0, 0,0
0,0, 0,0, 0,0, 0,0
0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0 , 0,0
BASIC
3720 DATA 242,205,113,22,0,95,6,3
3730 DATA 203,35,203,18,16,250,229,33
3740 DATA 7,60,25,209,58,154,105,6
3750 DATA 8,197,245,14,0,70,203,39
3760 DATA 56,10,203,9,203,1,205,24
3770 DATA 203,25,24,242,26,168,18,19
3780 DATA 26,169,18,43,235,1,61,0
3790 DATA 237,66,235,241,193,16,218,175
3800 DATA 195,159,110,62,176,50,192,113
3810 DATA 50,37,114,62,177,50,197,113
3820 DATA 50,41,114,24,16,62,168,50
3830 DATA 192,113,50,37,114,62,169,50
3840 DATA 197,113,50,41,114,205,220,111
3850 DATA 205,220, 1 1 1 ,205,89, 1 13, 20S,20J
3860 DATA 113,254,13,32,249,42,132,105
3870 DATA 237,91,134,105,1,4,0,9
3880 DATA 34,132,105,235,9,34,134,105
3890 DATA 201,33,22,121,175,60,35,31
3900 DATA 56,252,71,166,120,40,248,205
3910 DATA 193,114,205,193,114,71,166,121
10 BORDER 0: INK 7: PAPER 0: CLS : 80 TO USR 27000
50 BORDER 1* CLS : PRINT ‘'Help M E N I h"
60 60 SUB 900
63 PRINT "SYMBOLSHIFT + gornja instrukci Japomera kursor za po pola koraka “
65 PRINT " CAPS SHIFT + gornja instrukcija pomera ekranski 'PROZOR u RAM '"s G
0 SUB 700
70 PRINT “Crtanje tacke qCrtanje punog kvadraLa
MUbacivanje razmaka iCrtanje
IDRAM
raze tacaka
72 PRINT " SYMBOL SHIFT + instrukcija ponistava istu instrukciju G
□ SUB 700
75 GO SUB 800
80 PRINT "Okretanje oko vertikaln* ose . rSnimanje podataka na kasetu .. sUzim
anje podataka sa kasete .. jBrisanje memorije SYMBOL SHIFT+x”t PAUSE 0
85 PRINT AT 0,0;""|: 80 SUB 700! PRINT "CRTANJE KARAKTER A"! PRI
NT •• Graphics mode "s GO SUB 700: PRINT "
PRINT "PRINT OVER Caps shift + 9PRINT Symbol shift
* 9": GO SUB 700
88 BO SUB 900: PRINT "CAPS SHIFT +gornja instrukcija pontera KURSOR za crtanje k
araktera": GO SUB 700
90 PRINT "Brisanje Caps shift O": GO SUB 700! PRINT "
"! PRINT "Izlazak iz Graphics moda ..ENTER": BO SUB 700
95 PRINT "Kopiranje na printer EPSON ... ZIntenzitet stampanja .... 1 do 5"
99 PAUSE 0! GO TO 10
100 REM SAVE
105 PRINT FLASH 1;" SNIMANJE PODATAKA NA KASETDFON": PRINT : PRINT : PRINT IN
VERSE li"STARTNA ADRESA = ";PEEK 27022+ 256*PEEK 27023: PRINT : PRINT INVERSE 1;
"BROJ BAJTOVA = " ; PEEK 27020+256*PEEK 27021
110 INPUT BRIGHT 1;"UPISI NAZIV PROBRAMA - ";A»
120 IF LEN A»>1B OR A**="V THEN GO TO 110
130 SAVE A^CODE PEEK 27022+256*PEEK 27023, PEEK 27020+256*pEEK 27021
140 60 TO 10
200 REM LOAD
210 PRINT BRIGHT I 5 "SNIMANJE PODATAKA SA KASETOFDNA": INPUT INVERSE Ij-’DALI T
REBA BRISATI MEMORIJU PRE SNIMANJA NOVIH PODATAKA (D/N)";B«! IF B«»"d" THEN RAN
DOMIZE USR 27570: CLS : PRINT "Izbrisani svi podaci iz memorije"
220 INPUT FLASH l 5 "UPISI NAZIV PROBRAMA KOJl TREBA USNIMITI ILI "5 FLASH 0; BR
IGHT li "E N T E R"|A*
230 PRINT AT 10,9; INVERSE 1; "START THE TAPE"
240 LOAD A«CODE
250 GO TO 10
700 PRINT " ": RETURN
800 PRINT #0;" PRITISNl BILO KOJI TASTER RETURN
900 PRINT "Kursor levo SKursor desno SKurs
or dole 6 KurBor gore 7": RETURN
9000 SAVE "'Stamp. veze" LINE 9010: SAVE "sfCODE 27000,3000: STOP
9010 LOAD "“CODE : BO TO 50
HAKERSKI BUKVAR
PiSe Eliia Kabilio
NGOnJIVI
BASK
Kada k prebrode m zaltite oko ud-
na (autchstait. spreiava-
l.p«rebnojejo§izaiiali-
LAkoie( ’
e mo^ uCiniti prakticpo
UMETANJE
KOmOLNlH
KARAKTERA
iko se po^eda Spectrumov karakter
Aset (koji se nalazi u dodatku A u
Spectrumovwn piiniiniku) vidi se da
kodov) od 6 do 23 imaiu specijalno zoa-
cenje. I^ihovim umetaojm u progr^
listiDt mote pooati praldino neiitlpv.
Najiude se koriste kodovi od 16 da 21
jet )e njfhovo ubacimje u prognm
predvidm samim BASIC editorom.
Ovi kodovi slu2e za menianie INK, PA-
PER. FLASH. BRIGHT, INVERSE i
OVER respektivpo. Iza sva^ od njih
sled) )cd jedan kaiakier koji odreduje
leljenu boju. Tako de na ptimer kaiak-
teri 16 i 1 promeniti bc^ INK-a u pla-
vu. Da l» se ovi karakteii ubacili u BA-
SIC prognm potrebno je postupiti na
sledeii nafln. Za INK i PAPER ptvo
treba preci u E mod tj. pritisnuti CAPS
i SYMBOL SHIFT Zajedno. Zatim uku-
cavanjem dfre od 0 do 7 PAPER-a me-
nja se u b(^ kc^ odgovara toj dfri. Da
bi se promenio INK potrdHio je po pre-
lasku u E mod pritisnuti CAK S^FT
ujedno $a odgovanjucom dfrom. Za
menjanje BRIGHT parametra treba u £
modu pritisnuti S za nonnalnu i 9 za
dvostn^ sjajoost. FLASH parametri
se menjaiu t^ Ato se takode u E modu
pritisne CAPS SHIFT zajedno sa 6 ili 9
za resetovanje i setovanje fleJovanja, 1
najzad.a menjanje INVERSE pararae-
tara treba u L modu pritisnuti CAPS
SHIFT zajedno sa 3 ili 4, Ovo je opisa-
BO u 16. po^avlju Spectiumc^ pri-
tuinika, na stianama 114 i IIS.
Da bi se ovi kontroini kodovi umet-
nuli u BASIC listing potrebno ih je uoe-
ti negde iza broja iinije. Oni se najceke
koriste za isticanje ne^ dela progra-
ma tako $to se on oboji oekom bofom.
Medutim mogude ih je koristiti i za
skrivanje dela programa tako ito de se i
INK i PAPER postaviti na istu vred-
nost. Oni se t^dio postavijaju na 7 tj.
bdu boju. dine deo programa iza njih
postaje nevidljiv. Ove move mogu£e
je uroetnud na vik mesta u pn^mu i
tako kontrolisati koji de se deo progra-
ma videti a koji ne. Da Im program po-
novo postao vidljiv potrebno je ove
konttoine kodove izbrisati iz prom-
ma. To se moie uraditi pomodi BASIC
editora. jedino Ato je za brisanje svakog
kontrolnog karaktera potnbno dvaput
pritisnuti DELETE.
Do jc^ vede konfuzije u listing
moie se dod koriAdenjem kontrolnih
karaktera 8 i 22. Prvi sluii za pomera-
nje kuisora za jednu pozidju levo a
dni^ za direktno pozidcmiranje kurso-
n na ekranu i on zabieva dva dodatna
bajta. isto kao kod AT komande. h^iho-
viro koriAdenjem tekst se ne ispisuje
normalnim r^osledom ved se pmera
po ekranu u skladu sa primenjenim ka-
rakterom. Da bi ovo tnlo jasnije unesite
sle^d program i startujm p. Upoiedi-
te dotnjeni rezultat sa listingom progra-
ma. a probajie da neke kodove i sami
piomenite.
10 LET AS - .bakersJd bukvar'
40 FORI - 11016
SO PRINT CHRS 16; CHRS 2 CKRS 22;
CHRS13; CHRS I; AS
60 PAUSE 5: NEXTl
70 Fori - ITO 30
80 PRINT CHRS 8; CHRS 8;
90 PAUSE 5; NEXT!
Iz ovog programa se vidi da se koriA-
cenjem ovib kontrolnih kodova moie
postici da se delovi programa ispisuju
jedni preko drugih. dime se postiie pot-
puna-neditljivost programa. Nezgooa je
jedino Ato BASIC editor ne raspolaze
mogudnoAdu za diicktno unoAenje ovih
kodova. Zato je za njihovo unosenje
potrebno prvo pomocu editora na po-
trebnim raestima rezervisati proslor za
njih (ponodu potrebm^ broja blanko
znakmj, a zatim na ta mesta uneti ko-
dove biio pomodu POKE instrukdfa,
bilo poniodu MONS-a. Jedan od ko-
merdjalnih programa koji je na najlep-
Ai ns^n iskoristio ovu mogudnost bio je
program BctaBasic. Kod njega je ubad-
vanjem potrebnog broja irar^n 8
(pomeiunje kuisora u ievo), postignuto
da se instiukdje pomodu kojih se stvar-
no uditava maAinski deo programa
uordte ne vide, ved da se umesto njih
vkfe inst^dje koje se uopAte ne iz-
vrAavaju.
Kao primer za ovo ukucajte neku
BASIC liniju u kojoj dete iza broja Iinije
ostaviti pet btanko znakova. a iza top
postavite INK i PAPER na belu boju
upisivanjcm potrebnih kontrolnih ko-
dova. iza ov^ unesite ieljenu liniju.
Ako sada ukucate LIST na ekranu de se
viddi samo broj Iinije. Da bi se i on u-
gubio unesite pomo^ POKE instrukd-
ja na tokadje od 237S9 do 23763 vred-
nost 6. Ako sada ukuuie LIST na ekra-
nu se nede videti oiAta.
Mana ovakvih zaAtita je Ato se brisa-
njem kontrolmh karaktera iz Iinije do-
trija ispravan listing koji se lako moAe
prodtati. Zato je potrebno sprediti edi-
tiianje Iinije u kojcq se nalaze kontroini
luxM. Za ovo p^oji viAe nadina. Naj-
jednostavniji je da se umesto bitp lini-
je unese 0. To se mo« uraditi za pnm
liniju u programu ili za neMiko prvih
linija. BASIC program podinje od adre-
se na toju unzuje sistemsia primien-
Ijiva PROG. Ako se na tu i slededu lo-
kadju unese 0 prva linija de imati broj
0. Da neka od slededh linija dotnla
broj 0 potrebno je nadi adiesu podetka
te tinije, pa na dve sledede lokacije une-
ti nulu. ^tiranje Iinije moie se spi^-
' ti i unoAenjero pogreAne duAine Iinije i
dve lokacije koje su za to predvidene, a
ta^e i umeianjem nekih neprintabii-
nih karaktera l^i de zbuniti editor, Ato
moAete i sami isprobati.
NECmpBROpi
ipfcoro svakom BASIC programu po-
Ustoje neke brojne konstante na osno-
vu kojih se moAe videti Ata on radi (na
ptimer instiukdje POKE 23613,0 ili
CLEAR 300001. Ako bi se umesto ovih
vrednosti unde neke pogreAne bilo bi
teAko razumeti Ata prognm radi. Ali
ako bi se pomodu editora uneie pogreA-
ne vrednosti onda bi i jHOgtam pi^-
no radio. Medutim mogute je postidi
da program ispravno radi a da vred-
nosti koje se vide imaju pogreAne vred-
nosti. Zato je potret^ znati kako se
brojne konstante predstavljaju u BA-
SlC-a Svaka brojna konstanta sastoji
se iz dva dela. Prvo se nalazi ptkreban
broj ASCII dfara koji odgovara dat<^
konstanti (vidi tabelu u dodatku A
Spectrumovog prirudnika). Tako de
konstanta i teti predstavijena ptmiodu
jo^ bajta u kome se nalazi 49. a
konstanta 3,S po^u tri bajta u kc^-
ma de se nalaziti 51, 46 i S3. Iza ovih
MQI dfara sledi bajt sa vrednoAdu 14
kqi oznadava da se radi o brojnt^ kon-
stanti. Iza top sledi pet bajtova u io^-
' ma se naUzi brojna vrednost predstav-
Ijena u formi kojom opeiiAe sam Spec-
trum.
Phlikom pedstavijanja brojeva
Spectrum koristi dve forme u zavisnos-
ti od toga kt^ka je vrednost broja kc^
se predstavija. Za cele bir^eve manje
od 65655 od pet bajtova koji se uvek re-
zerviAtu za prikazivanje brojne vred-
nosti koriste se samo poslednja tii, a u
prvom i dnigom bajtii nalazi se 0. U
tiedem i tetvrtom bajtu nalazi se binar-
navrednostbrojaitotakoAtosuutre-
dem bajtu cifie manje vaAnoai. U pe-
tom bajtu se smeAta znak i to nula ako
je bioj podtivan, a -1 ako je broj n^-
tivaa Za predstatdjanje ostalih brojeva
koristi se svih pel bajtova. Btojevi se
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAR'85.
39
H basic:
>
M
H
predstavliaju u formi sa pokieinim za-
rezom. Prvi bajt )e binarni elcsponent a
sledeca tetiri su normalizovana manti-
sa. kod ko|e je prvi bit (koji u nonnali
zovaaoj form! uvek mora da bude 1).
zamenjen bitom znaka {0-pozitivan,
l-negativan). Tako ce bn^ J biti pred-
stavlien pomocu stedecih pel bajtova
0,0, 1,0,0 a bco) 3.5 pomoiu sledecih
bajtova 130,96,0,0,0.
Ova vrednost se iziaCunava na osno-
vu ASCII cifara svaki put kada se linija
ecLtuje. Prilikom izviwnja prograraa
uzima se u obzir samo ta vrednost a ne
i ona prikazana ASCII ciftama. Zato
ako nakon ediliranja linije na mestu
gde su ASCII cifre uptiento ncke po-
grelne vrednosti. takav program ie i
dalje ispravno raditi. Ovo upisivanje je
najlakk ostvariti pomocu MONS-a.
Dixlatni ehkai ovalwe za§tite je da ako
uzmemo da ediliramo liniju u kojoj se
nalaze unesene pogre^ne vrednosti
program nakon toga nece vik ispravno
raditi, )er de nova brojna vrednost biti
izracunata na osnovu pogre^nih dfara.
Kao dodatna zaidta mogu se koristiti
programi koji sanu sebe men|api u to-
kii izvrknja programa. Ove promene
se tnogu realizovad pomocu roXE in-
stnikcija kojima se upisuju nove vred-
nosti na same lokadje programa. Tako
na primer ako napikmo instrukciju 10
print ■■ u njoj ce se komanda PRINT
predstavid pomotu iTednosti 245. Ako
zadm pomodu POKE instrukdje umes-
to te vrednosti upiSemo 239 dobicemo
instrukcijii 10 LOAD znadi potpuno
drugu instrukciju. Kod korilcenja ovog
metoda tieba bid veoma oprezan. jet
ako se upik neka vrednost na pt^r^-
no mesto mok doci do zaglavijivanja
cacunara. Kombinovaniem ovog meto-
da sa ptethodno navedenim mogu se
dobiti potpuno oerazumljivi programi.
uocava moguinost njegovog
„razbijanja" na manje celine, pri
cemu svaka obavija svoj zadatak, a
sve Zajedno daju reSenje. Analogija
postoji i u PASCAL-u. Priiikom
pisanja programa uocicete delove
koji predstavljaju logicke celine Hi
se viSestruko ponavJjaju, pa cete
osetiti potrebu da ib izdvojite. Te
PBu Dord, SKsiac log'cke celine u PASCAL-u
i zoran Kapeian nazivaju SC procedurama.
T TVTjdenjem procedura u PASCAL pco-
Ugram n)egov tvorac Wirth je ostvario
viSe znacajnih ciljeva:
1. u programu se i ledmiinim pre-
gledom uodavapj osnovne struk-
ture dime progiam dobija na jed-
nostavnosti i pre^edoosti;
2. efikasnije se korisd memorijski
prostor;
3. programi se lakk modifikuju (bi-
io da su u pitanju greike ili iztne-
ne dntge pritode).
Mi smo.do sada vec spomenuli niz
procedura i objasnili nadin njihovog
funkcionisania, iako nikad nismo ek'
splicitno rekli da su to procedure, to
su tzv. standardne (predefinisane) pro-
cedure kao Sto SU; WRITE, WRITELN,
READ, READLN, PACE itd. Notmal-
no, kaico su sve ove procedure vec rani-
je bile defnisane, mi smo ih pozivali u
obliku odgavarajucih naredbi kad god
nam je to bilo potrebno. PASCAL pre-
vodilac, medutim, dozvoljava da sami
defini^o procedure koje su bai na-
ma potrebne i da ih kasnije pozivamo.
nefinicija procedure naziva se dekla-
L/racijorn procedure. Deklaracija pro-
cedure sastoji se iz deklaradje zaglavija
procedure i deklaracije tela procedure
(stcuktura procedure potpuno le ana-
logna strutori samog programa). Za-
glavlje procedure podinje cezervisanom
reiju PROCEDURE iza koje sledi ime
(identiGkator) procedure {o identifka-
torima je bilo red ranije). Iza imena
dolazi, unutar male zagrade. tzv. lista
sekcija FOWWALNIH parametara. Ova
se lista sastoji iz vi§e sekcita fonnalnih
parametara medusobno odvojemh sa
0 sekcijama fonnalnih parametara
i 0 samim formalnim parametrima bi-
te vik red u daljera tekstu. Na kraju
zaglavija procedure naiazi se obavezno
tacb-zarez (;). Evo nekoiiko primera
pnvilno definisanih zaglavija procedu-
ra:
PROCEDURE brojanje;
PROCEDURE grafika (x:REAL, VAR
mlNTEGER);
PROCEDURE A (PROCEDURE B.C;
NiCHAR);
Kao Slo se iz prv’og primera vidi za-
glavlje procedure moze biti i bez iiste
sekcija formalnih parametara. Proce-
dure deHnisane na ovaj nadn pii sva-
kom pozivu obavijaju potpuno istu rad-
n|u (nije im potrebno proslediti nibk-
ve parametre). Kao primer takve pro-
cedure mote posluziti siandardna pro-
cedura (predefiaisana a HISOFT-ovom
PASCAL prevodiocu) PAGE koja po
svakom pozivu izvrSava ono 3to i BA-
SIC naredba CLS U gore navedenim
primerima imena procedura su: broja-
nfe. grafib i A. I drug! i tred primer
imaju po dve sekcije formalnih para-
metara.
Kada definikte zaglavlje procedure
treba da definiteie i telo procedure.
Kako telo procedure ima struktuni
analognu strukturi samog programa, to
se u okviru tela procedure najpre deh-
niSu tzv. ioblne konstante, piomenlji-
ve, tipovi podatab, druge funkcije i
procedure, a zatim i niz naredbi (ba3
bo i u samom programu) koje debnidi
radnju koju ta procaiura c^vlja. Kon-
stame, protnealiive. nizovi, itd. defini-
3u se kao i u samom programu. Prehks
Jokalne' dolazi od toga da definisane
konstante, promenljive, itd. vate samo
u okviru procedure u kojoj su dehnisa-
ne. Deo procedure koji deBnik kon-
kretne radnje procedure naiazi se iz-
medu rezervisanih red BEGIN i END.
Iza END dolazi obavezno jza razli-
ku od programa gde dolazi "). Evo
primera j^ne kompletno dehnisane
procedure:
Prethodni primer neina neku odre-
denu funkciju vec ga iskorisTite iskijud-
vo za analizu strukture deklaracije pro-
cedure (uodte zaglavlje i telo; uodte
da je n celobrojni fbnnaini parametar.
da su X i y lealne lokalne promenljive,
te da je z loblna znakovna promenlji-
va).
NASEDBA PROCEDURE
R ada jednom definitemo proceduru
motemo je pozivati pomocu naredbe
procedure. Naredba procedure sastoji
se iz imena procedure i liste STVAR
NIH parametara unutar male zagrade.
I nar^ba procedure se, bo i sve' dru-
ge, odvaja sa od drogth naredbi. Ta-
ko bi napted definisanu proceduru po-
zvali npr. sa:
primer] (3):
Naredba procedure mote se nad svuda
gde i ma ko|a druga naredba.
Nepotpuna naredba procedure sasto-
ji se iz imena procedure i znaka na
kiaju. Nepotpunom naredbom poziva-
ju se samo procedure deklarisane bez
liste sekcija Formalnih parametara.
DOSEG
IDENTIFIKATORA
Z bog potpune analogije u strukturi.
procedura i sam program se jednim
imenom zovu blok. Dakle, svaki blok
ima zaglavlje i telo. u okviru tela mogu
se definisati i pozivati drugi blokovi
koji su tako .umetnuti' u blok u okviru
kojeg se javijaju. Blok u koji se uioece
drugi blok je blok vikg reda (globalni).
a umetnuti blok je blok nizeg reda {lo-
blni). Ako blok shematski prcdstavi-
mo pravougaonikom onda su moguci
sleded slutejevi medusobnih polozaja
blokova;
1. dozvoljeno u PASCAL-u
SVET KOMPJUTERA ' DECEMBAR'St
0
2. Dije dozvoljeno u PASCAL-u
Program je oCigledno blok najvikg
reda. Kako x u olcviru svakc^ bbka
mogu definisaii nova imena (konstanti,
promenljivih, nlzpva. drugih procedu-
ra, itd.) (0 je vaino odrditi ptavila
vainosb imena, tzv. doseg identifikato-
ra. Imena koja uvodimo a okvinj ne-
kog bioka $u lokalna za uj blot a glo-
b^na za sve blokove niieg reda od po-
smatranog bioka. Vaze pravila;
1. doseg identifikatora (ill ' oblast
vaznosti imena) je Ucdc kc^ sadiii
deklaiaciju imena (u kc^ je ime
definisano) i svi blokovi nizeg te-
da;
2. ako je ime nieit u Uoku vikg
reda predeklarisano (ponovo defi-
nisano) u bloku nii^ reda od po-
laznog, tada ono vile ne vaii u
bloku u kc^ je prvi put defini-
sano vei u bloku (i blokovima
ni^ r^) u kojem je predefini-
sano.
Sledea primer to najbolje ilustruje;
ntOEEDUME t|
CONST r-irh
VMUriNAl •OO.EMtl
mocsuK ci
SEBln
EMDl
Gore navedeni program oiigledno
ne rdffi nilta osim Ito zahteva odrede-
no vreme za izvtienje. Sastop se iz tri
bioka (imena su im A.B.C) umetnutih
jedan u i^i na dozvoljen na£in. U
procedurama nisu, jednostavnosti radi,
uvodeni fbrmalni pamnetri (nemojte
ih brkati sa lokalnim i globatmm ime-
nima). U bloku ptogranu A X,Y,Z su
lokalne reaine promenljive. U bloku
procedure B X i Y su ^obaloe reaine
promenljive. ISTINA je lokalna pro-
menljiva tipa KX)L£AN. a Z je lokal-
na lunstanta (nije globalna promenlji-
va jer je ime Z pr^efinisano u ovom
bloku. U Uoku procedure C (blok naj-
nifeg reda) X je globalna realna pro-
menljiva, Z je globalna fconstanta, ISTl-
NA je ^obaina promenljiva tipa BOO-
LEAN, Yje lokalna celebrojna promen-
ljiva (j« je predeklarisana u ovom blo-
ku).
Navedena pravila dosega identifika-
tora definiSu i vreme postojanja imena.
Naime. lokalna imena se obtazuju pri
pozivu neke procedure (pri ulasku' u
blok). a uniiavaju se pri izlasku iz te
ptocrture (zato i vaze u svim Uokovj-
ma koji su niieg reda). Obiino su zato
prve radnje prt^ure vezane za deB-
nisanje lokalnih promenljivih. Zbog to-
ga Ito se svakim novim pozivom gene-
rilu Ic^ne promenljive, to vile proce-
duia moie koristiti isd deo memorije
za definisanje svc^ lokalnih promen-
ljivih, iime se Itedi na merooriji. Zbog
svega navedenog korisno je zoati slede-
^ praktiina pravila:
1 definisati ime promenljive u blo-
ku u kojem se po ^ put pc^v-
Ijuje (deo memorije u kojem )e
smeltena promenljiva manje je
vtemena zauzet, a i program se
brze izvriava); *
2. ako se isto ime koristi u vik blo-
kova. definisati ga u bloku koji
ima na)veci red (samim tim £e se
javiti i u svim ostalim blc^ovima
niieg reda);
3. ^je pot^no saiuvati vrednost
promenljive za naredno izvrsava-
nje naredbe proudure, poMnenlji-
vu treba dekJarisati u prvom blo-
ku vikg reda kqi dozvoljava po-
stojanje promenljive nezavisno od
izvilavania date procedure.
Kao Ito se vidi. primennn ptavila
dosega identifikatora, postize se
veca sloboda izbora imena uz ve£
canije navedeno racionalno koril-
cenje memorije.
PARAMETRI
G ovoreci o deklaraciji zaglavija proce-
dure spomenuli smo tzv. listu sekdia
formatnih paiametaia. a poiom i listu
stvamih parametaia govored o nared-
bi procedure. Parametri u PASCAL-u,
uo^e, predstavlja|u mehanizam kojim
se formainim parametrima deklarisa-
nim*u zagtavl)u procedure dodeljuju
konktetne (stvame) viednosti parame-
tara navedene u naredbi poziva proce-
dure. Usta fonnalnih paramctara je lis-
la sekcija formalnih paramctara, gdc je
svaka s^ja grupa jednog ill vik paia-
metara iste klase. U PASCAL-u postoje
ktiri klase fonnalnih parametara:
1. vrednosni,
2. promenljivi,
3. funkdjski i
4. imxedumi.
Pri deklarisanju liste sekdja fonnal
nih parametara, vet je reieno da su sve
sekdje medust^no odvojene sa
Sekdja vrednosnih formalnih parame-
tara sastoji se iz gnipe parametara me
duscfono odvojenih zarezima. Iza po
slednjeg parametra dolazi ':* a iza toga
rezervisana rei koja odreduje lip poda-
taka kome (mpadapi napred nav^eni
parametri. Liste promenljivih i funkdj-
skih formalnih parametara obtazuju se
na identican nadn s tom raztikom Ito
ispred odgovarajudb iista dolaze rezer-
visane redi VAR i FUNCTION (funkdja
je specijalan sludaj procedure). Usta
promuralnib for^nih parametara
nalazi se iza rezervisane ted PROCE-
DURE i sastoji se od liste imena [soa-
dura medus>bno odvojenih zarezima.
Ptilikom pozivanja procedure, umes-
to liste fonnaloih parametara navodi
se Iista stvamih (konkretnih) paiame-
tara koja mora da se slaie sa listom for-
malnih parametara po broju, u redosle-
du navimja, kao i u kiasi i tipu pan-
meiara. Dakle, kao Ho. postoje detiri
klase formalnih parametara (koji se na-
vode pri deklarisanju zaglavija ;mx;e-
dure) poHojj isto toliko kiasa stvamih
parametara. Ako je npr. zaglavlje [ho-
cedure definisano sa:
PROCEDURE primer (x.yrREAL,-
n:INrEGER; VAR a:CHAR; FUNOI
ON fiREAL; PROaOURE AJ.Q:
tada su formaini parametri:
- vrednosni: x.y realnog dpa i n a-
- promenljivi: a znakovnog tipa;
- fonkdjski: f realncf tipa;
- ptoceduralni: A,B i C
Naprol definisana procedura moze se
pozvali npr. sa:
primer (23,j-F5.0.10.b.SlNAB.Q;
Podrazumeva se da su j (realnog ill ee-
iobrojnog tipa) i b (znakovnog tipa) ne-
gde vec dmnisane u progiamu i da
imaju odredene vrednosti. Uodte jol i
da se pacaroetri u listi stvamih par^-
tara (za razliku od formalnih) odvajaju
d dnigoga samo zarezom. Sada
)edan od di _ ,
remo se poblize u|
kiasama paramet;
a pojedinim
PROMENLIIVI
PARAMEIlil
]/(^e se kada se ieli izvilavanjem
l^rocedure promeniti vrednost stvai-
Dun parametni ill mu se dodeliti odre-
dena vrednost. I stvacni i formaini pa-
rametar su promenljive po svoj(^ priro-
di. Mehanizam- fmnoknja stvamih
vrednosti u proceduni isti je kao u slu-
£aju vrednosnih parametara s tom raz-
Ho se nakon izviknja procedure
nova vrednost pnHnenljiyrK parametra
prosleduje natrag u blok iz kojeg je pro-
cedura pozvana (visi se prenos u oba
smeia: u proceduni, ali i iz procedure).
Uporedite sleded primer sa prethod-
niffl pnmerom kako bi videli razliku iz-
Dwdu vrednosnih i promenljivih para-
VREDNQ!
mriste sc u sluiajevima kada je jedini
iwdatak parametara prenolenje vred-
Dosti u proceduni. Stvami vrranosni
panmetar je izraz, a formaini je pro-
menljiva. Naredba proodure koja
sadiii listu stvamih vrednosnih paia-
metara izvriava se tako Ho se prvo iz-
raiuna vrednost izraza, pa se potom iz-
tacunata vrednost prosit odgovaraiu-
to formalnom parametni. Nakon to-
ga se Izvise naredbe tela procedure.
Rezultati mocedure ne mogu se preko
vrednosnih parametara vratiti u pro-
gram idelu|u u jedoom smcni). Evo
jednog klasiCnog pnmen ktqi ilustnije
upotr^ vrednosnih parametara kao i
doseg identifikatora:
BEfilN
MtlTELM a, -y--,vl|
EM>|
Ako stami)ete prethodoi pn^ram
dobicete sleded ispis:
x-8 y-8
x-3 y-8
Naime, kada staitujne program, x i y.
ce imati vrednost 3. Kako je x vrednos-
ni parametar procedure a y rio-
balna celobrqna promenljiva za Inok
IMOcediire (potmiji, dakle, u njemu), to
ce vrednosti i x i y (jedn^ 3) triti sab-
rane sa 5 i dati prvi is|ris x— 8 y— 8.
Iza naredbe procedure u progiamu se
nalazi dnip naredba za ispis. Njenim
izvrienjem dobija se ispis x^3 y-8
jer je I vrednosni parametar proc^ure
tipis pa izlaskom iz procedure (x— 8
ne moie da ^ade* iz procedure) x po-
prima vrednost 3 definisanu u oktw
samog prograina.
Nakon izvrienia programs dcMce se is-
pis oMika:
x-8 y^B
x-8 y-8
PARAMETRI
PROCEDURALNII
FIMOISKI
F ormaini parameur u oba sluiaja je
proizvoijni identifikator, a snami je
ime procedure ill funkcije definisane u
piogramu. Nadn upoD^ biie jasniji
naton sledeceg primera. Recimo da
ielimo da napilemo proceduni k(^ bi
nalazila najvedi i najmanju vtedntst
funkdje je^e reaine promenljive na
odredenom intervala U tom sluiaju
mogli bi da u okvini procedure uvede-
mo funkdjski formaini parametar, jer
je odgiedno da pri svakoin pozivu pro-
cedure treba da poznajemo samu nin-
kdju. interval u kome ispitujemo i
cventualno tadiost rezultata. Tako bi
zaglavlje definisaii u i^iku:
raOCEDURE maxrain (FUNCTION
fiREAU a.b,e:REAL):
gde je f formaini funkdjski parametar,
a a.b,e su vrednosni for^ni paramet-
ri. Tada In ptotouni mogli pozvati
npr.sa:
maxmin (SIN,0,3.]4,lE-fi);
E ri tou bi umesto standardne ((mede-
Disane) funkdje SIN (sinus) mogli na-
vesti ime neke dnige funkdje koju bi u
fom riuto morali deklarisati u t^nhru
programa. Inaie. HlSOFT-ov PASCAL
premilac ne dozvoljava rad sa fun-
kcijsIdiD i proceduraliiim parametrima.
SVET KOMPJUTERA / DFCEMBAJIISS.
4]
MASINAC
ZA
C64
Pik Zoran Moioikski
U ovom nastavku kursa maSiaskog
jezika za c-64 obradicemo funkcije
za sabiranje, automatsko
umanjenje i uvecanje za Jedan.
Primetili ste da SVET
KOMPJUTERA vrio cesto
objavijuje POKEove za besmrtnost
O tome kako se oni pronalaze
pisacemo u jedaom od narednih
brojeva. Trazenje besmrtnosti
svodi se na pronalazenje funkcija
ko/e vam ob/aSaJavamo u ovom
nastavku. Zato, ako vas interesue
analizJran/e i izmena igara dobro
proucite tekst koji upravo sledl
~ ADC (Add Memory
to Accumulator with
Carry)
Ova funkcija predstavija sabiranje
dva osmobima (od 0 do 255) broja. Sa-
biranie se vrii na taj nafin se vred-
nosti akiimulatofa pridoda vrednost $a
neke memorijske lokacije, a rezultat sa
biranja nalazi se u akumulatoru. Vied-
nost sa meiDorijske lokacije koja se do-
daje akumulatoru motemo uzeb na vi-
se nacina u zavisnosti od adresiranja
koje koristimc. Na raspolaganju ima-
mo sledeca adresiranja koja su potpu-
no ista kao kod funkcija IDA pa ih za-
to neiemo posebno objaSnjavatj vec ce-
nto sanio navKti njihova imena i sin
taksu.
0 ovtq iinjenici morale vodid racu-
na kako bi vai maSinski profram fun-
kcionisao kako treba. Sada cemo vam
navesti jedan konkretan primer kako
bisie bolje shvatili primenu funkcije
ADC i Carry flaga. Potrebno je napisati
E rogram koji saoira dva Sesnaestobitna
roja (za razliku od Z80 mikropioceso-
ra 6510 nema nijednu operaciju sa Jes-
naestobitnim brojevima vec te operad-
je morate zamenjivad odredenim pio-
gramomj.
Neka su dad brojevi BRl i BR2 tako
§to je BRIL (m2i bajt) a BRlH (cnsi
bajt). Isto va^ i za dnigi broj. ■
10 CLC
20 LDA BRIL
30 ADC BR2L
40 ST A ZBRL
50 L1>A BRlH
60 AOC BR2H
se nalazi na nekoj memonjslmi lokaciji.
Kod ove funkcije posebno treba skie-
nuti paznju na Carry Bag. jer se njego-
va inverzna vrednost oduzima od vred-
Dosti akumulatora pri koiildenju fun-
kcije SBC. To znaCi da ako ielimo da
oduzmemo dva osmobitna broja pre-
thodoo moramo staviti jediniui u Car-
ry flag (SEC) ler je onda njegova invcr-
zna vrednost nula i tek tada cemo do-
biti ta£an rezultat oduzimanja. Vred-
nost sa memori^ke lokacije mohmo
uzimad na razlidte nadne u zavisnosti
koju vrstu adresiranja koristimo. Na
raspola^nju imamo iste vrste kao i
kod sabiranja a to su:
Kao $to se vidi na raspolaganju vam
nije adiesiranje uz pomtk ¥ indeks re-
gistra tako da o tome morate <.-oditi ra-
iuna pri pisanju programa. Dalje,
mozemo direktno umanjiti vrednost
koja se nalazi a X ili Y registru na sle-
deci n:
Treba napomenuii da ako vrednost 6
umanjimo za jedan dobijamo vrednost
255 (SFF). Sve tri funkcije utieu na fla-
gov? N i Z. Flag N ce biti setovan ako
je vrednost veca od 127 ($7F), a u sup-
rotonom njegot'a viednt^ ce biti jed-
naka null. Dalje, flag Z de bid setovan
u slucaju da je vrednost nula u svim os-
talim siuCajevima on je jednak nuli.
Funkcija suprotna ovoj je automat-
sko uveianje za jedan. Kao i kod uma-
njenja i ovde imamo na ra^Iaganju
tri funkcije. Moiemo uvecati za jednu
odredenu memorijsku lokaciju, X ili Y
reeistar
Pri sabiranju od posebnog znacaja je
Carry flag. Prvo, pri korikenju funkcije
ADC vrednosti koja se nalazi u akumu-
latoru dodaje se vrednost sa odredene
memorijske lokacije i tom zbini se do-
daje Cariy flag. Daije, ako sabtramo
dva osmobitna broja (od 0 do 255) re-
zultat ne mora bid osmobitni broj vec
se moze desiti da je on devetobitni (od
0 do 510). Postavlia se pitanje na koji
naiin se devetobitni broj smeSta u aku-
mulator koji je osmobitni, Odgovor na-
ovo pitanje nalazi se u Cany Gagu. Ka-
da je rezultat sabiranja osmobitni broj
Carry Gag je jednak nuli a ako je rezul-
tat devetobitni broj onda se deveti bit
smeka u C. Na ovaj na£in Carry Gag
postaje indikator o vrednosti zbira.
70 STA ZBRH
Pri sabiranju nizih bapa moral) smo
prvo da oiistimo Cany Gag a pri sabi
ranju viSih njegova vr^nost je bila oe-
ophodna kako bi rezultat sabiranja bio
taLan Pored sabiranja na raspola^nju
imamo i oduzimanje.
- SBC Subtract
Memory from
Accumulaor with
Borrow
Ova funkcija predstavija oduzimanje
dva osmobitna broja i to se od vrednos-
li akumulatora oduzima vrednost koja
Sada cemo pred na grupu funkcija
koja automatslo dodaje ili oduzima je-
dinicu. Na raspolaganju imamo ^
funkcija, tri za dodavanje jedinice i tri
za oduzimanje jedinic& One se koriste
u odnosu na memorijsku lokaciju, X re-
fistar i Y registar.
- DEC Decrement
Memoiy by one
Direktno umanjivanje vrednosti na
nekoj memorijskoj lokaciji za jedan. Pn
primeni ove rnnkeije na ra^iaganju
imamo £etiri vrste adresiranja:
Sa koje cemo mcinonjske lokacije
uvecati vrednost za jedan zavisi od ad-
resDOg moda kpji koristimo. Na raspo-
laganju imamo tetiri vrste adresiranja:
Kao i kod utnanjenja za jedan i ovde
se ne moze koristiti adresiranje uz po-
moC Y indeks registra. Pored ove fun-
kdje za automatsko uvecanje za jedan
postoje jo§ dve koje sluie za uvecanje X
ili Y indeks regi s tr a.
42
SVET KOMPJUTERA / DECEMBAS'gS
Da napomeoemo sledm Ako
iniamo broj 2S5 ($FF) i uvefamo ga za
ledan doUtano btoj 0 (SOO). Utica)
(nih funkcija na flagm je potpuno isti
kao i funicd)a za lunanjenje. Utitu na
N i Z flag oa sl«ied na&n. N - 1 ako )e
bro) ved od 127 ($7F) u suprotncHn je
N<bO. Z»1 ako je bro) joiak nuli u
supfotnom Z b 0.
Funkdjevezanezaradsa
stekom
Stek oieroonju motete shvatiti kao
iaiier u koji se stavijaju rneci. jer ima
lednu veoma vaznu o^inu. Broj koji
uzimate sa $tek> je u^navo onaj koji ste
poslednji stavili. Pri ladu sa stek me-
tnorijom oni dnjetiicu aalno morate
icnati na umu. Daije, stek memorija se
oalazi od adrese 256 ($0100) do adrese
511 (SOIFF). Pored toga $lo u stek me-
moriju mokete staviti rrednost $a odre-
dene tnemorijske lokadje kako biste je
sadivali ona ima joS jednu veoma
vainu funkciju. Pri korikenju naretflx
]SR (skcdc na potprogiam) adresa po-
vratka mora bid ni^ sadivana. F^)e-
na vrednost se nalazi upravo u stek
memoriji. Zbog tc^ morate vodid ra-
£una da pte naila^ oa naredbu RTS
bco) vrednosti koji je stavijen na stek
bude jednak broj vrednosti koji je met
sa steka. U protivnotn adresa povratlu
ac£e bid dobra i program nece raditi.
Mnoge softverske flrme koriste ovu
osobinu steka i nH>2ete nai£i na progra-
me u kojima nema flinkcija pWP i ^
Za sluiaj da je potrebno da program
skod na neku adreu jednostavno stavi-
le niii i viii bajt oa stek a nakon top
naredbu RTS. Na ovaj naCin $dte se
progiami od analize.
• PHA Stavljanje vrednosd akumulato-
ra na stek memoriju.
• nip Stavljanje vrednosti Status regis-
tra na side
• FLA Uzimanje vrednosti sa steka i
stavljante u akumulator.
•PLP Uzimanje vrednosd sa steka i
stavljanfc u status registar.
• TSX X re^star uriim vrednost ukaza-
teija steka. Ukazatelj steka je vrednost
koja ozna&iva koji broj po ^u stavija-
mo ili uzimamo sa steka.
• TXS Ukazatelj steka uzima vrednost
X registia. Kao ito vam je poznato ako
ielimo da uzmemo brtq sa steka to ce
bid upravo onaj koji smo poslednji SU-
vilL Ako to ne^o onda moiemo pro-
menid vrednost ukazatelja steka i uzed
neki dnigi broj. Savetujemo vam da u
poietku ovu ^keiju ne koristite jer
vam je za njeno uspeino korilcenje po-
trebno dosta iskustva.
SKOUH
MCA
K ao $to je poznato, VIC II £ip
podrzava pomeranje ekrana. tzv.
^krolovanje* i u horizontalnom i
j vertikalnom praveu. Na taj na-
iin dtav ekran se pomera za po j^n
piksel gore, dole, levo ill desno. Veliki
deo po^ obavija ovaj dp ah se ..dtro-
iovanje' moca zaista iz^ti pomodi
programa na malinskom jeziku. Da ne
biste pamtili registre koji se koriste za
.skrolovanje*. malinske rutine koje po-
merajn dtav ekran i druge podatke bez
kojih je nemoguce napisati takav pro-
gram. pomaU vam Simon's. Pomodi
samo cetiri naredbevH^te je pomera-
ti ekran u sva Cetiri ;»3vca. Naredba za
pomeranje uJevo zadalog polja je
LEFT. Potpuna sintaksa ove naredbe
je: LEFTa yj[.h,d. Paiametri inuju sle-
deca znaCenja: a moze Ind ili B ili W.
Ako je a - B pomeranje se vrli tako Ito
se prvi red sieva gubi, a ako je a^W
pomera se u krug, prvi red sieva posca-
je zadnji i ceo sadiiaj ekrana je
sacuvan pa je to neki oblik totaeije. Os-
tala Cetiri parametra odreduju velidnu
polja koje pomeramo. Koordinate got-
njegievogi^a pcrfjasuxiy.sdmitox
oznaCava kolonu I more bid od • do 39
a y oznaCava red i uzima vrednosd od
9 do 24. Visina polja je odredena pare-
metrom h dok d ocMuje Srinu. Na-
ravDo, moramo paad da y-f h ostane
manje od 25 a x-f d manje od 49. Osta-
le tri naredbe imaju ista znaCenja i
vrednosti parameiara i glare:
RlGHTa y, x. h, d za pomeranje
udesno
UPa y. X. h, d za pomeranje nagore
DOWI^ y. X. h, d za pomeranje nad-
oie.
Evo jednog primera za koriicenje ovih
naiedbi.
II PRINT CHRS (147)
29F0RX-1T0 39
3«y-ibrr(iisiN(x/F^)) + 12
4IPRINTAT(X,Y) jC
51 NEXT
61 LEFTW .1,1,21,25; RIGHTW
I.2I.2I.25
71 GO TO 61
Dobicemo sinusoidu koja re deli lu
pola i delovi kreCu na sup^e slrane.
Ako umesto W stavimo B u liniju 61 si-
nusoida ce re razmicati dok ne ilCezne
a mi Cemo doted Cist ekran. Ako izme-
du neke od ovih rerervisanili red (UP.
DOWN, LEFT I RIGHT) i parametra a
otkucamo Uanko, javiCe nam sintak-
snu greCku.
Pik Nalaia MarinkoviC
Korisno je kontrolisanje ulaznih pod-
ataka koje program koristi. Da re pod-
sedfflo: pomoCu DATA naredbe Cuva-
mo informadje u okvini programa a
zadm ib pro^am pomocu READ na-
radbe sukcesivno ,ata'. Sve ove nared-
be tredrajD se kao nepreiddna lista ko-
|u je moguCe Citati sieva nadesno, od ti-
nije sa najniiim brojem do one sa naj-
viiim.. Basic raspolak naredbom RES-
TORE koja interni pokazivaC na siede-
Cu konstantu daloteke postavija na
ppm koDstaotu datoteke programa. U
Simon's basicu posttei proitrenje ove
naredbe. Sintaksa je^ed^: RESET li-
nija. Parametar linija pmistavlja broj
programske linije u kojoj je DATA na-
redba iz koje ielimo da .Citamo* poda-
tak. Pri koriSCenju ove naredlre poielj-
no je da re proCitaju svi pour^ni po^-
d iz reda kc^i .re$etu)emo' jer re more
desiti da taim Citamo samo ptvi poda-
tak iz svake .jesetovane’ linije. Narav-
no, potreteio je zato osmiUjeno unosid
podatke na naCin lu^ Ce omogudti naj-
eflkasnije korikenje ove naredbe. Naj-
jednostavnija primena je da sve podai-
ke iste viste kucamo jedne iza drugih i
da ih odjednom proCitamo, i tako za
svaku vistu podataka. Na primer:
II PRINT .OTKUCAJ-
21 PRINT .I-ZA KNJIGE KOJE DUGU-
JEM*
31 PRINT .2-ZA KNJIGE KOJE Ml DU-
GUJU*
41 PRINT J-ZA KNJIGE KOJE HOCU
DA KUPIM-
51 IMPITT W
61 IF NOT (W-10RW-20RW-3)
THENII
7IIFW-ITHEN RESET 210
8IIFW-2THEN RESET 211
taster otkucati
fl F
f2 SHIFTIFl
D F3
14 SHIH I F3
B FS
f6 SHIFT I FS
f7 F7
» SHIFT I F7
91 IF W -3 THEN RESET 221
IN F0R1-1T03
IllREAO K8: PRINT KS
121 NEicr
131 CO TO II
2N DATA GROBNICA, CALEB, SU-
KOVNICA
211 DATA S.AL4, PESMA. ROB
221 DATA DERVlS. TVRDAVA, TIM
Na ovaj naCin jednostavno Cemo dobiti
zeljeni spisak. Postoji i naredba
omogucava da se unoienje znakova sa
tastatuie o^aniCi samo na odgovaraju-
Ci skup znakova i da re takode ognniCi
brq unedh znakova. Oblik ove nared-
be je: FETCH jiiz", d, V gde parametn
imaju sledeCe znaCenjc: nlz odreduje
koji re zoalrovi mogu uneti, d je brtq
koji date maisinialnu duiinu znakov-
nog po^tka i v je promenljiva odgm-
raju^ tipa kt^ re docteijuie uned
podatak. Ako re kao niz javi .CLR/HO-
ME* do^eni znakovj sn same velika
slova {CHR$(65) do CHRS(90)). a ako
stavimo .CURSOR DOWN* dopuReni
su bfoj^ i neki specijalni znad
(CHR$(32) do CHR$(64)) i ako je niz
.CURSOR RIGHT* prihvatice sva slo-
va. Posle unolenja podataka potrebtw
je otkucati RETURN, naravno. Jol je
moguCe da re unoienje ograitici na od-
redm znakove u taj naCin ito re na
mesto niza unesu dozvoljeni znaci. Na
primer:
II HUNT JtEUTE U DA NASTAVITE
(DA lU NE)r
21 FETCH .DANE', 2.Q$
31 IF Q$-J4E* THEN PRINT
JCRAJ': END
41 PRINT JlASTAVAK*
OCigledno je da ova naredba more
korisno da re upotrebi kod nekih ns-
luinih programa. Nonnalno, moguce
je koristiti osam funkcionalnih tastera.
U Simoo’s-u nam je iesnaest funkdo-
nalnih tastera na raspolaganju za defi-
nisanje i korikeme.
Qster otkucati
f9 iPl
fll i SHIFT I Fl
fll iF3
fl2 iSHIFTIF3
f]3 iFS
fl4 iSHlFTTFS
fl5 iF7
fl6 iSHIFTIF?
SVET KOMPHTTERA ' DECEMBAR'85.
43
ikaUm
IspiiWai^ ko^ je Etmkcioiatna diriu
ptiiisauu vrio ft testo kad mutph iga-
ra yi progtama u kojinut se (ffoces u za-
vissosti od toga gr^ U Simon's-u te
u Id losisti funkdja INKEY, bez para-
meta». Rezultat ove funkdie je bic^
funkoonalnog taateia kc^ je pritisout
(od 1 do If) ili nula ako niiedaii od njih
Dije priiSDut. Na prinier:
II A - INKEY
2IONAGOSUBIM.2N
31 GO TO 10
IN PRINT .KO JE PRinSNUT FI*;
RETURN
2N PRINT ,BK) JE PRITISNUT iS*:
RETURN
Kao cezuhat bia oditamisma odgova-
nju^ poruka sve dok je pcitisnui le-
dan od taatera.
Listaaje prograou radi ispravid ili
konCTote Cesb> je oapotaD posao. U Si-
mon’s-u postoje oaredbe koje to olak-
Savaju. Nareifiu koja iati&e sve oaiedK
^mm's-a na taj aa£in Ro one [Hi lista-
^ postaju ispisam ioverzno je OPTI-
(W 19. Svaki dni^ hioj kop stedi iza
ove mervisane rc(i OPTION Hktjuiia
ovo oaredbu.
AkD idimo da oam se |m Ibtaoju
prograiQ na ekranu nalazi samo odre-
deni bfoj proeranuidh redova i da ne
promiiu oaiko brzo kako oiH^
nuKcmo da upotiebiino naredbu PA-
GE iL Panoetar ne uzima celobn^ne
vrednosti izottlu nale i dvadeset £etih
a na ekianu te se pri listanju kao jei^
stnnica. tedoio, pc^ti n + 1 linija.
Sada se od nas otekalje pritisak na RE-
TURN diiini da bi se listala dedeca
stranica. Prelazak na standardni nafio
Ustanja vdk se sa PAGE 9.
U stedecem bropi btfe red o kon$£e-
npi SimoR's-a u radu sa spotjnini ure-
ite|ima.
EKRANBEZ
TAP
video memoriia (bez atributa) zauuma
inenwiljsiR lokacije od adrese 19394
do adicse 22529- Vt& Mi znadijiuji baj-
tovi tih adieu su; 19394/256 *>64 i
22529/^6 « 88. U-biiiarnoi form to iz-
gl^ ovako:
64-01000000
65 - 01000001
66-01000010
97-01010111
Uo£avamo da su tri kiajiqa leva bita
uvek 010. U (Oku udtavaoia ^ike sa
trakx ptimedije se da se aoiese puue
tieva na desno, koloou po kotoou. Nizi
lajt adrese nos informadje o broju ko-
low. Kako se koorduate kolou kcecu
u opsegu brojeva 0-31, «) je za njibov
u[RS potrebno svega 5 bita. Podsetimo
se da Movi imaju slede£e tekine:
bit: 7 6 5 4 3 2 1 0
Mina: 128 64 32 16 9 4 2 1
SPEORUNV
21-10101. Kowdioau teda ft:
17-10001 i 1^ 6emo radiiti na 2-f3
bita koja upisujemo o viS i oiii b^
te^ektivoo. Slika 2 pakaznje kako je
sve to j«loostaviio:
OIQ/IOAIOO // 001/10101
vi$i bajt // nizi bajt si. 2.
Adresa je. dakle: vi-
$MS6 -f nizi - 90*256 -t- 53 - 2IK33.
maloraCuna
Mi smo lako izniuoali adresu. Sada
airta isti postupak da otqasnimo tadi-
naru. Izradina^ adresu gomje Gnije
karaktera i smesriiao je o sistemsku
promenljivu DF CC (2^). odnosno
undimo ooo ito i IWM pode svake
MNT oaredbe. Ulazi u pmgr^ bice
sleded: 6-ied, C-kokw. a iztazce
tail HL kqi sadid adresu kop'se odno-
viftBArr i«a Mar
KaeMiBM nda fS-ZS)
Da na u^d veotna
kompUkovana
organixacifa
Spectrumove video
memorife nije oereSiv
problem za veStog
pn^ramera pok^aie
sledeia razmatraoja.
File AMondar Radonsovik
mo podatak o redo. UjHSiqemo ^
LD i udvajamo tri pieoitaia b(&
A-17 : 0001 0Q01
AND7: OO0flQlll
A-1 :0000 0001
Od znaiaia su desra bilovi 001. Medu-
tim, oni se u aikem bajtu adrese naiaze
9 lew stiaM, a kod nas su » desne.
NiSta zato, rotiracemo akiunulatot 3
puta udesoo.
A-I:0000 0l)01
RRCA : 1000 0000
RRCA : 0100 0000
RRCA ; 0010 0000
Koloau upisujeiDo u [neostalih 5 des-
nih bita nike adiese.
A-32 : 0010 0000
C- 21: 0001 0101
ADDA.C: A- 32-1-21 -53
Tuu je zaviieiu i konstrukcija nikeg
bajta. Ost^ same da se upie u L regia-
tar i da. se sisteinska pr«Deo^va
CC D^wni aadenom adtesom. Kom-
pletan program iz^eda ovako;
LDA,B
•AND 249
ADDA64
LDliA
LDAB
AND 7
RRCA
RRCA
RRCA
AE©AC
LDUA
LD (23684), HL
RET
Na did 1 pokazano je na nakio ad-
lesa diS[M^ nosi inrofmadju o ko«di-
o^ma neke takke.
Pisacemo programe koji izrakunavi^u
adresu taklx na ouovu ojenih koordi-
nata. Pro^ami ce se rukovoditi nave-
deoom ioDom i zato protdizno deta^-
nije diku 1.
Eknut je podeljen na 24 reda (0-23) sa
po 32 koICKW. Svaki red, odnosio jedna
uiakter pozicija u i^u. sasuji se od
9 bajtova poredi^ jedu ispod dnigoi,
Gomji je nulti, i^ njega je prvL ltd.
Da stvar buck jasnija. podsettmo se na-
kina na koji x deSnik UDG. Sa dike
X vi^ da tri desoa bita vikeg bajta ad-
lex nox informaciju o pok^u takfce
u akviru karaktera. bez aban na njeno
mesto a dcviru ekrana. Kooniin^ re-
da karaktera je ne^odnije i^na i
obuhvata tri leva bita nizeg bajta i dva
sredikaja bita vikg. Kada dtamo adie-
» u binamoj Wii ovih 5 bita
mowno smatrati za ledan .skrakeni*
bajt sa sopstvenim tezinama. Koordiru
ta kidooe upisuje x u 5 desnib bita
nizeg b^ adrex. Radi primera uzmi
mo karakter kija je koonMnata 17,21.
Tri leva tnta vi^ adrese sa uvek
010, a S desnih bita nik^ bajta adrex
nox podatak a kocvdinatu kolone:
si na zadate koocdmate. KcHistrui&iiio
prvo fid bi^ adrex. Neka su koordi-
naie 17,21, odnoeno B-I7 iC— 21.
Pivo upisujeiDO sadrzaj legistra B a
akumulMor i resetujeiK) tri desna birii
pokto X radi 0 nultocn ba]tu kaiakten
(pogle^sl. 1,).
LDA,B
A- 17 : 0001 0001
AND 248: nil 10000
A-16; 0001 0000
Tri leva bita adiex su uvek 010. Upid-
mo ih.
A-16 : 0001 0000
AW)A64.0100 0000
A-80:010i'OoOO
Na kraju, instnikdja LD H,A u H legis-
tar upi^ vid bajt adrex. Kondinata
reda je 10 001 - 17 i priroecujeroo ka-
ko su x leva dva bita ukiopila u vid
bi^ ac^. Izrakunavamo i nizi bajt
adrex. Gkd^ud diku 1. kom|rietira)-
TiSiurr
Da nismo poznavali stnrkturu adrex
morali tHsmo x baviti progmmtaiqem
slozenijib algebai^fa izrakunavac^a.
OATRlBUnMA
Atriburi X naiaze na adresama 22S29
do 23296- Inu ib 768 i idu j^n za dni-
gim. l4ieiiio program kc^ na osbovu
zadatih koordinata B-i^ C-kolo-
na nalazi adresu atribota i smekta je u
HL par. Akumulator, atira, pRuzima
sadiiaj nadene adrex. Dakle, pitaDO
rutinu koja iina istu funkciju Imo ATTR
|x,y). Pre svega par napcHn^ ViS bag-
tovi adresa atribut fajla krecu x od N
do 90. Kakoje768/2M-3. toznakida
X menjaju samo dva desna bita.
89 01011 000
99 : 01011 001
90 : 01011 010
Adresa atribun kematrid je imdstavije-
na na slki 3.
NitiBArr
44
SVET KOMPJUTEKA / DECEMBAJt^.
FonDinimo aiH ba)t adrese za B— 17
(red) i C>28 (kolona). Konstnuȣe-
mo prvo tri leva bita za red.
LDA,B
A-17 : 0001 0001
AND7:00000111
A- 1:0000 0001
PremesdiDo Ntove sa desnog na levi
kraj tajta.
RRCA : 1000 0000
RRCA : OlOO 0000
RKCA ; 0010 0000
A-32
U preostalih 5 bajtcfva sabiranjem jednos-
tavno upisuiemo kdonu: ADD A,C :
32 + 28 - 60. Insmikcija LO UA u L
registar stavlja nizi bajt adrese. Ra£u-
namo viS bajt adrese. Oo se sastoji od
konstantoog deta od 6 bita:
OlOllO i 2 bita koja sa jc^ rri tz nizeg
bajta adrese tine podatak za red.
LDA,B
A-17 : 0001 0001
Napnvinio mcsto za upis konstantnih
6 bita i uF^mo ih.
SRA A : 0000 1000
SRA A: 0000 0100
SRA A: 0000 0010
ADD A,88 : 2 + 88 - 90
A-90:0101 1010
Na kraju H pituzima viii bajt adrese a
akumulator ajeo sadiiaj. Ceo program
dat je na sledei^ Mngu:
U)A.B
AND 7
RRCA
RRCA
RRCA
ADD A.C
LDI,A
LDA,B
SRA A
SRA A
SRA A
ADD A.88
ID HA
LDA(HL)
RET
Anaiizirajte sami pnxram kt^i konver-
tuje bajt adrese disjd^ u bajt adrese
atributa.
LDE,L
LDA,H
RRCA
RRCA
RRCA
AND3.
OR 88
LDDA
RET
ADRESAPDSELA
TEHNODATA
A 0 P, SOFTWARE, OBUKA, IZNAJMUIVANJE MASIN-
SKOG VREMENA
Dolazimo do oooga Ito se nalazi u os-
novi PLOT nitint Na osnovu koordi-
□ate taike potrebno je na£i ojeDu adre-
su u video memoriji i bit kojim ie ona
predstavijena. Za cazliku od uobi£aje-
nog kooi^namog sistema usvoji^o
da se ta£ka (0.0) tulazi u gon^ le-
vom u^u ekiana. To re nam on^citi
crtanje po celom ekranu kao i 1ai&
traienje adrese ta£ke u vidw memoriji.
(Uiordinata x uzima vrednosti iz opse-
|a 0-255, a y iz opsega 0-191.
inSemo program k^i oa osoovu bn^ u
registrima B - x i C - y izraiuoava ad-
resu taike. Neka su kpocdinate: C - 9 1
B - 10. Gledajud opet sliku 1 priiiKcu-
jemo da se X koordinaia mora svesti na
opseg od 0 do 31. To se postize delje-
Djem sa 8. U nakm primeru 10/8 - 1, a
ostatak je 2. Znaci taOka se nalazi u
ptvoj kotoni plus dva bita udesno. Ra-
(unar 6e taj podatak pronad u samoj x
koordinati.
LDA,B
A -10 : 0000 1010
AND 7 : 0000 0111
A- 2 : 0000 0010
Tacka se nalazi na (7-2) bitu. Odudma-
nje je uradeno zato $to se ta£ke broie
sleva udesno. a bitovi zdesna ulevo. Sti-
ka 4 ilustruje prethodni primer.
- komplet programa iz oblasti
grat^narslva (SAP,
STRESS i dr.)
- Project
- dBase III
- Lotus 123
- Wordstar 3.4
- Multirrete
- Dis^y writer
- Data star
- Cvdbox
- Sideway
- PC paint
- PC-PG
- Autocad 20
HARDWARE:
IBM PC XT sa 640 kB memorije. 10
mB
harddisc. AST-Six Pac. Epson FX-80
mogucnost unosa podataka preko
termlnaia
modemske veze
DOS 3.1
CP/M 86
Basic compiierV 1.0
Fortran compiler V 3.2
Pascal compiler
Turbo Pascid compiler
Cobol compiler
Macro Assembler compiler
PC Talk 3
Norton Utilites
C & A tehnodata. samostalna radnja za automatsku obradu podafaka i
izradu programa za radunare.
Dijd. ing Ljubomir Bulat. 11040 Beograd, Palackova 4
lelefon 011/667-687
OKONVEKZni
RLCA
OR 64
LDDA
Adrese )e mogure raSunati i na neki
drug! naCia. Bitno je da se dobiju bajto-
vj opisane strukture.
0 1 1 1 2
3
4
5
6
7
8
3
12
13
14
15
,7 6 5 43210)
Da bi se skratilo vreme izvriavanja
programa pristupa se pretvaraoju adre-
se atributa u admu video memorije ili
obmuto. Koristi se Snjenica da su nib
bajtbvi, za iste koordinate. jednald. Ne-
ka je data adresa atributa u HL pare.
Raiunamo adresu displeja i smenamo
je u DE. Neka je HL na primer 22784.
Vib bajt ove adrese je 22784/256-89.
Trabmo vi§i bajt adi^ displeja.
LDA,H
A-S9:0101 1001
AND 3 : 0000 0011
A- 1:0000 0001
Izdvojili smo dva bita k(^ nose koordi-
natu reda. Ona se u adr^ atributa na-
laze na desnom kraju bajta. U adresi
displeja ona su u srdioi, pa ib tamo
treba i pomeriti.
RLCA : 0000 0010
RLCA : 0000 0100
RLCA : 0000 1000
Setujemo 6-ti bit dobijenog bajta sa OR
64 (M - 0100 0000) j adrra je nadena.
Evo i celog listinga.
LDE4-
LDA.H
AND 3
RLCA
RLCA
Da bi se ujHsala u lajt sa slike 1, y ko- IspiSmo program koji rafuna adresu.
ordinata se deli na dira dela. Da bi se y Ra^n za vib bajt:
svtlo na 01^ redova (0-23) potrebno CD A,C
ga je podeliti sa 8 (pi^ karakter ima AND 192
visinu od 8 ta£aka) i taj broj upisati u
odgovarajuce bilove. Ostat^ deljeoja
odnosi se na udaljenje ta^ od vrha
kanktera i upisuje se u desna tri bita
viieg bajta. U na^ primeru y/8 - 1 i
onatak je 1. Znab. taika se nalazi u
RRA
SCF
RRA
RRCA
XORC
AND 248
BtWvi
gram ispisad u binarnoj form! onako
kako je to unideno u prethodnim pri-
merima. Uoiite koji su bitovi maskira-
ni i na koji oatin je setovan 6-ti bit
Evo i programa za ra^un nizeg bajta
adrese:
rlS
XOR C
AND 199
RAZVOI
Navedene retine mogu se koristiti za
razvc^ nX)T i DRAW kao i potprogra-
ma za PRlhTT. Gledajua date listinge
postaje malo jasnije za$to su se kon-
struktori Spectnima odiubli na malo
neobiCniju orpnizaciju video memori-
je. Sa staoovito obiine algebre navede-
na izraiunavanja bi bila mix^ kom-
ptikovanija. Na ovaj naHn do lezultata
se dolazi samo posie par manipulaaja
sabitovima.
SVET KOMPJUTERA / DECEMBARSS.
45
Piie Jovan Puzovic
nia D kompiutenma koji
P obavijaju vi$e posiova istcrv-
remeno mogla bi da poine
sa nekim mocnim IBM-om
ili Packard-om. samo kad
bi ko^taii par stotina liiljada
doiara manje. Po§to to nije
sluuj, moracemo da se za-
dovoljimo i mikrokompju-
tenma, za ko|e jo$ uvek
mozemo da skupimo novae i da ih ku-
pimo. Ruku na sree, svs teze i teze.
Izvodenje viSe programa isfovreme-
no. poznato )0§ i kao MULTI-TAS-
KING. ipak je karakteristika velikih i
skupih caiunara. Veca eFikasnost raCu-
nara postile se tako da on istovremeno
opsluzuie ri$e korisnika. Jedan koris-.
nik ne zoa ^a rade ostali i, u principu,
ne zna da li uop§te neko radi osim
njega. To ie idealan sluiaj, u praksi se
mole primetiti usporeno reagovanje
sistema kada broj korisnika raste.
Nije daleko od pameti da procesor-
ska jedinica ne mote da obavlja dva
posla istovremeno. Privid da kompju-
tei izvriava dva pro^amapostiie se ta-
ko da raiunar malo radi jedan pro-
gram. maio drugi. Koliko ce vretnena
bid dodeljeno jednom, a koliko dru-
gom zavisi od prioriteta svakc^ progra-
ma, tainije reieno od prioriteta koji
korisnik zahteva.
Ovakav nacin rada bi se mogao pri-
meniti i na mikrokompjuterima, ali |e
potpuno besmislen iz viie lazloga. Prri
je da na jednom raCunaru ne mote is-
tovremeno raditi vi$e Ikjdi (jedna tasta-
rura, jeoan raonitor-televizor). ako ra-
di samo jedan korisnik, onda on nema
potrebe da istovremeno izvrSava viJe
programa. Drugi razlog |e brzina rada:
velilu raiunar je za par redova veliiina
biii, pa se kod nje^ usporeno izvrSa-
vanje programa moie tolerisati - kod
miliokompjutera to vrio cesto vodi ve-
likom cekanju i nekonformnom radu.
Tredi razlog je u tome $to bi programi
trebalo da budu prilagodeni takvom ra-
du, jer bi svaki imao svoj prozor za iz-
lazne rezultate koji bi predstavljao sa-
mo deo ekrana, pa bi izlazni rezultati
na ekranu monitora cesto bili vrlo kon-
fuzno rasporedeni. Da ne spominjemo
probleme koji bi se javili ako dva ili vi-
k programa koji se izvrkvaju koristedi
Stampad kao iziaznu jedinicu.
Tu bi prici'o mikrokompiuterima i
MULTl-TASKlNG-u bio kraj samo da
nije jedne stvari; skoro svi Imcni kom-
piuteri koriste MULTI-TASKING za
svoj normalan rad. Doduk. red je o ne-
Sto dnikcijem, konceplu: umesto istov-
vremene obrade nekoliko korisnidJdh
programa i viSim ptogramskim jezici-
ma (BASIC, PASCAL,,), izvrSava se je-
dan korisnidki, i jedan (ili nekolilm)
maSinskih potprograma na nivou ope-
rativnog sistema. Kod GALAKSIJE ova)
matinsla program erta siiku na ekranu
televizora, kod SPECTRUM-a provera-
va koje je dugme na tastaturi pritisnu-
to. !zvrkvao)e ovih programa podinje
kada hardware u radunaru zahteva
prekid obrade BASIC programa (tadni-
je: preldd rada BASIC interpreiera), i
servisiranje rutine za prekid. Pomenuti
radunari generitu zahtev za prekid 50
puta u sekundi.
AMSTRAD, koji predstavija skoro
sam vrh osmobitnih madina, ima vik
rutina koje se izvikvaju po pnjemu za-
hteva za prekid. Pored togia. korisnik
ima moguenost da vrlo lako doda svoje
rutine. U ovom lekstu razmotridemo
nadin na koji se to moze uraditl.
Pre svega, treba znati da AMSTRAD
generik zahtev za preldd puta u
sekundi. Po prihvatanju zahteva za pre-
kid, cadunar ovaj 4lavni* pcekid podeli
na nekoliko klasa, tako da ostatak pro-
To su: ^ ^
- Fast Ticker interrupt, m puu u
moze koristiti.
- Sound Generation Interrupt, 100
puta u sekundi, brine o muzickom ci-
pu. (Kod AMSTRAD-a envelopa se
kontrolik software ski). Nije predvi-
den za korisnicku upotrebu.
- Frame Ryback interrupt, 50 puta u
sekundi (Evropa). 6i0 puta u sekundi
(Amerika), nastaje kada elektronsid
miaz prestane da pravi siiku na ekranu
monitora. Tada se moze manipulisati
sa video memorijom i bojama, a da to
ne bude vidijivo na ekranu monitora.
T Ticker interrupt, SO puta u sekundi.
ocitava tastaturu.
- System Clock, 300 puta u sekundi,
sluii za precizno raerenje vremena. Ni-
je predviden za korisnidcu upotrebu.
Rutine koje servisiraju prekid. mora-
]U bid 5to krace, jer za veeme njihove
obrade procesor Z80 ne moze primab
nove zahteve ako do njih dode. Zb<^ te
potrebe za maksimalnim skracivanjem
vremena pri kojem je prekid zabranjen,
pritagava se siedecem reknju; rubne
za prddd samo signalik da je do preki-
da do^o, a daija obrada obavlja se kas
nije (kada je prekid ponovo dozvoljen).
Slikovito reieno, rutine za servisiranje
prekida signalik da se .nesto desilo'
(dc^adaj), a ostatak sistema taj dogadaj
uzme u razroatranje kada na njega do-
de red.
Takvim nacinom, jedna hardware-
ska pojava (prekid interrupt), transfoi-
miSe se u njen software-ski ekvivalent
Idogadaj - event). Dogadaji se dele u tri
klase, zavisno od toga koliko brzo'ih
treba obraditi.
- Express Asynchronous Event -
predstavija Izuzetak od gore navedenc^
pravila za dogadaje, jer se izvrfava od-
mah, za vreme dok je prekid zabranjen.
Rubna ko)a servisira ovaj dogadaj tre-
ba biti ^0 kiaca.
- Normal Asynchronous Event - do-
gadaj koji se (^raduje odmah po za-
vrSetku rutine za obradu prekida. Pre-
kid |e ponovo dozvoljen. i rubna moK
biti dugaika po potrebi.
- Synchronous Event - ovi dogadaji
se stavijaju na listu Fekanja. i izvrSavaju
se kada BASIC interpreter zavrSi <Ara-
du tekuce komande.
Kod .AMSTRAD-a bez spolja5n)ih
hardware-skih dodataka, kao izvor za
generisanje dogadaja mogu sluzib sa-
mo intemi premdi. Piema tome kakav
prekid se korisb kao izvor dogadaja,
razlikujemo:
- Fast Ticker Events
- Ticker Events
- Frame Ryback Events
Svaki od ovih dogadaja mofe bib
sinhroni ili asinhroni, normalni ili ek-
spres.
Koristeci rubne iz ROM-a, jednos-
tavno se moze izvrsib inieijalizaeija ne-
kog od ovih dogadaja. Rezultat je slede-
ii; za vreme izvrSavanja BASIC prt^-
ma, naSa rubna (koja je potpuno tran-
sparentna za BASIC), more tesbrab ne-
Im speciftinu kombinaeiju tastera, i u
zavisDosb od toga da ii su tasteri pritis-
nub ili ne, preduzeb neku akdju. Drugi
slucaj biU bi rutina za baferovanje pod-
ataka koje treba posiab printeru.Ruti-
na bi pioveravala da li je buffer pra-
zan, pa ako nije. slala bi odgovarajud
podatak preko Centronics porta u pri-
nnter.
Kao primer za koriScenje MULTI-
TASKING-a na AMSTRAD-u, naveJie-
mo program objavijen u martovskom
broju AMSTRAD USER-a, a koji sluzi
za kopiranje sadriaja ekrana na pri-
nter. Program staino proverava da li su
pribsnute bpke CTRL i COPY (ta kom-
binaeija inace se ne korisb pri normal-
nom radu), pa ako jesu, onda kopira
sadriaj ekm an aprintor. U toku kopi-
ranja proverava se tipka SHIFT, kao
signal da se daiji rad obustavi.
Prednost ovc® programa je to Jto se
moie korisbti i u igrama pisanim u ma-
linskom kodu. Potrebno je samo paziti
da se ne preklope memorijski prostori
jednog i drugog programa. Drug! usiov
je da prekid bude dozvoljen. Tada na
printeni mozemo dobib kopije nekih
zanimljivih ekrana, ili dokazati da smo
stigli do kraia igre.
Program se sastoji iz tri dela: prvj
deo )e relokaloc, koji duii za relocira-
nje programa, tako da se moze uCitab u
proizvoljan deo memonje. Naim rada
je objaJnjen u aprilskom broju nakg
iasopisa.
Drugi deo je zaduien za imci)a!izaci-
ju rubne za obradu dogadaja. U kon-
kretnom slucaju radi se o Frame Ry-
back dogadaju, koji se incijalizuje ruti-
nom KL NEW FRAME FLY na adresi
BC07 beksadecimalno. Ulazni podaci
za ovu rubnu su:
HL - adresa bloka koji korisb opera-
bvni sistem (9 bajta)
DE - adresa rubne za obradu doga-
daja
C - ROM select adresa
U registni B nalaze se podad
koji odr^uju vntu dogadaja, i
to:
BIT 0 - setovan ako je adresa
rubne u RAM-u.
BIT 1-4 - ako )e dogadaj sinhroni,
46
SVET KOMPIUTERA / DECEMBAR’85.
BIT 6 - setovan ako je ekspres
dogatoj).
BIT 7 - setovan ako je asinhrom
dopdaj.
Treii deo iini nitina kt^ proverava
pogodou kombinadju tuteia, i kopira
ek^ oa Itampai.
Uku|na duiioa prognina je 321 bajt,
I oajbolji naCin za stattovanje pro-
grama jeste da napnvite sledeci BASIC
program
1C MEMORY HlMEM-321
20 HM - HIMEM + 1
30 LOAD ^RDUMP. BIN’, HM:
CLOSEIN
WCALLHM
SO NEW
Ovaj deo snimiie pod imenom
SCRDUMP. BAS a odmah iza njega
soitnite.i ma^nski kod pod imenom
SCRDUMP. BIN,
Kotiaiici k^ raspolahj razvojnim
patooffl DEVPACK. mogu ma&nski
deo uneti sa listinga 1, asemblovati i
siimiti komaodom 0„SCR0UMP.BIN.
Za onft koji oemaju ove prtframe. dat
je HEX DUMP promm prilagoden
EPSON printerima, duiine 336 bajta.
Izvomi tekst dat je za DMFl printer.
VEfiZIJA ZA EPSON PRINTERE
21
El
E9
22
38
88
F7
E8
21
■3F
«1
19
4E
23
46
79
80
26
IS
E9
61
69
19
E9
4E
23
46
68
69
19
44
40
El
71
25
78
El
23
18
E4
21
49
81
86
61
•E
18
11
2F
••
CD
D7
BC
C9
C5
D5
E5
F9
3E
89
CD
IE
88
26
BA
3E
17
CD
IE
BB
28
83
CD
59
18
Fl
El
01
Cl
C9
fl
88
88
88
88
88
88
88
68
10
18
88
88
88
88
88
DD
21
52
18
DD
36
11
88
DD
36
82
88
OD
36
83
98
00
36
14
tl
DD
36
IS
88
DO
36
81
88
3E
18
CD
26
BD
3E
41
CD
28
BD
3E
86
CD
28
BD
CD
2E
BD
38
FB
3E
16
CD
28
80
3E
48
CD
28
BD
3E
48
CO
28
80
3E
81
CD
28
8D
DD
36
18
88
DO
36
06
80
00
CB
88
26
OD
SE
81
DO
96
82
DD
6E
13
DO
66
84
CD
Fl
88
87
28
84
DD
CB
88
C6
OD
34
86
DD
7E
86
FE
87
26
12
DD
6E
83
DD
66
84
28
28
OD
75
83
DO
74
84
18
CC
18
A9
CD
2E
BD
38
FB
DO
7E
88
CD
28
BD
DD
34
81
DO
34
81
26
83
00
34
82
OD
7E
81
06
B2
28
87
OD
7E
82
FE
12
28
12
DO
6E
83
DO
66
84
11
1C
88
19
OD
75
83
DO
74
84
18
8C
DD
34
89
3E
BA
CO
28
80
3E
ID
CD
28
BD
3E
15
CD
IE
88
21
IF
DD
36
81
66
OD
36
82
88
DD
7E
09
FE
22
28
A5
3E
BF
CO
28
BD
3E
00
CO
28
80
C9
22
80
29
88
42
88
SB
88
88
88
la
:a
St
60
71
8t
91
Itt
Ml
121
131
1*1
131
16t
|7|
let
191
2ia
21t
221
23t
241
251
26 t
271
28t
291
381
3tt
52«
331
340
351
361
371
381
391
410
410
420
430
440
45t
460
47#
481
491
ENTHYt
THIS:
LOOP:
DONE:
KL.NEHs
KR TESj
COP t.Ks
CTRL Ks
SHIFT.:
R01i
Re2i
IHT.ROs
ORS tsiet .
lD hL,IE9Ei
LD (430:, HL
RST 131
E> OE.HL
wD HL,1ȣL_Tfl8-TKlS
ADD HL.DE
LD C,(HL'
INC Hl
LD B,tHLI
LD A.C
OR 8
JR 2, DONE
PUSH KL
LD H,8
LD L,C
ADD HL,DE
PUSH HL
LD C,tHL)
INC HL
LD B,<HLI
LD K,B
LD L,C
ADO HL.DE
LD B.H
LD C,L
POP HL
LD (HL),C
INC HL
LD (HL),B
POP KL
INC HL
JR LOOP
EBU IBCDT
EQU IBeiE
EBU 9
EBU 23
EBU 21
LD HL.TiCR 8L0CK*THtS
LD 8,118881881
LD C,8
LD DE.INT ROUTtNE-THIS
CALL KL NEN FRAHE FLY
RET
588
sia
528
S3I
548
558
568
578
581
598
688
618
628
638
648
658
668
678
681
698
718
718
728
738
748
758
768
778
788
791
818
818
PUSH BC
PUSH 08
PUSH HL
PUSH AF
LD A, COPY. KEY
CALL KH TEST KEY
JR Z. RETURN
LD A. CTRL KEY •
CALL KH.TEST.KEY
JR Z, RETURN
R83: CALL SCRNDUHP'THIS
RETURN: POP AF
POP HL
POP DE
POP BC
RET
TICK Bs DEFS 9
FRED: DEFS 7
SRA TEi EQU tBBFe
nC.PRIi EBU 16028
nC.SUS) EBU IBD2E
SCRNDUBPs
884:
HAIN:
LD
LD
LD
LD
LD
lD
LD
CALL
l*,FRED-THIS
ai*u ,8
<II('»2l.8
lM+3i .498
1U»41,481
(ll(*5l ,8
(I(-ei ,8
nc BUST PRINTER
628 JR
B3I LD
848 CALL
■ 658 LD
868 CALL
878 LD
888 call
898 LD
980 CALL
91t LINE:
92e lD
931 lO
94t BYTE: SRA
958 LO
968 LD
978 LD
981 LD
998 CALL
1818 OR
1818 JR
1821 SET
1838 NOSET: INC
1848 LO
1858 CP
1868 JR
1171 lO
1888 LD
1898 DEC
1188 DEC
Mil LD
M2B LD
M38 JR
1148 niO.JN: JR
MSI PRINT: CALL
1161 JR
M7t LD
net CALL
1198 INC
1288 INC
1211 JR
1221 INC
1238 HOHISH; LD
1248 SUB
1258 JR
1268 LO
1278 CP
1288 JR
1291 RESETYt LO
1388 LD
1311 LD
1328 ADD
1338 LO
1348 LD
1358 JR
1368 ENDlIN: INC
1378 LD
1388 CALL
1398 LD
1480 CALL
1411 to
1421 CALL
1431 JR
1441 . LO
1451 LD
1461 LD
1471 CP
1488 JR
1491 BYE;
1581 LD
1518 CALL
1528 LO
1538 CALL
1541 RET
ISSa REL.TAB:
1568 DEFN
1578 DEFH
1588 DEFN
1598 DEFH
1688 DEFH
LISTING
C. NAIN
A,41B
HC PRINT CHAR i ESC
A, 448
BC. PRINT CHAR ; 'K'
A, 182
BC PRINT CHAR
A, 448
BC. PRINT. CHAR
( 11 * 6) ,8
il«*8'
E,II**U
D. (H*21
L,1IK*3)
H, (II*4)
SRA TEST ABSOLUTE
A
I, NOSET
6, (S>*8)
(U*6)
A,UX*6I
7
Z, PRINT
L.(I»*3)
H, (U*4)
HL
HL
111*31, L
(U*4J ,H
BYTE
BAIN
BC.BUSt PRINTER
C, PRINT
A.llI*B)
HC.PRIHT.CHAR
(11*11
(IZ*11
Z.NOHIGK
(IX*2J
A,(1X*1)
462
NZ.RESETY
A, (IX*Z)
2
2, ENDLINE
L, (U*31
H,(1X*4)
DE,48I8C
HL,DE
1U*3I ,L
(IX*4) ,H
LINE
(IX*5)
A,48A -
BC PRINT CHAR
A, 480
HC. PRINT CHAR
A, SHIFT. KEY
KH.TEST.KEY
NZ.DYE
(IX*1) ,8
(U*2I,8
NZ.flID.JHP
A, 15
HC.PRINT CHAR
A, 13
BC PRINT CHAR
R#I-TH1S*1
R82-TH1S*!
Re3-THIS*1
ft04-ThlS*2
a
SVFT KOMPJirrERA DECK^AK'SS
47
IGRE
POKOVI,POKOVI POKOVI, POKOVI POKOVI,
l OWM oat r 64
ttatkofthe
Wit pm <ko pnxnma bez iBito
i^koojK vn- I RmAN)
iiiu dni^ deo a LO.\D **.l 1 tin
ire POKE nS»iSS i SYS mAii
lit bcskotu£no mnop)
China Min)
ViRin '• R£J
- LI lflAD~l
Kndn |c ubtan kd
POKE 33I20I «il
lucKaimtte(d-
i^K)K£3Z776.0ili
a iknru od
cape SYS
ik» uunanie ptit-
IMKS Z!rj,t7J POKE JIITiJYJ u
VW' POKi ANttltjspfT
Grid]
POKE teilm.' ria)
Hoveii'Boiifer
POK£3SBfi(«iiSfa,!^j
POKE 2r^ rrill|M[ll~ SYS
163WttBP ^
Matrix
POKE 3i4i5
btniivoti.
Arcadia
POKE 10930 231 PCHC|1«1Si34bn
bm tit-ou 1 I
mifn LOiD
UKM
) 3 ir
Posk
30 uneuiepoko-
pao iucapc St?
rcponwTi
VIC 20
Perils of Willy
Ubujie ({ni priiitnite CTRL Q i RES
TOM
POKE 0329^ bMbrati^
POKE 11201^ POKE }m234 b
nkten toll nesa)n
POKF n37ix (I uk ed • do }| > pocn
ni cknn v
Vrauie a u *ni srW U269.
fej^Lore
' Ukucajte siedeti program I
24831 RESTORE. COSlI
3SOB M POKE 62IM.6I
62 i 78 .rpoKE (M>yi
624 ]r 252 . Hb
293' RANDOMIZE Oi
4BNE)fT
S9
91. 17.
5.243.
HCL5
33. 128.
295, 86.
15. 8. 92
26384
verzi-
POKE
POKE
J1592,X,
POKE
energef
Kosmic
POKE
bvota
iircKB
SabitWulf
POKE 43575,251 beibro) livwa
(za ^lectrunt seife 2 sa pilkliutt-
nim inierfeizom
ovo
trafcu.
htdr tiefcCia prop awo iT ,
llltEMOM »I9l
3 «P(» 1 «H 7 I
St 0^819?
&da msm bufami favoa.
Manic Miner
POKE IMCU t IT brai iivon
POKE&fiFA9.«inknltvota
POKE er74|]i4 pe«» M O aovtsicn«>
tett’ESC
POKE .Olft buMaa ft mic
nsine •
POKE &7UU tprtisn fldiRuk vs-
duhi • *
Roland in Time
Za bedxct tivota ulaiu;te deden aa-
cedbe
MEMORY 4999 LOAD •RDindme*.
SMt
Kada n uatn kncajie POKE 5651.167
Sumi)(e» CALL SIN
Atari
POKEM, POKE7H16
x-USR<4l9(ll
Sada tuKSia i sanijtlt ovo
H RESTORE tW FOR i-t TO 2S.
READ ifli. POKE IM-f x.iafc NEDCT «
IM DATA
169.»6.HlJ9J33Alie.76J41.aiai.
l69ja,14]JU1.169Jl.l41K2.2}.76.9t
.11
3fN END
Savue propaiB JltaaoBdr a kateto-
fon. luiajtc i-l)SR(624Ml I RE-
TURN. Pritanite t poiie ngnila i star
iupeiraku kadftndtraimiiofma-
|livlK ifflHe LS leiatndu da prttunae
MSET Tadao(kueaifei~USR(388D
da K u6u (staiak tgre
326M
SVET KOMPJUTERA DECEMBA/TSS.
:E
SUICIDE STUM
ProizvodaC TRONIX
Autor Graham McKay
Zvuk Arti Kouritain
U otoj ipi tt naUzite u vioa mde
eikadrOe od ktt nteaa. Na poietkn
debijite lets btcaBng)
sa rnn p uuabn i m apoutrima. Vai za-
j fjitiih )e di te ptob^ km oepf^-
H jdm odbraau i mitlita tri tadanke
baze za nanpc od deact iniintL Na (W'
m do tih bao oapadaju vaa hemBMe*
ri, teakon i ariooi prewetafi. Bada^
ike bue IB btai^eae raketama u »•
oouaToda^eitL Za iqibovo uniltava-
di^tc aledeii Imj poena;
hebkopttT lOM
ISk MM
avion 20M
baza IMM
Kad kreoetc n misqu norate prvo
da podesite visim leu. To-k poetsie
pomenojeo palke napctd-iuzad.
Bniiiu kreui^ nttoiate uko Ito, iM
diiite pritis^ di^ a pocaole,
pomeraie paHcn aam-naad (brt^
-ipnile). Pove fai y mine tvodi vaic
poknMe a neptqatdja n
dooeD iste sreie a irieiio tmaideide
vai mode dovesti n t^tnoL Za p^-
zak oa iledeti nivo ooraK ocv^ od*
tedeo M poeoa. to jett oniititi odjo-
farajuii b^ helikopten. tenkova i
aviOBa (14, 14, 7 + 7). Bioj preoittKh
avioiia n skvadnnn oCtuva le na laa*
piaiBa iz
loikpttn.
Pivo naibilte na zooD kojo brane
hdikBptetl I*# omduvate Uko in a
oi^ofaniiiU viiiBe ispalpdete nkete.
Ne pt tp ow faiem upoUebu automat*
ikog pwanja fa oMoo ddda onda
kadaaetidia.KaoiiipavofDboibe-
Bom anoDu od fivotne vaiDOtti n dve
ttvari. Prvo, uoiaU m nepreitano
kreuti, a dr^, prattte tulno we ne-
pr^t^. OvD d)^ toea da vaa K BC
W deiavale tagiaM. it oe katan Pi-
rove pobede kada vat pode mnitei^
nepr^te^ izaenadi onaj na kop id*
Me obratili paiDju iU, )oi gore, pro)rt-
til npravo imidUDoe beiikopteri Pode
i^ih dolaze leokovL Oni le po)avliida
B paiovima. Taktika za opbim voiiu-
vai^ baa bi dcdeia.
PosUvite K n pravtu idUiovog ^
piedovaip, iqiaitte raketn i ntditite
ga. Ako Me pnmadli monte te ikkmi-
ti dok OB Be iipaii woja gnnata pa
fnuitt pokniaite pooovo. Vilo efek^
Batin npbovog uBakavania )e pucaige
dok M kreietc kvo-desBO )er Uda val
avion iquINe nketa pod nglom od
oko 36 stepenL Naravno, a ovo )e po*
tieima data ptakia. Dovde je r^tiv*
DO lako Miti, all sada uk nastt^aja
piavi problemi Sada sa oa redo avio*
ni koii pored toga tto le krctii vrio
brio ispbofo rakete. Za i^ibovo
mutieip potiebao je saiekati da oo
iqiali pm rahetu. Tada $e brao idiaa-
te B q^ovu puUi^ ispalite raketn i
zatiffl bm beiite Im iU detoo. Za ce*
hi ovu operacp imate oko jednii. aa]*
viie dve rdniode. Pode ovtn potiqn
da vas jure I leda. Ove je lako ireditL
jedoosuvno ih pratite o tetrovizon i
kada projore po^ vai onda ih dnn-
te Za oBitiavaiqe radai^
baa potretaa vam je po^ briiae R-
^ ov aip i velika veca. Obrsthc
palqa na svojB vidnn leu. Hi bc^e
ako mpedoo zavriite fliispu Mile vau
zabvainica.
Svaki Rzulut tznad 28660 poeaa je
dobar a ndu 56606 odiiian. Za ofvo* I
j^ 86066 poena (zavtkaa igia)
prqwnti^ da tt piijavite aa kno-
km za prijem a Vazdaliopkmui aka-
deinijn u Zadru. Pode podetnib neu-
p^ nemojte se lazoiaratL Kao nteba
neka vam podnii podatak da je dak i
jednom pilm tatD^ vazdnboidovMva
(lo^ietaoo po dtno) bilo potrnmo da
odigta des^ puu ^ da bi mogao
da je zaviti. Meni Udo to, ni tada.
uvek ne nspeva.
potrebna puna k o acen tiacija
leBekd kada te zaraorite moiete ko-
ali bi nugla Inti i bdja dok je zvuk na
doMa dobtom nivon.
ROLAND IN TIME
Septembn pn^ godine kompjuter-
skoj javDOtti engleska softverska finna
.GEM' pt«lMavilj je igru .ROLAND
IN TIME', i od tc* momenu ona oe si-
laii sa vriu postojrtib top lista za radu-
rate AMSRAD, £ak u dva navrata. pto-
daieoa je igrom meseca u anketi eo-
^eskog AMSTRAD USER MAGASINE.
tako £i smo oa osnovu tinjenice da
njena popuiaroost ne <^»da ni posle
godinu (koa egzistiraaja na zyetsto)
toftv^oj soni, smattdi da zaista a-
sluiuje da bude prikazana i natim kako
.veieramma’ tako i novopedenim vlas-
nicima AMSTRAD-a.
Kao i u v^i kiasidnih arkadnih iga-
ra, fabula je interesanina, all i vilo pro-
sta. dostupna najmladim korisnicima, a
ioMrukcije i kontiole uradese ni izu-
zetno u^no, tako da omogudavaju
lako pcdoeUnje lika svuda po ekrami.
Akcija je visokopiofesonaloo reali^
vana, sa nizom odlidnih sprite ktetnji, i
za veliko dudo. ni do dan danas u
ovom ptogtamu niie opaien ni jedao
bag. To same potvrauje tinjenicu da m
progtami proizvedeni u .GEM.*-o zais-
ta zasliizuju da po proceni evidentno
kfflnpetentnog PCN's Mnesu, do k^-
ve ovoga programa, niKome oedooelje-
ouocenudeM
Po utiuvanju programa u kompju-
ter, $to, ukoliko nemale disk jedinicu,
moramo priznati, zna da potraje do-
brih desetak minuta. dcttjaie piliku
da se uraeUte i pwnogntte ve« dobto
poinatoin AMSTRAD-ovom junaku
Rolandu u vremensko-prostomom ok-
rJaju sa zlim gospodarom v«roena
MAESTRO-ora fcji je ugnibio iaasu da
Rolandu. dok se ovaj, medu nama budi
re^no. bavio prizemnim ovozeoulj-
skim rabotama sa prelepom MAES-
TRO-vom unukom. ukrade tivotno
vazne energetske krisule i tako mu pri-
tedi rutiio iznenadenje.
Naime. Rolandova egzistendia usko
je povezana upnvo sa tim sveducavim
kris^ma (ima i onih koji se ne sijaju
iako su ki^i). tako da se pred njim
iznenada posuvio vrio naporan i oia-
san zadatak da u Sto slmrijem roku po-
novo sakupi sve^h stotinak kristala bez
kojih mu je onemogudeno tnlo kakvo
kietanje pa dak i samo bitisaoje uo]^!
To u suSlini ne bi bilo ~
vrietak tog posia nije limibtan nikak-
vim terminora. da se gospodin MAES-
TRO nije baS svojski potrudio da jad-
nom i ucvtljenom Rolandu totalno za-
gorda iivot. Nije mu bilo teiko da ved
mnogo pula pomenute Utalne kristale
raiaca ne samo po ceiom galaktidkom
ptostranstvu, nego ih je dwro posate-
vao i u razliditim vremenskim periodi-
ma.
I da ne duSmo previie. Vi naieg pre-
milog i prediagog Rolanda iMte od
Antarictika preto Maisa do Eppta. sus-
redudi pri tom Pterodaktiie. TiraiKsau-
ruse, b^lere i atorasice reaktore. Redju.
kao stvwena za sve tme igrade ko-
jima nikada nije dosu oovih iMni3en)a i
skrinova. Kako su Rolatidovi krisoli
skriveni u, dak, pedeset tri razlidiu ma-
estralno napravljena ekiana, i ma koli-
ko se tnidili. ni najiagriteniji .aricad-
no-igradki eksperti' AMSTRAD KLUB;
a nisu, bat do sada, uspeli da do ktaja i
sa lot^nim uspehom prov^u Rolanda
kroz cell lavirint. OsUvljena vam je
mogudnost da neomnano birate i jn-
laziw Iz ektana u ekran. iz vremenske
zone u zonu. ali de igra Uti okondana
onda kada poku|^ sve RoUndove
kris^e. A verujte amstradovcima, to
zna da potraje!
Ipak, ukoliko vas sreda i zdravlje ju-
na& posluze pa igru retire do kr^.
vidite $u se onda zbiva sa Rolandom
(mi to znamo ali Vam a sada necemo
redi) i javite se icdakdji i AMSTRAD
KLUB-ulNIKOLAiTESLA a mi demo
•Vas javno pohvaliti i uvistiti u elitni
red .ROLANDOSPASILACA'.
AleloandBrVcIifiuiTid
UPUKIVOZA
KORISCENIE
IGRE.MISTERMIND’'
idejnu osnovu ovoga programa tini
dobro nam poznau igra Ma^ennaind, .
po kojeq je on i doUo svq naav.
KomiHuter de, po uditavanja ^ uku-
cavaoju programa. izabrati i svtdd put
drugadije rasporedid skiva A. B, C D
uz mc^idnost da neke od nph upottebt
vikputa.
VaA zadatak sastoji se u tome da iz
tio nunje pt^oiiaja polite o kojim «
slovima konkretno ram i naravno, nji-
l»v raspoied.
Pre nego tio igra krene. bxnpjuter
de Vas upiiati za Dfoj Vatih godina. da
In na osnovu tc^ odredio kop nivo ig-
re da [Kimeni. Kada to objavite. oa re-
du ce bit) Vai pivi izbor slova, pa drug!
i tako redwn, sve ddc Vas kwnpjuter
ne obavesti da je Vai zadatak u^ie^
ostvaren i dti tj. pravilan raspored i iz-
bor slova posd^ut.
Da biste posuv^ problem lakk
retili ttiom tgre tece Vam dati i neb
putokazi- Na pritoo, ako ste pnvo tio-
vo suvili na pravo mesto pofcazace
Vam se zvezdica. ako je izbor slova
pravi, ali ako se ono naiazi oa po^^
oom mestu, u^edacete i na kraju,
ako igra zahieva vile nego ito u daK»n
trenutku Vai i^ekt mode da pruii,
slobodno se posludite sa .Escape' i V^
jBoWem de nestati tj. program de bid
izbrisan.
I AkhBDdar Vdidkovid
49
SVET KOMRUTERA / DECEMBAR'SS.
C 64
SPECTRUrK
I Ooickalte Novu 19(6. uz nainovile
Q ' »mez» SPECTRUM. DracaoVe^-
t, m bulevaz 124/31. N. i«o«tad.
I 139-217.
I NAJNOVOT NAJBOLJE NAJPOVOLJ-
I NIJE - PROTOVIZUA Daley supertest,
I Glass pentagram. Uskoro elita za
I SPECTRUM. Traiite katalog. PROTO-
[ VISIA. Rudo 1/7, 11(00 Beograd.
011/482-S96.
I SPECTRUM reCnik englesko-srpsko-
I hrvatski kaseta + poitarina (1300
I din.] TeiefoD 011/497-662 potle 17^.
SPEKTRUMOva natboija ponuda
najiefriai)i programi. Poiurite, Stitu
novi hiiovi. toiovK Bolidar. Save Ba-
tita S. 110(0 Za^oo, TeL 011/198-000.
Ptodaiem kompjuier SPECTRUM 4(K
Cena povoljna. Kraljevo. TeL
03S/24-61S.
SPEKTRUM - komplet od S vrhunskih
Copy progratna (Monster Copy, Multi
copy 3.2.1 ). sa kaseiom samo 900.00
din. LIHOVAC DANL OMERA MAS-
UCA 26. 71000 SARAJEVO.
ZX - 81 R5232 Serial interface memo-
pak l/F prodajem. Vlaikovie Jovan,
SS420 St Petr. Selo. Tdefoo
055/87-006.
Prodajem vliak komponenii Z(0A,
6502, 8080. 6116, 2732, 74LS serlju
7805, Ne55S, TDA2003 i drugo, Za spi-
s^ poslati so dinara. Dragan Jelii, ja-
seaitka 37. 11420 Smed. Palanka.
novogodiSnjipoklon
KEMPSTON INTERFACE (KEMPY)
+
REDOSTIKPALICAfREDY)
CIJENA KOMPLETA 9.800,- din,
P.N.P. electronic Jeretova 12, 58000 Split
SPECTRUM • profesionaini prevfr-
di NAPREDNI MASlNSKl JEZIK
ISOOd. SPECTRUM ROM DISAS-
SEMBLY ISOOd. MASINSKI JEZIK
ZA APSOLUTNE POCETNIKE
1300d. BASIC PROGRAMIRANJE I
BROSURA UVOD 800d. MEGA
BASIC NA KASETI SOOd. DEVPAC
3 UPUTSTVO 600d. DEVPAC 3 NA
KASETI SOOd 50 TAIN! BASIC
PROCRAMIRANJA SOOd. BETA
BASOC 1.8 UPUTSTVO 400d. BE-
TA BASIC 1-8 NA KASETI SOO d.
ARTIST UPUTSTVO 500 d. TRTI-
CA GORAN. STEVANA LUKOVI-
CA 9.. 11090 BEOGRAD. TEL.
011/S63-348.
SPECTRUM programi snimafli iz Spec-
truma i verificirani. Top iista Sveta
kotnpiutera 800 din. ANDRE] AL-
BREHT, FOB 62, 68001 NOVO MES-
SPEKTRUMOvaiir Kompled od 14
aa)novijih. ekskluzivnih progratna za
samo 700 dinara (po)edinaino (0 dltia-
ra po programu). Komplel 20: POPE-
YE,-W. S. BASKETBALL, RED AR-
ROWS. MONTY ON THE RUN, TIR-
NANOG 3, DYNAMrrE DAN, T. T.
SHRIT. ABU SIMBEU FAHRETNHE-
IT .. Komplet 19; D, T, SUPERTEST 1,2,
GL5SS, FUPi, PACMAN-ATARI, MIG-
HTY MAGUS, ACnON BIKER, RUN
BABY RUN,-. Komplet 18; EXPLOA-
DING FIST, NODES OF YESOD.
DAMBUSTERS. HIGWAY ENCOUN-
TER, ON THE RUN, VIDEO POOL,
FRANK BRUNO’S BOXING. . Komplet
17: FRANKIE COES. ROCKY, NIGHT
SHADE, ONE ON ONE. TALES OF
ARABIAN, ARTIST.., Komplet 16. HY
PER SPORTS, FORMULA ONE. FYJA-
MARAMA 3, BUCK ROGERS... Kom-
plM 15; WIZARD'S LAIR, ROCKY
HORROR SHOW. JET SET WILLY 2,
PORSHE 911 TS, SQUASH. . Komplet
14: SPY VS SPY. LAZY JONES. SPY
HLtNTER, TAPPER, BRAK DANCE...
Komplet 10; MOON CRESTA, BRIAN’
BLOODAXE, MIS PACMAN, RETURN
OFJEDY, ZAXXON. HUNCHBACK 2...
Rok isporuke 24 Casa. Infonnaci)e I ka
taioii Predrag Senadie. D. KaraUaji-
ta 33. 14220 Lazarevsc. teL
011/(11-208.
Prodajem SPECTRUM 48K. kasetofon,
inteifejs i palicu za igru. Petrov Ranko,
D. TucoviCa 95. Vriac. 013/813-240.
HACHERl - Novootvorenl kJub ASTE-
RIX vam nudi komplete od deset na|-%
novijib programa za Spektrum. Cena
komplela je 1000 din. a mo2e i pojedi-
naCno. Dutao NUiolii. Obreoovac, Lju-
be Nenadovica br. 1/6, telefoa 873-777.
SPEKTRUMOVai Imate II probiema s
pregnjavanjem raCunara? Ako imate
pogaijite mi vaS ispravIjaC I ja Cu vam
ugradlti stabilizator napona po clteni
od 9SQ dinara. Roiii Zeijko, BraCe Ra-
di6a S3. 56273 Cradlite.
ko 700 SPEC . _
tan spisak. 011/436-137 svakodnevno
10 - 14 Miimlav RadosavIjeviC, BtaCe
NedlCa 2/VL Beograd.
NOVO JEFTINO (SOO din. kompiei).
Kvalitetno - VIME SOFT programi za
SPEKTRUM. Tel. 636-029,
preduzeCe
slavl
godina
rada i oWaranje nove
prodavnice u T R S T U
Via Conti 9 - tel: 040/733-332
PHILIPS - OFFEL - FRACARRO
SIVA - WISI SIGMA - LEMM
COMMANT-CALETTI. ltd.
antene 1 materijall za RADIO,. TV, C B
MIDLAND - CTE - MOTOROLA
PRESIDENT - INTEK
HIGAIN - ZODIAC - YAESU. ltd
aparature. radio, TV, C 6
PHILIPS -SIEMENS -AEG
ITT - SGS - TEXAS, ltd.
razervni delovi 1 alektronake aktivne i pasivne
komponente za aparate za profesionalce i
amatere
•
CHINAGLIA - ICE - UNA - OHM
MISELCO - ELEMIC. ltd.
Instrumenti i materijal za laboratorije
flCF - PHILIPS - DAVOLI
APEL - MILAN, ltd.
prolzvodi. dodatni i razervni delovi za HI-FI
PHILIPS - ZENDER
AUTOMELOOY - INNO - HIT, ltd.
aparatl, antene, rezenmi delovi, auto-radio
PHILIPS - 3 M - SCOTCH, ltd.
magnetne audio-video trake ^
RCF - PHILIPS - BITRON, ltd.
profesionaini uredaji i sistemi za pojat^vanje
zvuka. uredaji za sigumost, ltd.
GRANT DESIGNS i EEC
Ova su tipa koji koriste isti prindp.
Ove paiicE imaju u 8d)i i inier^, i to
mehanidd. Jednostavno poiafai se na
spectnunovu asutvni a sistemom po-
luga {Hitlskaju odgovarajuie tasiere.
EEC-ova palica |e bolie izvedena
ier Mje lezi na tastatiiri. a i pitoos na
tasiere ie mnogo Mje izveden. Cena:
9.95 fund.
Obe palice koAtaju znatno manje od
Ulo koje dnige na tizBtu. Pod uslovom
da se paitiivo upotrebliavaju mogu da
obave posM, po sistemu bolje i$ta nego
nUta.
Turbo
Taino je ono Ato je specrnunov ioter-
fejz 2 ti^o da bude a m|e. Pored dva
ul^ za palice ima i kooektor za pri-
Uju&vanje ROM kartica. Jedan phklju-
iak za palicu mofe da se koristi za i^
zabtevaju inteif^ tipa JCm-
pston* a dnigi za tip ,Prot^. fste je
veiiSne kao Inteifcjs 2 all mu je (za
razliku) kondctor {un 2 x 29 pina. Ko-
nektori za [ulkljufivaDje palica pristu-
paini su pa je mogu^ upMretMti ^i-
ce kucne iziide ili t^cu finne .Fli^l
Link* sa kojima je nlo ptoblema kada
je u pitanju Interfejs 2. njega je baS
Ulo proUema $a Mm prikljudcim jer
je pcebtizu tasuturi a naj£e^ je u
apottebi. Pouzdaoo najsigumiji naiiQ
lb spalite svoj Spectrum jeste da mu
prikljucite neSto na port za prt^nja
d(A je pod naponmn. Konstniktori fir-
me .FM Electronics' elemtno su is-
kljuCili ovu mogu£nost kad je u pitanju
njibov iatetf^ Dodali su kooektoru
mali plastiioi produzetak sa otvoiom
za kabi za napajanje tako da se napaja-
nje mora isklju&ti da In ptikljucili
RAM Turbo.
Ako ste pomilljali da kupite interfejs
2 onda razmislite ponovo, jer RAM
Turbo je bolje sroiAljen i izveden i sigur-
no vredi 22.95 fund.
Protek
]e novi interfejs ove finne sa pre-
klopnikom kojim se bira jedan od tri
(ranije opisana) tipa veze. Konektor je
^ep' nemcrate je pode protefcovog
inteifejza prilqu&ti bilo kt^ dodatak.
Znaii da je nemoguie koristiti zaje^,
recimo ZX prinmr i ovaj interf^ jet i
pored toga sto ZX printer ima .trani^-
rentan' konektor, ovaj nije kompletan
ve£ tma 2 X 24 [Ana. Kao i kod RAM
Turbo intetfejsa, moze dod do taspa-
da' ako se koriste p^ce sa dva dugme-
ta za paljbu. Glavni nedostatak mu je
Sto su oeu diike oa tastaturi neaktivne
je interfisjs ukljuien. To je ceo gor-
nji kada je preiddaf u Jbotek’ po-
Itdaju odoostm tasteri 6, 7, 8, 9 i I kada
je u poloiaju .Sinclair’. To mofe da za-
smeta neldh igaia. Doduk moguk
je svaki put prdi^ti prdddaS u rteut-
i^ni poloiaj pritisnuti taster pa vratiti
ptriddai nazad. Htanje je samo ko bi u
tom sluiaju duie vi ill pretd-
da{.
Bez obzira oa ove teikok koje. rukn
na srce, mogu nastati tetko, ovo je pt^
ii7/lan intt^ koji pdcriva Qajved
broj igara na tiiiStu. Cena mu je 19.9S
funti.
otovo svi su pnbvatili standard
Atarija, koji je inace pcvi dodao
ovaj r^zit kucnom radinaru.
Izgled palica dosta varira ali su
tonektori standardni.
Da bi palica bila upotrebljiva
izmedu nje i rafunara neopho-
dan je interfejs (interface). Na
ialost. za razliku od palia, za
_ interfejs ne postoji zajednidd
sundard. Najkdk se koriste slededa
I ni; kuisorski, koji nek) zovu .Protek*,
t standard koji koristi dirke S. 6. 7. 8 i I
za paijbu..zatim. sinkkrov koji omogu-
cuie ptiUjuienle dve palice sa cKtova-
ra|u^ dtrlanu 1-S odnosno S-l, i
.Kempston' k<^i ne koiisti tastere ve£
adiesu ulaznog porta. NajieSk $re£e-
mo .Kempston' mterfejs, ali to nikako
ne znad da je to prib^n standard.
Da bi reSili ova] problem nezavisni pro-
izvodad su na trziSte izbacili prs^-
maMne interfejs koji vam omoguda-
vaju da definlSete bilo koji taster za
pravac ili vatru. Nadn progiamiranja
je razlidt. Neki zabtevaju da prethod-
no udtate kratak prcKcam koji pomaie
da se tasteri lakSe detinisu. Kod drugih
to isto dnite tako Sto prosto pribsnete
feljeno dugme a palicu pomfflte u od-
govarajudu stianu. Tredi (oajmalobrt^-
niji) imaju fizidki izvedene kontakte za
svaku dirku kc^ postqi na tastaturi.
Spajanjem kaUovima definiSe se Seije-
na konfiguracija.
Ktenimo (nekim) redom
SVET KOMPIUTERA / DECEMBAR'85.
52
Je programabilni interfejs firme
London Robotics' kojeg sigurno
krasi )edan epitct: to je najjeftiniji inter-
fejs lu trziStu. KoSta 10 funti ako ga
kupite zajedno sa .Trick stick’ palicom
istog proizvodaca ili 15 fund zasebno.
Zamifiren |e kao jefdn sistem zgodan
za upotrebu. Programira se tako fto se
metalna folija sa maskom I otvorima
na odgovaraju^im mestima bksira sa
donje strane plofice na kojO] se nalaze
kontakd. To moze bid napomo ako se
Cesto menja dp veze ali ima tu dobru
osobinu da ostaje isprogramiran i kada
se racunar iskljiici.
Sa ov’im inierfe(Som moguce je svako
dugme na tasiatun odrediti za gore,
dole, levo, desno i pn-o ili drugo dug-
me za pucanje. Progratnira se spaja-
njem kablovima kao kod starih lelefon-
sldh centrala. Spajanje se sme obavljad
i dok program radi. Firma .Fre! lid’
prodaje i dve palice uz S7oj interfejs.
To su .Right Link' i .Quickshot 11“.
Akc uz interfejs, koji k<^a 19.95 funti.
kupite jednu od ovih paliu, dobidete 2
funte popusta za svaku. Kod ove firme
njihova cena je 10.50 za prvu i 13.95
funti za drugu palicu.
Programabilan interfejs koji za to za-
hteva krad BASIC program (kaseta je
uracunata u cenu). Konektor je .slep'
pa ovaj interfejs mora bid poslednji
priklju£en u svakq konbguracijj. Pro-
gramiranje je jednostavno. Potrebno je
pridsnuti desetak tipki. Moguce ga je
prilagoditi svakom programu. To je do-
bar interfejs sa solidnom cenom od IS
fund, ali siromainom dokumentaci-
jom.
EKa su mterfejsa kod kojik morate
pntisnuti dugme, pomeriti palicu u
ieljenu stranu, zadm to pooovid za dt-
jagonale i dugme za pucanje. Sve ovo
moguce je obavid dok program radi jer
tastatura nije onemo^ceoa. Korisna
stvar kod ovog interfejsa je prekidaO za
brzu paljbu. Tako stedite kalorije i pre-
Iddac za paljbu na palici. .Rainbow'
ima ugraden i pojaOavaO zvuka. Cena:
24 funte za Jlainbow' i 26 fund za .Pa-
ge" interfejs.
FOX (na engJeskom lisica) ne nosi
sluiajno to ime. To je bez sumnie .naj-
pametniji* medu ititerfqsima. Najjed-
nostavnije se programira. Palicu p^a-
vite u zeljeni poloiaj i pritisnete odgo-
varaiuc taster. Ima prekida^ za preba-
civanje iz poloiaja programiranje u po-
lozaj .neutral' kada Spectrum ignorife
interfejs. Postoji 16 prethodno definisa-
nih konfiguradja. Ako se va§a ne ujda-
pa, program £e vam pomo6i da defini-
fete svoju varijantu. Pritl^m na dug-
me ,E' vrafiate se u BASIC na utitava-
nje programa. Raspored komandi mo-
euce je memorisad na kasetu. U Inter-
rejs je ugraden jedan memorijski RAM
dp i mala akumuiatorskabaterija koja
po iskljuOenju cuva podatke naimanje 6
mesed. Po ukijufenju ptekidaca pro-
gram koji se naiazi u RAM-u iskljuiuje
^trumov ROM. preslikava sam sebe
u spectrumov RAM i vraca kontrolu
ROM-u. Kada se pridsne ,E’ dugme
program se vraca u svoj RM u inter-
fejsu ujedno sa svim izmenama. Ovak
va bsncepdja ima i dva pozidvna spo-
r^a efekta. Prekidai za izbor vrste
rada hardversld reet kada se pre-
bacuje u neutralni polokaj. To znad da
nede morad da izviadte kab) za napa-
]anje svaki £as. Drugo, proizvodai nudi
uputstva za one koji se razumeju u ma-
Sinsko programiranje kako da od inter-
fejsa naprave pseudo ROM. Neke cesto
korifeene ratine mogu se trenumo po-
javid u RAM-u Spectrama jednostav-
nim ukljudvanjem prekidaca. Najbolji
mora najvife i da koita: 28.95 funti. Za-
jalno sa palicom .Quickshot n* proda-
je se za 3^5 fund.
Postoje i domaci imerfejsi, Gotovo
svi poti^ iz kucnih radionica i pro^ju
se uglavnom preko oglasa. U najyecem
broju slu£a)eva radi se o plag^jadma ili
blaze, kopijama mterfejsa poznatih Br-
mi. Najdefee kopiran jate .Kempston'
zato Sto je najrasprostnnjeniji i najjed-
nostavnije konstrakdje (dva cipa). §to
se kvaliteta die. ovaj kempstonov klon
radio je bez greike.
Na triiStu postoji prevelik broj inter-
fejsa da bismo ih sve pomenuli. Tako
se u ovom tekstu nisu pojaviii .Spec-
trum Interface 2" ili .^mpston'. Raz-
lc% je vrio jednostavan. Pisali smo o bo-
Ijim ili zanimljivijim proizvodima bilo
da je u pitanju cena ili kvalitet.
PALICE ZA Ml'
no je robusna. i dugme za vatra je vrlo
dobto. Ono gde se gubi kod jeMnih pa-
lica je dizajn. Sama racica deluje poma-
kt jadno i rahitidna Poluga je kratka sa
m^o plastike na vrhu. lUdi viio dobro
ali nije elegantna. Ako ^ izgted nije
presudan eto prave palice. Cena: 11.45
; ItOK ,
pston’ proizvodi aii i najjemnije na
triiktu. Ima prekidade sa membranom i
sve njibove nedostatke. Dosta su nepo-
uzdani, talm da u istom poiozaju jed-
Dom moke bid kontakta a drug! put ne.
Kontakd dem oksidiraju i smeta im
praiina. Sto su stariji potrebno je upot-
rebid vedu silu da bi se posdpo kon-
takt, Zato joj vek nije narodito duga-
dak. Cena: 11.95 fund.
Vrlo jefdna palica koja pristojno Iz-
gleda. Funkdonife z^ovoljavajude.
Prc^emi nastaju u eksploataciji. ]edan
primerak ove j^ce koji je stigao u ru-
ke dvojice klinaca mog juznanika nije
poiiveo doze od par meseci. Mozda je
to ba§ bila palica sa fabtidkom gref-
kom u fta sumnjamo. Cma: 8.9S fund.
To )e de-iuks verzija formule 2. Glav-
na razlika je §to su kod nje ugradeni
mikroprekidadi. Njihov je odgovor po-
uzdaniji a vek dull. Kada je kontakt po-
stignut cuje se Jdik* 5to aopnnosi pre-
ciznosti. KabI je prilidno dugadak (oko
1.6 m) tako da je komfomija za upotre-
St oii msni. xASmi. Dizsjn moidr**, ^ '>"8"'- ““ « “
na oko ne obecava aii u raci palica pri-
licno dobro leii. Cena: 19.95 fund. Ne-
Sto le veca ali je kvalitet opravdava
Nije same: draga boja, druea cena.
Ovaj model ima i dugme za staJnu palj-
bu. Korisno za arkadne igre ali daje za-
nimljive efekte kod igara dpa .Manic
Miner'. Od toga da li ste tip doveka ko-
I ovaj up ima prekidade tipa mi
>u odlidni. Vrlo pouzdano radi i relativ- brane, koji su do^ nedto boiji nego
boddruob.KonstrukdiaMdeluieprt- lof
tuano ubedliivo uriavnom ato fto je u SAD. lako oenia mikropfekkiaie nB-
poluppalicegiXovoadjiiQvoodpJa- avni
tike paiia ne izdeda loie mada vam da le lako JomiK . ONik naika je
.?Ski*viltaakj4^opuca;i«
otkako rattflK) poaivljeno. Posit de- pilica «|e jMl”” “S
seai ism «* ntMtiatt pjlK. Ova smr jt kaM kO|i st iivUii o hitiitt.
nakm oiSioiiu pi
a. Cena; 2S.00 ooo namenjeno kanpiw vrio ^odno
postavlieno. Ako vam mie potrebna su-
Ijivast nukropteiadaia moida
tuiidina » dcmje stnne. Ceiu: 13.95
fuQti. Za kvalitet velika, a izgled mala.
Jedna od najtudnijih palica na triiJ-
fu. PtmzvodaJ je finna ELR (East loo-
don Robotics). CudBOg je oNika tako
da na ptvi pofkd ne Ofi na palku. To
je crni dliodat dugaiak oko 18 cm a 6
senzocskih prelddaia (akbvi^ se na
dodir) koji odgovaia^ funkaiama dot-
maine palice a dva dugmeta a pal^.
Postoji mogudMSt ptoporcionalnog
kre^ja kcd oekih i^n. Kootakt os-
tvanije tovekova koza koja je dekuti)-
lovodna d odiedenoj men. Provodnost
koze vrio vahra od d>veka do coveka.
Zato na palid postoji regolatOT osedji-
vosti. Ponebno je vreme da se to-
vek navikne na nju, ali kad to ptode
uvek bisce prednost dali ovoj palid. Po-
3to nema pokietnih delova ni klasidiih
koniakaa cma je pouzdanija od ostalih
a i dosta bria. Ceiu: 29.9S funti. Prilii-
no velika ali po nasem misljenju real-
Ima ugndene .Wico' prekidaie tifa
membrane koji $u pouzdani i uspehii
skoro kao mikroptekidad. Poluga pali-
ce je metalna sa plastidiim nikohva-
tom koji moida ne Izgieda preterano
tepo ali je vrio debar. Ugraden je preki-
dai kojim se bita toje dugme a paijbu
te biti aktivno- Vrio jednostavna i po-
uzdana konstrukdja. Pati od iste boTjke
kao i ptethodna psdica: mnogo pan za
prase£an kvalitet. Cena; 25.00 fiinti.
Za cenu ptistojna palica. Kontakei ti-
pa membrane. Dva dugmeta za paljbu i
preklopnik a koostantnu paljbu. }e&-
no je sumnjiv vek trajanja. PoSto nije
dovoijno dogo bila na raspolagai^. uz-
driademo se od daijih ocena. Cena:
11.99 funtL
Ima tri dusmeu za paljbu od kojih
$u dva paraleino vezana, talm da |dica
podjednako dobro Itii i ievadma i de9-
ojadma. Prekidad se aktivinju pri ma-
loj ali. Dobro led u ntd i solidne je
kowDTukdje. Vrio je pouzdana mada
ne izgieda preterano robusoo. Cena:
10.00 Mti. Za tu cenu izvanredna pali-
Vreme klasi£nii) palia za igni prola-
zi. Buducoost pripada palicama ovog
tipa. FuDkdooile na isiom principu
kao i daljinrici upravljai za televizor.
Jednostavno trd» je uperiti u pravcu
eloana odoosno tadmaca i dodirouti
itiigfw Na racunar je pritdjutoi drugi
deo palice - prijranik. Prekidad na
palid $u senzor^. Komande sc mogu
upudvati i sa daijine od 10 m. Kao i
kod Jrickstick' palice, treba se privid.
Posle top ovo je jedina palica. Cena;
29.95 funti. Ova palica sigurno viedi
tdiko.
Vrio dobra palica moze trenutno da
se kupi u Computer ^lop-u n Deo-
eiadu, M. Tita 48. Relativno lepo je ob-
tikovw u prvom tteoutku stoe-
ta aezgEa{HKi dugne za patjto Pahea
ima magnetne prdudafe koji su inaie
korikeoi u releima kod laiuitan rani-
je generadje. Sila se ne pitnos direk-
tso na prekkiaf vef k«ibkl oastaje ka-
da se magnet priWii preiddaiu kc^ je
zatc^iljeQ u staidiL Kcmtakt je zaitiien
od praSme i vrio je pouzdan. Ova pali-
ca je neim suptiinija od klasiinib me-
'haniCki)) i po naiem im9jenju txrija.
Poizvodi ih Saodi Bon. Jerneja Petridi
7, 61291 Skofljio. Cena: 6500 din.
J(4 jedna domaia palica stiie iz Kru-
Jevea. Prilitno je gn^ izrade i ne prt
ftrano privlatof dizajna. Funkcioniie
zadovtdjavajuce uz o^u da je bila
kratko kod nas. Proizvodi je Coran
Swjfcovie. Tre^rski trg 2. 37000 KniJe-
vac. Cena: 3200 din.
Ponuda doinadb palica narayno nije
tako bogata kao ponuda stranih. Raz-
log ito in nema viie oa ovim sttanica-
ma je i taj 9to turn mnoge nisu bile do-
jtupne. PokuSacemo da o narednim
brojevima zardcruiimo domadi ponu-
du.
Ovim bismo zavrSli fsikaz naiza-
niml^ph interS^ i paBa u ZX Spec-
trum. TrziSte je preplavljeno ovim pro-
izvodima. Zbog toga nam nije bila m-
mera da sugeriJemo pri izboru odrede-
nog modela ve£ da iz \og farenila iz-
dvojimo one kc^ zaslutuju painju. Bilo
da |e u pitanfu niska cena. tebnolcdka
novina ib zammljiv dizajn.
Vrio )e siiCna prethodnoj palici. To je
jedina palica uz kqu dobijate tri razii;
bta ruktovata. ]edan anatomski, dru$
kao kod prethodnog modeta i tied
stoi. Sva tri se lako montinju. Jedino
nije jasno kome trebaju tri ruicohvata.
Moida odlikalima'* Cena 27 00 funti.
Ne mozemo da je ne pomenemo a
prostog nzloga Sto je, larm kod nas,
najpopulamija. U suitini nije niJta na-
fodto mada treba poroenuti da ima
dva dugmeta za paljou i preklopnik za
konstantnu vatru. Ni kvaliteltai re ne
izdvaja od drugih. Sto se trajnoso ^
naia iskustvi sa njom su bila loia. Jedi-
__ no gde nema konkurendje, lot medu
’ I ktasitom palkama. jeste izgled. Ona
Wiper ztnljamodw izgieda. Odlidio led uni-
i-ri — : nalir a fj j ima Hi dobni oBotou da priiaipa za
teTS bgnt- pojloi. vstavs^Mm jss-
HARDWARE SERVIS
Naiveca ponuda dodatne racunarske opreme
za pcfsonalne racunare
Dodaei za ZX Spectrum
• INTERFEJS za |ednu a. i dve igratke palice (Kemp-
stoni
• CENTRONICS paralelni intertejs za pove 2 lvan)e s
pnnterima
• PfiOSlRENJE MEMOfllJE na 48 K byt
• RESET DIRKA
• STABILIZATOR NAPONA
• VIDEO IZLAZ
• VIDEO KABEL
Dodaei za COMMODORE C-64
• CENTRONICS paralelni interteis za povezivanie s
prlntertma
• VIDEO KABEL
Nudimo vam i servis opravki kvarova za ZX Spectrum.
Commodore i veclnu ostale ratunarske opreme
INFORMACtJE HARDWARE SERVIS. Verie 31 A,
61215 MEDVODE, tel.: (061) 612-548
u sredu i nedelju
T
VELEBIT
OOUft INFORMATIKA
tei 041'219-015
iraMk
prorttfom I gr«iftn)«m «tranie*...
SlOVa mogu bit* r^znih witfiM « iMiw.
Nt vfiw McrsM ]t oenovnt tzbor fHM|S ko)t m mogw korttmi
jnlnattavnim prtoskofn tfpkt rn 'tnliu'.
«»«> I234»7fn 1234S67S90 12)4667890 1231567890
U tttkst M tloboi
Rea da je program za obradu teksta oo'
vost na trziStu, ne zvuci suvise uvjerlji-
VO. No kada je u pitanju profe^onalno
vec klasioiog probiema iz svi-
j^a personalnih racunala, razvijeno u
na^ zemiji i tresatno dc^v^iro - to
je vec aesto posvc novo!
Kako je .to novo*, prije svega, izuzetno
jednostavno za kohS^nje, a ima, kako
se to obiSno kaze, zaista veiike
ao^ onda to tieba maio detaljnije
upozoati. Bez ptino pride, najboije je
pogled^ na ovih oekoliko siicica...
Sto ipak red .0 novorae"? Mozda samo
000 po cemn se bitoo razlikuje od uo-
bicajenib tekst-piocesc^.
Jednostavno za upotrebu vec pri prvom
susretu. Da bi^e npr. zapoceli beirati
^ovi tekst potrebna su samo dva pritis-
ka (.ktik-klik*) na vec dobro poznatom
YU MacWrite omogudije pisanje teksta
s nekoliko vrsta slova (fontova), u ne-
koliko vefidoa i nadina (masno, kuni-
vom i si.). Sve to proizvoljno izmjesano
na istoj stranid, u istom retku ill u istq
rijeci.
Razlicito formatirai^ teksta, raziiciti
{uwedi i pozicuxiirai^. Sve vuQ^ na
ekranu, a sve sto je na ekranu, to je i oa
p^ira. uz koriscenje odgovarajuceg
jednostavnog pisaca. Za bolju kvalitetu
ispisa, prikijucak na iasecsid pisac. Za
prave profesionaice i direktna veza sa
uredajima za foto-slog.
Tu je naravno i pretrazivanje teksta, mi-
jeSanje, zamjena pojedinih dijelova,
umetanje, brisanje i si.
Ne treba napraiinjati da su c, 7 ^ i nya-_^
ii nad .spedjaliteti' kojjacMr^Sili sta-
tus - najobicnijih ste^Jllme je vjeruje-
mo sve redeno! ^
1 mo^a najvaznijr^d^v^. Kako se
cesto ka^ da je dokumenaTdoptM}^ .
vor, bilten, casopis, plakat - .sfika i^
lika’ necijeg poslovanja, YU MacWrim
pruza prilikn da u tekst kc^ ste obpdfii
- ubacite i cesto neophodnu s^tedfi na-
ravno, sve to zajedno ispikte.
Tu je zato i druga novost, YU^cPaint,
SVET KCmPfirTESA / DECEMB/
^appkz
profesionalni program za graficko iz-
raiavanje.
Uz pomoc ovog propama mozete vrlo
jednostavno, na intuitivan nacin kreira-
ti najrazlicitijc slike i citave ih, ili po di-
jelovima, ubaciti na zeljeno mjeflo u
tekst. I obrnuto, kreirane slike mozete
jednwtavno opisati i dotjerivati tek-
stom.
Ako u slici treba nesto obrisati, uzmite
ponudenu gumu za brisanje. Ako ne§to
treba u slid pazljivo prcpraviti, uzmite
ponudenu olovku. Jednostavno, prirod-
no, zabavno. Upravo ono sto vam tre-
ba. A kvaliteta i brzina zacudujud.
Novost je tu da se brzo prihvati i isko-
risti, a ne da se 0 njoj puno uci. Za ije-
savanje va§ih svakodnevnih problema
tu je Apple Macintosh i generacija no-
vih programa.
0 drugim novostima iz VELEBITA,
OOUR lofonoatika, detaljnije u slijede-
dm brojcvima.
Osnovnt akron 2 * wiM I Itksts.
proradom t urtdanjam atrantca...
S10V2 mpgu
rwszi
PMtii 'fuia-nata*
Paatairt atraaa br.
MBWtal pralctd alrana
ParaMMjHjava
MN
CaatriraJ
Paraaaaj daaaa
«R
PrHasadI
KJ
OaetrabI raaaala
M
Oanovni akran 28 anas t abradu takats, a ffrikagtnm labgiatonma
# Mtataka liradalfc Pralratlitaaja tzgiae Piama
vnabradataiataBl^l
PaJsC
mm
□ 6 radaka/tnchu
iadaka fara SN
ladaka daija Kl
dalaMt. dMM lafanaatMci
vll
SVET KOMPJUTERA / DECEMBARVS
MKU OGWSI
I TURBO TAPE ubrzava giitavante Va-
I teg SpeciniiDa 16 puta!II (SOOO bauda!)
I Program 48k - w wkundil Program
I * onaljria uputatva + FIT — 1900 dl-
I nara. Goraa Kadte, Kolodvonka 1.
I S6Z73 Gf»ditl«.
I SPECTRUM: Uteratura za rad u ma-
I iinskom kodu; MASINAC ZA POCET-
I NIKE - II Izdanje (1.000). DISASEM-
I BURANI ROM - II izdaii)e (1.200),
NAPREDNI MASINAC (1.300), DEV-
PAC (500). Cena KOMPLETA (3.250).
I Novitet, Novitet: FANTASTICAN
KOMPI.ET; Snimljeni programi: DEV-
PAC. beta basic I.B., MEGA BASIC,
MELBURNE DRAW, ARTIST + kom-
pletno prevedena uputstva + poitari-
na - ISOO dinara. ISPORUiU OD-
MAH. .KOMPJUTER BIBIUOTEKA"
FIUPA FIUPOVICA 41, 32000 CA-
Cak, Teiefon 032/31-20.
NOVI, IZUZETNI. KOLOSALNl hitovi
i! Aleksandar Nlkoli(
11000 Beograd. teleloo:
I 011/6S7-834.
SPECTRUM - NAJjEFnNIJE' Kom-
pleti od lOO naiAoviJIh programa -
1500 d. Kompreti od poia sata samo
250 d Spisak besplatan. Saviiioaki Sa-
te. Ga)eva 4. 43400 Virovitica.
SPECTRUMOVCI • TcaSle besplatan
spisak i uvtente se da sam najieftinijil
Savinoaid Sate, Gaieva 4, 43400
dca,
YU SOFT PREDSTAVLJA ZA SPEC-
TRUM; MONSTER COPY - Presnima-
va 99% programa, lednostavna upotre-
ba kaseta, uputstva 600 dinara. SUPER
COPY - presnimava 100% programa,
komplikovana upotreba kaseta, upui-
stva 700 dinara. OBA PROGRAMA
1000 dinara. NEPOBEDIVI - Prvi i (e-
dini (ugoslovenski teh-igra, anaiiza.
uienie, useia 760 dinara Nei>o(te Je-
remiC Riaanska 10. Beograd. Teleion
643-061.
NAJNOVIJI I OSTAtl NAJBOLJI
PROGRAMI ZA' SPECTRUM pojcdi
naino Ui u 40 razlijitlh kompleta (od
14 do 20 programa). Jedan komplet -
600 din. Tri kompleta - 1500 dm Desei
kom^eta 4000 din. Pouzdana vecifika-
ctja Express isporuka. Besplatan. )tata
IM. Soooeiiscliein David; Mlioska pot
17. 61231 (Mote; Tel: 061/371-627.
novoeodiinie poklune B<»platan
spisaEll Gtdovif Nenad, Driigi bu-
levar 59/35. 11070 N. Beograd, teL
pleta naiboljih igara iz proile i ove go-
dine. Komplet 64: KNIGHT
LORE, SKOOL DAZE. PYJAMARAMA.
MATCH DAY... Komplet 85; SUPER
TEST 1,2, DAM BUSTERS, EXPLO-
DING nST, NIGHTSHADE... Ojena
kompleta 750 d. NeriovM Sidan, B.
Sandni 54, 58000 Splil. tel.
058/512-640.
SPECTRUM - YU SOFT uvodi novl
standard. Uz najnovije hitove iz Lod-
ndnona, prevedena uputstva kfdto da
ih igrate. IMPOSSIBLE MISSION, hit
program skinut sa Komodota. THE
RAft - igra sirave i uJasa. POPEYE -
crtani film, MARS-PORT - godine
2494. maita {e postala stvamost. RED
ARROWS - simulacii'a akrobatskog le-
tenja, BASKETBALL samo za prave
sportiste i oa kraju za sve hakere
vrhunski program HIT-HACKER. Kata-
log besplatan. jeramte Nebo)ta, Rlsan-
aka br. ID, 11000 Beocad. tel.
011/643-061.
SPECTRUM 12 PROGRAMA ZA
UCENJE ENGLESKOG KASETA
lOOOd- 25 RADIO-AMATERSKA
PROGRAMA + KASETA lOOOd. 38
COPY PROGRAMA KASETA
lOOOd. TRA21TE BESPLATAN KA-
TALOG SA NAJNOVIJIM PRO-
GRAMIMA. TRTICA GORAN.
STEVANA LUKOVtCA 9. 11090
BEOGRAD, TEL 01U563-348.
, nainovije programe za
SPECTRUM. Traiite besplatan spisak.
Kragu) Software. B. Petrovii. 19/93.
34000 Kiagujevac, Tel. 034/215-785.
SPEKTRUMOVa - Ako se odiutite za
nas neteie pogn)e$iti Usiuga brza i
kvalitetna. Katalog besplatan! PnitU
Zaliko, 54000 Osijek. Bosanska 2.
ASTERIX SOFTWARE midi vam naj
novije hitove za SPECTRUM u komple-
tima (400) ill poredinaino (50), Imamo
Popav, Tapper. Night shade. Highway
E... Speci)alni popusti. Besplatan kata-
log Nikolid Milan, Omladloskih briga-
da 77/32, 11070 Novi Beograd, Tel.
ISO-BIS (Milan). 596-318 (Saja).
BARON SOFT - Na|novi)i programi za
ZXSPECTRUM, Rambo 2. WSBasket-
ball, Dynamiledan i dr. Kreio Giui)ate.
Socitelatiikc Rrevolucife 51, 41000 Za-
greb. Tet. 041/418-928.
TANGRAM SPECTRUM SOF-
TWARE Vas ne laze da ima progra-
me ko|e nemal NiSta nemate od
E rogcama koti .Stiiu', programe
3ji su ve« stigli DIREIONO 12
ENGLF.SKE moiete nabavlti kod
nas. Iznenadite vas bro) NAJNOVI
JIH HITOVA. Od NAJNOVIJIH do
NAJStARIJlH programa moleie
nabaviti POJEDINACNO ill u
KOMPLETIMA, a ISKUSTVO ga-
rantuje KVAUTET. BESPLATNE
KASETE svakih 12 programa!
Spekirumovci. navaiite! Aleksao-
dar Vcltkovii. 27. maita 121, 11050
Beograd, 011/411-924.
COVIFNDDORE
COMMODORE 64. Jedinstvena pritlka
- Katalog sa 200 naiboljih programa u
paketima i pojedinaino Vrlo povolgno.
Besplatan katalog. Petrovii MiUvoj.
MUialla IvkovUa BB. 34300 Aranddo-
HTTOVI ZA C-64 na kaseti i didceti.
MiQimalne cene. maksinulna usiuga.
Katalog besplatan. MAS Software, ID
Bulevar 130/193. 11070 Beograd,
011/146-744.
COMMODORE 64: Cijina pt^edinai-
nog programa po i^ni samo 20 do 35
dinara. Razmiena pragma. Besplatan
katalog. Odgovaram svima. Telefoa
074/832-832. MUond RadovanovU,
Radojke 3, 74400 DERVENTA
Uz aai adapter svaki kasetofon posta-
6e COMMODORE-ov (snimanje, uflta-
vanje, pokretanje i zaustavljanje). Po-
sebno Imamo konektore za kasetofon-
sld pot za C.64. Vladimir Dif, B, Kidri-
te 5, 22300 Stara Patova, leL
022/311-013.
COMMODORE COMMODORE
Spedjatna novogodiinja lasprodaja
vile od 1000 programa za kazetu.
Cijena iednog programa samo od
15-20 ND. Speciaini pokJon za No-
vu godinu - besplatni programi za
svakog kupca. Kad naru&te ved
broj programa. kazete su BES-
PLATNE. bporuka za 24 iasa. Uve-
rite se u kvalilet i najniie cijene.
Traiite besplatan katalog. NAGO-
DE }ANI. C. Ceneta Stupnja 3,
61231 Ijiibkam - Crniȣe. tel.
061/373-136.
SFEICTRUMOVCl. nabavite nainovije
igre za vai SPEKTRUM 48K. Preko 800
igara. 40 kompleta svaki po llCn dina-
ra $a kasetom, a dobijate ih odmah.
Mote I poiedinafno po vatem izboru.
Traiite novi katalog na adresii: Kan-
katevif Vukan. Njegofeva 80. Beograd,
TeL 011/435-320.
SPEKTRUMOVCI... Ne propiistite pri-
liku da za samo 700 dinara nabavite 22
nezaboravne i io$ uvek atraktivne igie:
MANIC MINER, PENMETRATOR,
JET SET WILLY, WORLD CUP FOOT-
BALL, FIGHTER PILOT, SABRE
WOLF... Informaclje 1 katalozi: Pred-
rag Deoadii. D. KaraktejUa 33. 14220
Lazarevac. teL 011/811-208.
KOMODOROVCI! Najnoviji programi
za C 16. za -t- 4 i C 116. Dungeon. Hun-
ter, S cramler. Sah I dnigi. Dlodan De-
jan, Poiefka 124. 11030 Beograd.
HT SIMULATOR 11, STAFF OF
KARNATH U, FUGTER PILOT.
SORCERY, BREAKDANCE II.
SPIT KING. Kaseta + program +
poltarina lOOC dinara pouzefem.
Jaglica Dragan, Jurija Gaganna
lM/19, 11070 Novi BwgratL teie-
fon 011/156-445.
CMB-64 veoma jeftino prodajem pro-
grame. Mogu£a razmena. NlkoUf Ne-
bojte. Dure Dakovite 2/1, 34000 Kn-
gujevac. 034/66-491.
SUNNSOFTWARE CLUB i dalje goCo-
vo svakodnevno dobija nove programe
za Commodore 64. Top liste pogledajte
u drugim oglaslma. Sve le i tnnoge dru-
ge programe nad £ete u natem Msplal-
nom katalogu na 14 strana. a za Inali-
tet pitajte stotinu stalnih kupaca. TEL.
021/20-179.
COMMODORE 64 Profesionalnl
prevodi. REFERENCE GUIDE
1700d. PRIRUCNIK C64 1300d.
MASINSKI JEZIK 1300d. MATE-
MATIKA lOOOd. DISC SISTEMI I
STAMPACI 900d. GRAFIKA I
ZVUK 900d. DISC 1541 700d- SI-
MONS BASIC 700d. C64 BASIC
700d. EASY SCRIPT 400d. PRACTI-
CAL 600d. PASCAL 400d. GRAF
400d. MULTIDATA 400d. HELP
400d. TRTICA GORAN, STEVANA
LUKOVICA 9. 11090 BEOGRAD.
TEL 011/563-348.
1000 d. Traiite katalog. Moguda razme-
na. Dejan Rapii. S. Mlasenovite 7,
11165 Bmgi»L S30-637 Ui 534-839.
ZA COMMODORE 64 najnovi)! hitovi
tek prispeli u Jugoslavtju. Besplatan ka-
tak^ Rade KMievId. Samwka 18,
11224 Vrtiii.
COMMODORE 64
Najnovije za kasetofon:
• FUGHT SIMULATOR R
• STAR FORCE
- SPEEDFIRE 40
- THE STAFF OF K.
- COULDRON
- FRONTLINE
- RUPPERTTOY PARTY
Kaseta -1- programi ISOO - din,
M. Boban. Ratka Mitrovica 96
11030 Beograd. L 011/516-999
COMMODORE 64 Najnoviji svetski hi-
tovi na kaseti: Tailaaega, Girls want
fun. Exploding fist. Night shade, Sha-
dow fire. Stellar 7, Bruno’s box. Staff
of Karnath, za samo 1000 d. Dotaze:
StaR of Karnath 2 i 3. Kighi simulator
2, Space Pilot 2, Eric the viking 2 . sve
za kaseni. Winter games -t- kaseta -
RESFT-moduI za C-fi4 prodajem. Tur-
bo ostaje nakon resetiranja vedne pro-
grama. 1000 din. Prodajem i izradujem
liskane ploilce eprom progcamatora,
eprom module...., upute za samograd-
nju, programe. Simunli Zieaka, Kola-
reva 58. 41410 V. Corica. Tel; 714-688.
PRODAJEM .COMMODORE C 64' -f
kasetofon (novo, ocarinjeno) prevod
priru£nika Imjiga .COMMODORE
I/O’ -t- kaseta Commodore I/O pre-
vod REFERENCE GUIDE 30 pro-
giama. 2eko Petar, 058/89-106 od
15-17 h.
COMMODORE Srednjo8kolci i najbolji
program! 40 d. PREPORUCENO. NA-
GRADE. (028) 86-647. MUojevM Mi-
^an. 24. novembra 2A. 38218 Lepoaa-
COMMOOORE 64 - prodaiem ill mije-
njam najnovije programe. Bilandiija,
Pardzanstd put 7. 51000 Rijeka.
COMMODORE-64; Ptofoaionalni pre-
vodi proverenog kvaliteta; Priniinik
(650). PROGRAMER'S REFERENCE
GUIDE - II izdanje (IBOO), SIMON’S
BASIC (700), MASINSKO PROGRAMI-
RANJE ZA POCETNIKE NA C-64 -
Prevod 1985- g. (1-500), KAXO DA
PROGRAMIRATE C-64 (1.000), GRA-
FIKA 1 ZVUK (900). DISK SISTEMI I
STAMPACI (900). MATEMATIKA - II
izdanje (1.000), EASY SCRIPT (500),
VIZAWRITE (600), PRAKTIKALK
(750). PASCAL (300). 200 mapa za
spiajtove (850). NOVO, novo, NOVO,
novo; Literatura za rad u maiinskom
kodu. Knjiga 1 MASINSKO PROGRA-
MIRANJE 2A POCETNIKE na C-64
(1.500) - Isporuka odmah. Knjiga 2 NA-
PREDNO MASINSKO PROGRAMIRA-
N]E (2500) - Izlazi iz Jtampe u januaru
1986. godine. Knjiga 3 MEMOROSKA
MAPA C 64 BIT PO BIT (2.500) - Izlazi
iz Itampe u februaru 1986. g. Sve tn
knjige moiete narufiti DANAS a plati-
tele ih pouzetem. ISPORUKA ZA 24
Casa, .komftuter bibuoteka-
FOIPA FQJPOVICA 41, 32000 CA-
CaK lelefon 032-31-20.
COMMODORE 64 Profesionalnl pre-
vodi: Prinifnika za upotrebu, maiin-
skog jezika, simems basica. Svaka
knjiiica 1200 dinara. Neoad Jeremit.
Riaaoaka br. 10. Beograd, lelefon
643-061.
COMMODORE 64 vrhunski programi
Ya samo 40 dinara/komad (Pyamara-
ma. Strip poker. Aztec challenge, Ho-
bil. Matchpoini, Kyperolipic, Bruce
Lee itd.). ’Traiite Mspiatan katalog.
2E1IXO SMOLA. idjAlCEVA 10.
43290 CRUBISNO POLJE tel.
046/85-142.
COMMODORE 64 OOB/iR IZBOG
KVAUTETNIH PROGRAMA PO Nl-
SKIM CIJENAMA • BESPLATAN KA-
TALOC. MOGUCA RAZMENA SE-
MAK VLADMlll. 27. jaS 65. 7*430
PRNJAVOR. ML 07S78O-446.
COMMODORE S4 - dobri i ieCbni pro-
graml na besplatnol kaieti. Tiaiite bes-
^atan kaealog. Iznenadenje svakom.
Pclota. L Andttfa 02. Forcf.
C *4 - SUreRI Uredaj u snimanie sa
dva kasetoCona. SnimanfC obiLnih ili
onginalnih pra. bei problema lOlWi si-
gumo. N«ina oopiuii oko criutvania C
44. Sate *11/761 -SM.
SVETSKI HlTOVl ZA COMMODORE
*4; Siaff of Kamath I t II. Winter ga
mes. Flight simulator II. Tornado low
level, Talladega. Summer games 1 i II,
Oalley Thomson Decathlon. Sabre
wuK. KokotonI Wilf, Jet set Willy II i
mozda Knight lore, kao i io4 1300 pro-
-rama Sve za kaietofon. Sate
Si^ei-s
L06ICKE_IGRE
'MNVtLY Zi
'KALAH
•COnPUTEfI CLUCDO
-TORWEVl HMOJA
-RDMISSMSE/OTELD/
PRtWIMIl » IW* pm
AKCIONEIGRE
-rONALD RAT RACE
-HADES
•CAULDRON
-fRAK’AA
-EIPLODINS FIST
'SA8RE MLF
-STAFF OF KARNATH
-BOUNTY m STRIKES BACK
KASETA * PMI6RAHI = I5BI DIN
volino. PosetMw Summer games It i Wi-
nter games. Gfubor Dejan. Statesaa
Jaakovite 6A. 11*90 Beograd, td.
S61-S1*.
ifine Vukaiin soft! Prodaiemo: Sum
mer 11. Winter games, Siaft of Kamath
II, Beach head n. .. sve na kaseti. . Tom
t11/133-*73.
NOVO IZ L-SOFTAIII Medu gomilom
programa la COMMODORE 64, vile
od pcrfoviee je beivrijednb. L-SOFT je
za vas odabrao same najkvalitetnije.
Traiite tiainoviji kataloglll Lerak Ne-
oad, Kiindtiteva 14. Vetaidin.
COHMODCHtE 64. Nainoviji kasetni
program) (Exploding Fist. Ni^l shade.
Tour de France i dnigi) ir.u2«no po-
COnnODCmE -64
MRUCITE POUIECEN
najpopulamije
ISRE 1985
ipORTSKEIGRE
-MCRrCM~FWTBAa
-lASEBAa
-INT.TENNIS
-KNOOtOUT
-«I^RBAKS/< ISRE/
-FIVE-A-SIDE /FUDBAL/
-NEH BASKETBALL
RATNEIGRE
-MitHtAD 11 /A ISRE/
-oNration smgrdfish
HMTOCONMHDER
-THEATRE EUROPE
-BATTLE FOR HIDNAY
-THE DAY AFTER
KASETA ♦ PR06RAH1 » l5i> DIM
ZAGY SOFT NUDI NOVOGODlS-
NJE HITOVE ZA COMMODORE.
Chimera. Winter games. Kotonis
nft. Monty mole Rl. Cylu, Piere.
Eidolon, Speed Vang. Coloesu* 4.0.
Atari 520 ST SimuIatotIM SPEO-
lALNO ZA KAZETU. Summer ga
mes 1 I 2. Beach head II. EXPLO
DING FISTIt! Sretnu 1996. ieii vam
ZAGY SOFTI Adtesa; Bebtt Tomta-
lav. Viakovitera 13/1. 41*«* Za-
pcb. ML *41/437-453.
C-44 PROGRAMI; cena 35 - 45 din.
Elite. Boluderdash II. Donald Duck.
Smurfcn. Besplatan katalog. Cobaiwv
_ . . B t. ml -M^aA
PRODAJEM COMMODORE If • ori-
einal kasetofon « 80 programa. Novo.
Tel. 026/31-468 AMbU Zlalaii. SL Pe-
aeiite 2. 11420 Sned. Pdas*a.
COMMODORE 64 - Veliki izbor pro-
grama' Besplatan katalog KovafR Da-
Z.I.. -r— V t/ai.aa
ca. tA i41/27B-3K.
NAfBCH.IA -ODABRANA UTE-
RATIIR-A KOMPI.ETNO PROFESI
ONA1.NO PREVEDENA 1 KVAI-1-
TETNO STAMPANAI!' PROVJE
RENI 1 NEOPHODNl PRIRUCNI-
O: COMMODORE 64. PRO-
GRAMMER'S REFERENCE GUI-
DE - 1300 D. MASINSKI JEZIK ZA
POCETNIKE • 1450 d, 2VUK 1
CRAFIKA NA C64 - 7*0 d. UMJET
NOST GRAHKE na C64 • 900 d,
BASIC PRIRUCNIK - 660d, SI
MON'S BASIC - efOd. i PASCAL -
4S0 din
AMSTRAD CPC (SCHNEIDF.R):
kompletno UPUTSTVO ZA RAD
NA AMSTRADU - llOOd, LOCO
MOTIVE BASlf - 1200 d, ARHI-
TEKTURA I OPERATTVNI SISTEM
CPC 464 - 1600 d. MaSINSKO
PROGRAMIRANJE ZA POCETNl-
RE - 1300 d. i CRAFIKA 1 ZVUK
ZA CPC 464 - B50 din.
SPECTRUM; BASIC PBOGRAMl-
RANIE I BROSURA .UVOD* - 700
dm! ISPORUKA OOMAH POUZE-
CEM DUSKO BIElOTCWIld,
CENTAR L 545S* VALPOVO Ml.
eS4t«2-«6S Ifi 441/M3-141.
ZA .COMMODORE 64- preko l .*»
kasetttih programa. .Flight simulator
II, Tom. Quovadis.Elidon. Oiff Han-
ger, Frenk boxing, African Safari, Bn
an Bilder. BUck Thunder. )el set Willy
II, See Saw, Niekfaldo Golf iid Toiko-
vM Duiko. lovaiia R^Ite 4, Beograd
•11/436-2*7.
COMMCHXIREI COMMODORE! • 64.
Izabente iz besplatnog kataloga uz nag-
niie ciiene proname sa nainovijih lop
lifta: EUREKA. PYJAMA RAMA 3 ild
PiSie, nazoviie. uvieriie sel" HORVA-
TEK RAJKO. NJegotera 13. 4290* VA-
RAZDIN, tel. 042/41-847
>i|NsSriMD
AMSTRAD - proit-sionalni prevodi
PRIRUCNIK CPC 464 1300 d. MASIN
SKI JEZIK ZA POCETNIKE 1300 d.
DEVPAC 700 d. MASTERF11.E 700 d.
LOCOMOTIVE BASIC 1200 d. TAS
WORD 700 d. PASCAL 700 d. Tttfca
CoraD, Stevana Lidcovite 9, 119M Beo-
Td. *11/563-349.
AMSTRADOVQ! Veliki izbor progn
ma na kaseti ili diskett. Ttatite katalog.
Dioiii, 21*90 Novi Sad. Can Duteoa
AMSTRADOVCI! Prodaiem ill mie
ngam programe BespUian katalog. Si-
■kite RadikevU, Koiateva 37. 41410 Ve-
lifca Cocka, ML *41/713-424,
AMSTRAD - programi za razmenu i
prodagu (90 din.). Trabte katalog na
leL 034/41-402
AMSTRAD CPC-464: Profcsionalni
prevodi; PRIRUCNIK CPC-464 (1.200).
LOCOMOnv BASIC (1.200). MASIN-
SKO PROGRAMIRANJE (1400) ZA
JEDNO (3.500). Prevodi upuWava za.
DEVPAC, TASWORD, PASCAL MAS-
TER FILE i QUILL Potedinaioo (7S;7.
Zagedno (3.300) Svih pel programa
snimlgenih oa kasetu ODMAH. .AM-
STRAD FUTURE', BATE JANKOV1-
CA 79, 32**0 CAtAK. Telefon
•32/30-34.
(2900 d.) , ^
ka 1*6/1, 21*69 Novi Sad.
921/334-717.
R4ZNO
PREVEDENE IGRE ZA COMMODO-
RE 64: Treti paket t. Hocodop, 2- Da-
re Devil Dennis, 3. Rock'n Btrit, 4. Tap-
per. 5- Booty, 6. Hideous Bill. 7. Smi^-
^ei. Cena: l.DOO dinara sa kasetom. Svi
tekstovi na ekranu su na srpskohrvat-
skom. Uz paket. korektno uputstvo za
apsolutne potetnike i katalog sa oko
hilgadu programa PrediM r— »•— **
ll**i. Beograd. Radnlie
12/29, Ml. 911/769-741.
kljuSite dva daiaseta na C-6
snimava sve programe (laStiiene -
tagedno sa zaltliom) ’ Preklopnik
ratunar .Calaksigu" (8K-6K):
delovi' • programi BUmaimvIt Aiek-
Bodar, V. RotevRa 25/33. 34069 Kra-
gafevac teL *34/41522.
LOAD ERROR. Nagzad smo iispeli da
specigalnom obradom oslobodimo sve
k»ie greteka kao Ro su. LOAD ER
ROR. VERIFY ERROR ltd. COMPU
TER casette molete narueili po cent
od dinara- 400, 500. 700. 2000. Narudi-
be i^fuCivo pismotD. Naru6ile odmah
piabange pouzedem. MoLete nam po-
sam I svoge nnve ill stare cassette na
ot»adu (lew dinara po komadu). Napo
mena: prilikom obrade svi snimlgenl
programi bite dethniCno iti lotalno
uiuStem COMPUTER cassette su oslo
tiodene nekih devigaciga i kod klasienog
snimanga muzike. Sve narudlbc Saljtle
na adresu: BRANISLAV STANOfOTC.
BATE BUUCA 65. 12*** POZARE-
VAC
APPLE Q C kompleian ratunai^ sis-
lem. 128k8. 2 diska, monitor, printer
Epson RX-80F/re, programi, uputstva,
uvodenR u rad, novo. TeL 911/331-753.
programe za vaS AMSTKAI
(Ex^oding fist. Kune Fu, N'
to a Ml) Nankite besgrlatan katalog.
GALSfHT. EMOQE JAKSiC 47, 1109*
ZEMUN. TEL *11/212-220.
i SCHNEIDER CPC 464 SJ
lenim monitorom. Tdi
•71/223-319.
ipital.
— bite aagredea! ObiHe maMeiJa
la B rafuaarc Specinisi. BBC.
Electioo. Galakaija. a uskoro i a
Vai raiuaar! Nate adrea; Etektnl-
MtateOi (akultet PKK SSO - Uidi
pragnmera, Bulevar cevokicige 73,
BcMtad. PS. PMcniDe bez deku-
meotacHe NE DROMO!
f?iS5ti65rJllW‘
Prodaiem .Apple D c* sa programima I
literaiurom i itampai EPWN RX-96F-
/T«. 011/553-873-
COMMODORE 64 - programi t litera
tvra. Traiite besplatan katalog D.
KiiuUi. Viinlao, Zagrebaika 12.
ASC-SOFT sve na gediiom mestu, nag
novigi programi- CPC-464 veliki izbor
uduznih programa i igara. Volite 11 po
ksr. igraiie se Mindy Zoran 497-193.
CBM-64 nagnovigi hitovi IMPOSIBLE
MISION, Moskvu ne morale uniRavan
samo na sp^rumu. volite li Dizniga.
Aleksa 122-980 ZX-48 nudimo veliki
broj raznovrsnih programa, C-90 kase-
ca i programi 1300 ND. DAM BUS-
'TERS. HIGHWAY ENCOUNTER. EX-
PLODING nsr, ltd. Dejao 6*9-199.
ERR(»SOFTWARE vam nudi veliki
izbor igara a CBM-64 i SPECTRU. De-
tail 171'**4, MUuHo 636566, Deta
627-773.
NAJNOVIJEfn Trenutno najveii engle-
ski hitovi u paketu sa desetkovanoro
cenom od samo 790 din. grius cena ka-
sete. Komplei .F*; RED ARROWS (si-
mulaciia leia u fonnacijl). F. WARRI
ORS (nastavak Expl. fista - izvrsno!),
THE HACKER (u najveee hakere),
'THE RATS (pacovi), SEX MISSION (u
Endskoi abranjen a ituloletne - fe-
nomenalno'}, MAC-ADAM 8UMBER
(do sada na^lgi fliper), POP EYE (kao
na auiomatima!). W. S. BASKETBALL
(izvr sna k oterka'). INTERNAITONAL
BASKETBALL (nek) kafu da je ova goi
bolga). MARSPORT. IMPOSSIBLE
MISSION, DYNAMITE DAN Rok is-
poruke 24 tea. Poioiitel S.O.S. teh.
Ace Jovanovite 8, 115*0 Obtmovac.
Ml. 011/872-392.
RAOIOAMATERL C-64 RTTY, CW,
SSTV M izvanrednim softwateom
komplet u kutigi. KootniU Ivan. MUu-
Boviteva 32, 41099 Zagreb.
Hl/445559.
Prodaiem GALAKajU (povoigno) i
memonju 48K a .Spekirum" Ivan
923/45-7*5.
PAZnIAI PUGHT SIMULATOR U
kaaeti - 1*00 dial!! Bojan LatiuwM.,
Krdmva 27. 62000 MatRsor. f '
002/29-U3.
PRODAJEM - kompjuter Tt-99/4» .
dva )oysiick-a i moduiima: Extended
basic. Che», Tl-Invadets. Video games
I, Masto. Statistics, Personal rectm ke-
eping. Home bid^ mani^ment. Uz
kompiuter dageoi 70 programa ita (case-
ti. BegovR Abnir. Leqteava 4e-D.
710*0 lar^ero. td. 071/643-393.
BBC-b kompguter a DFS i grafiCkim
R UHL 432S4 Sepdta fCapela.
QL-QL-<^.-4)L Vdiki idmr programa
liierarure a poOetnIke ■ poznavaocc.
M<m£a 1 razmena Isporiika odmah.
Za infonnacige i katalog gaviii k na te-
lefon 011/494-190 Ili na adresu: .B-
-SOFT’, Valentitu Vodnika 7, 11040
Prodagem ZX SPECTRUM PLUS, ritoro
nov a 6,9 M i ZX pnnter a 1.9 M ili
ugedno a 8,5 M. Td. 011/872-39Z
SPONZORINAGRADNEIGRE
.SVETA KOMPIUTERA"
PEI. Varazdin, proizvodsc populsrnog
racunara ORAO i broine pcrifeme opremc (pet
racunara OR.AO)
IVO LOU RIBAR Beograd proizvodaC
\Thunskih maSina alatliika pod kontrolom
Jnteligtntnih sistema" i ratunara UDLA-8.A
iraeuuarLOLVSAl
El - FRM Nis, proin'odat raJunskih sistema
Honevwell i raikroratunara PECO.Vl (raiunar
PECdMl
KUPON - 2. KOLO
Ime i prezime _
Adresa
1 2 3
abc abc abc
Obeleiite ta£ne od^re, kupon isecite i pefeijite
na adresu: .Svet Icompiutera'. Makedonska 31,
11000 Beograd.
AVTOTEHNA Ljubljana, inostrani
zasnipnik i organizator pmzvodnje racunara
owe NOVA M (raiunar NOVA 641
ALEKSANDAR ANDEUC Beograd,
INTERCAOOP, organizaaja nalc pri\Tede za soft
i hard podrAku (ratunar Commodore 64)
MRAZ ELEKTRONIK Minheo,
(Tgos'aiki biro za elektronske komponente
ra£unare, video-oprtmu i konzumnu elektroniku
(rafunar C 16)
METALSKI ZAVODI TITO Skopje,
zastupnik firme jMAK sySTEM (rafunar
TTiomson)
MICROSYS Beo^, orpnlzaciia male
prisTcde za odrzavanie i proizt'odoiu raCunara i -
penftme opreme <ra£unar HOBBY ZR-84)
VELEBIT Zagreb, medunarodna zastapsrva
Iracunar ORAO)
PUTNIK Bet^rad, turisti£ka orgaoizaclja
(peseta sajmu mikit>-ra£unara u Frankhirtu]
JAT Beograd, radna oiptiizacija za avio
traospon (povratna kaita Beograd - Frankfurt)
PKV Vranje, pamu£ni kombtnat (pel trenerki.
pet bluzona i 50 majica)
KOSTANA Vranje, kombtnat obuce (20 pari
sportskih patika S1.MODI
VOJAANTONIC Beograd, organizaeija
male priwede za proizvodniu elektronske opreme
(tri elekteonska aJarmna sistema)
IVASIM Zagreb, radna organizaeija za
proizvodnju elektromcrtih sklopova i i^reme
ikompjuterska perifema opitma)
SUZY Zagreb, radna organizaeija za
proizvodnju softvera (deset programskih paketai
ELEKTRONIKA Buje, radna organuaeija
za proizvodnju elektronsiu opreme (pet tastatura
TREND)
ROCK Beograd, £3S0pis za rok muziku
Ideset paketa iongplej plo£a i tri godiAnie
pretplate)
MLADOST Beograd, £asopis ssoj (20
icnjiga .Katalog igara za ZX Spectrum)
MLADOST PC Begrad (4 komp)utersl« kntige)
TEHNICKA KNJIGA Beo^d, niro (30
kompiutersbh knpga 1 20 godiAnjih pretpUta na
TEHNICKE NOVINE)
Mr UDIJA i MOMIR POPOViC
Be(^d, (pet knjiga COMMODORE I/O)
SVET KOMPJUTERA Beograd (lo
godifnjih pre^lata na jSVn KOMI^^RA*. 10
knp^ .Kueni kanpjuten - algorltmi i prt^rami.
£etiri knjige .Avanture za ZX Spectrunr')
NAG
DAIV^ IDE U
FRAifKFURT
Dok u redakeilu sntu hiljade vajilt dopismea -
kiipooima na konma su zaokrufeni (tacno iit- ne)
odgovon, u istovreme lavliaiu nam se novi ^tonzo-
n nagradne igir i fond dalje lasie. Sada se ve£ pn
makao afri ^ 300 starih miiiona dinara)
Svakako. painiu privtace dva nova ra£un3n ko
ja ce dobtt) neko od vas. To $u COMMODORE 16
koji puiclania MR.AZ ELEinHONlK iz Minhcna i
HOBBY ZR 48 flandy koirpatibilan) dar, MICRO-
SYS-a IZ Bcotina. Nai diugi spoiuor le naeradnom
foodu priioiio i svo) ma(ri£n! itampa£ P-40 koii K
maze ^!iJ|u£iti na bilo Koii ku<iii n£unar. Tako.
bar za sada. sre£ne dotmmke £eka 13 mikio-kom
pjiiiera. ledan ttampaf nekoliko putovania na sai
move racunara u Evropj, vi^ profesiQl^lnih tasta
tiira. vik programskih paketa. tri dektronska alar,
miu sisieraa, pretplate na ROCK. T^TCKF. NO-
VINE i SV'ET KOMRITERA. pu.,vlft£nih i po
puiamih knpga. sponske opreme, itd. std.
Iz velike tafnih odgovoia kop su nam stigli
posle prvog koia (a utni su .ALTAIR 8800. 64 Kb i
PRINT) izvukli smo tri dobiinika kola. To tu.
]. Povratnu kaiiu Beograd -
Frankfurt, poklon JAT-a, dobio je
Damir Simunic, Zagreba^ka 9/III,
57000 Zadar,
2, GodiSnja pretpiata na SVET
KOMPJUTERA pripala je Vladimi-
ru Stameokovicu, Kru^^cka 3/4
14, 18400 PRokuplje,
3, Knjigu „Avanturc za ZX Spec-
trum", dar TehniCke knjige iz Beo-
grada, dobio je Aleksaod^ Slavko*
vi^, Radni^ka 15, 21000 Novi Sad.
Nagrade jc izvukao nai uradnik Alekundar Wi'
dovanovic.
NarasT.o. nai: sredni dobitnici ostafu i dalje ,u
igri' - ravnopravno sa siiroa ostabma kop su acno
odgovorili na postavijena pitanja (ili it tek odcovo-
rifil u£esfvm-a£e u 1^la£«iiu elavnih nagrada na
krajii nagradne iye _ _
Usluzne djelatnosti
1. Projektiranje inforraacijskih sistema u organizacijama udruzenog rada
2. Izvodenje informacijskih sistema u organizacijama udruzenog rada
3. Izrada svih vrsta programa za sve vrste elektronickih racunala.
PEL*
, RO PEL - OOUR ELEKTRONIKA
42000 VARAJbMN - 4ALKOVEC, BRA^E RAIMCA 01 c/h
tel. (0«) 40«. WR6»(TM 41-01Z TELEX; PEL YU 23053: TRQ BOtiDAIIA A02UE S/M
Prizvodi:
1. Osobno mikroracunalo ORAO
2. Monitor PEL c/b 12"
3. Stampac P-80
4. Stampac P-40
5. Disketna jedinica PEL-EXT-02 .
6. Sistem za ponistavanje voznih karata u javnom gradskom saobracaju
7. Elektronicki sklopovi i'uredaji po narudzbi
Grafidki dodatak GRAPH-100 omoguiiava upotrebu tonirane rasterske yrafike na videotetminalima VT100‘ (KOPA 1000) i
to bez potrebe za rrodifikadjorn postojeceg nardvera terminala. Instalacija GRAPH-100 vrio je jednoslavna i ne menja opSte ka-
rakteristike terminala. )
Grafi£kl modul sastoji se iz eetiri odvojene ravnine bitova (pixel planes) za detinfcije slike velieine 1024 x 256 taCaka (pwe-
la) koje se mogu medusobno kombinirati sa pripadajudom elektronikom za potrebe komunikaci)a i upravljania modulom. ResOlu*
cija monitora je 650x240 tadaka (pixela).
Jednostavnu upotrebu svih mogudnosti grafidkog modula GRAPH-lOO omogudava grafidka knjiSnica za operaclone sisie-
me DEC RT-1 1 i RSX-1 1 Te pokretad (device driver) grafifikog paketa CKS” (graphical Kernel System) koji je realizovan na opera-
cionom sistemu VAX-/VMS. ;
Grafidki modul GRAPH-100 mo2emo upotrebljavali za linijsku kao ; za toniranu rastersku grafiku. Osnovne komande lUo
5to su odabiranje ravnlna bitova, hsanje i brisanje tadki, linija, poligona i krugova. podeSavanje nivoa svetlosti tadaka. podeiavanje
pera i tips linije, jaefiniranje kohsrtidkih makrokomandi i mrtoge druge firmverski su realizovane, .ico omogudava vedu brzinu izrade
slike i smanjuje opteredenje centralnog procesora.
Univerza e. kardeija
Institut „Jozef Stefan” Ljubljana, Jugoslavija
GmKAPLOCATONIRANA GRAPH 100